arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

O stradanju srpskog stanovništva u koloni na putu Srbobran-Jajce, septembra 1995.

INFORMACIJA O RATNIM ZLOČINIMA PRIPADNIKA HRVATSKE VOJSKE NAD SRPSKIM CIVILNIM STANOVNIŠTVOM NA PUTU SRBOBRAN – JAJCE 13. SEPTEMBRA 1995. GODINE Pošto su 13. septembra 1995. godine pripadnici Hrvatske vojske napali Srbobran (Donji Vakuf), srpsko civilno stanovništvo, među kojim je bilo najviše žena, dece i staraca, krenulo je, bežeći pred njihovim napadom zaprežnim kolima, traktorima, pešice, u autobusima i kamionima, iz Srbobrana i okolnih sela ka Jajcu i Banjaluci. Veliki broj njih gonio je ispred sebe svoju stoku. Tu kolonu, koja se kretala od Srbobrana ka Jajcu, napali su 13. septembra 1995. godine kod sela Bravnice, na oko 3 km ispred Jajca, pripadnici 2. gardijske brigade Hrvatske vojske, koji su ih

1941. Godina koja se vraća: Pismo

Kako je pismo, namijenjeno meni, dospjelo do Vinka Nikolića, dužnosnika u promidžbenim službama ustaškog pokreta i oružanim snagama NDH do 1945. i urednika ‘Hrvatske revije’ u emigraciji? I zašto ga je pola stoljeća držao u svojoj arhivi, a meni nikad nije ni spomenuo da ga posjeduje? Kad je prvi dio ove knjige već bio napisan, iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice iznenada me potresla vijest: voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga, Ivan Kosić, javlja da je arhivist Drago Pažin, sređujući ostavštinu Vinka Nikolića, pronašao dvije stranice pisma koje je meni iz zagrebačkog zatvora 1941. napisao moj otac. Šalju mi slabo čitljivu fotokopiju: da, to je očevo pismo, njegov rukopis. U gornjem desnom uglu jasno

Milan Tepić

Obilježavanje 26 godina od stradanja majora Milana Tepića

Polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu, u Kozarskoj Dubici, sutra će biti obilježeno 26 godina od stradanja narodnog heroja – majora Milana Tepića. Pomen majoru Tepiću u okviru programa obilježavanja „Septembarskih dana odbrane“, biće održan u 10.00 časova na mjesnom groblju u Komlencu. Major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje, kojim bi ubijao njegove vojnike. Njemu u čast, Republika Srpska je ustanovila Orden za posebne zasluge u ratu, a odlukom Skupštine opštine Kozarska Dubica 29. septembar proglašen je Danom sjećanja na

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je danas sa predsjednikom Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu Srboljubom Živanovićem

Stradanje Srba u Jasenovcu kvalitetno predstaviti svjetskoj javnosti

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je danas sa predsjednikom Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu Srboljubom Živanovićem o potrebi da se stradanje Srba u Jasenovcu što kvalitetnije predstavi i svjetskoj javnosti, koja nedovoljno zna o najvećem srpskom stratištu iz Drugog svjetskog rata. Živanović je s tim u vezi najavio da bi polovinom novembra u britanskom parlamentu trebalo da bude organizovana izložba o, kako je rekao, neznanom genocidu nad Srbima, saopšteno je iz kabineta predsjednika Srpske. Na sastanku je bilo riječi i o Sedmoj međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu koja bi trebalo da bude održana u maju sljedeće godine. Dodik i Živanović razgovarali su i o izgradnji memorijalnog centra u

Otvorena izložba „Srpsko umetničko nasleđe na KiM“ u SANU(FOTO)

Izložba „Srpsko umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji. Identitet, značaj i ugroženost“, autora dopisnog člana SANU Miodraga Markovića i prof. dr Dragana Vojvodića, svečano je otvorena u SANU Beograd – Izložba „Srpsko umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji. Identitet, značaj i ugroženost“, autora dopisnog člana SANU Miodraga Markovića i prof. dr Dragana Vojvodića, svečano je otvorena u SANU. Izložbu je otvorio predsednik Akademije, Vladimir Kostić, a otvaranju su prisustvovali bivši predsednik Srbije, Tomislav Nikolić, generalni sekretar u Predsedništvu Srbije, Nikola Selaković, direktor kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić. Otvarajući izložbu predsednik Akademije, Vladimir Kostić, rekao je kako se usuđuje da izrekne sud da se radi ne samo o najznačajnijoj

Tomo Medved

Medved: Vučić nema osnova da komentariše hrvatske zakone

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izjavio je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić nema osnova da komentariše donošenje hrvatskih zakona, i dodao da je Srbija, kako tvrdi, bila agresor, a Hrvatska je vodila odbrambeni rat i pobedila. „Gospodin Vučić nema nikakvog osnova da ulazi u prostor Republike Hrvatske niti da komentariše donošenje i regulisanje naših zakona“, naveo je Tomo Medved, komentarišući u Temi dana HTV-a izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je rekao da će donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima „otvoriti Pandorinu kutiju“, prenosi Hina. Komentarišući saborsku raspravu o predloženom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, Medved je rekao da će najveći deo mera stupiti na snagu samim donošenjem zakona. (Tanjug) Izvor: RTS Vezane vijesti:

Poziv na tribinu Srboljuba Živanovića „Uloga Stepinca i katoličkog klera u Srbocidu u NDH“

Gost Srpskog kulturnog centra (Skerlićeva 12, Beograd) biće poznati antropolog i predsednik Međunarodne komisija za utvrđivanje istine o Jasenovcu, prof. dr Srboljub Živanović. Tribina se održava u petak 29. septembra 2017. u 19 časova. Izvor: Stanje stvari Vezane vijesti: S. Živanović: Ko je bio fra Srećko Perić | Jadovno 1941. Srboljub Živanović: Zločinačka Rimokatolička „crkva“ u … Srboljub Živanović – Ko krade mošti srpskih svetitelja …

Foto Igor Marinković

Postavljen spomenik majoru Milanu Tepiću

Spomenik narodnom heroju majoru Milanu Tepiću postavljen je nedavno na zelenoj površini u blizini Kliničkog centra Srbije Spomenik narodnom heroju majoru Milanu Tepiću postavljen je nedavno na zelenoj površini u blizini Kliničkog centra Srbije. Obeležje je prekriveno plastičnom folijom, a uskoro bi trebalo da bude i svečano otkriveno. Majoru Milanu Tepiću biće podignut spomenik u blizini ulice koja nosi njegovo ime na Savskom vencu u znak sećanja na njegov herojski čin tokom ratnih sukoba 1991. godine. Tepić je izdao naređenje da se digne u vazduh vojno skladište JNA u blizini Bjelovara 29. septembra 1991. godine, koje je trebalo da bude napadnuto, i tom prilikom žrtvovao i sopstveni život. Autor: V.N. Izvor:

Zov karaule Foto: RTRS

Predstavljena knjiga „Zov karaule“, ispovijesti vojnika sa Košara (VIDEO)

U Narodnom pozorištu Republike Srpske promovisan je roman Nenada Milkića „Zov karaule, posvećen događajima na Kosovu u vrijeme NATO bombardovanja i kopnenog napada tzv. Oslobodilačke vojske Kosova i vojske Albanije. Knjiga „Zov Karaule“ pisana je po istinitim događajima koje su ispričali preživjeli junaci i roditelji koji su izgubili djecu na Košarama. Nastala je u znak sjećanja na one koji se sa Košara nisu vratili. „Živimo u vremenu kada nas ubjeđuju da do kopnenog napada na SR Jugoslaviju i Srbiju nije ni došlo. Međutim, 9. aprila, na Veliki petak, krenuo je kopneni napad Vojske Albanije i terorističke OVK uz pomoć NATO alijanse. Borbe su trajale tri dana“, rekao je Nenad Milkić, autor

Povodom obilježavanja 25 godina od formiranja Skelanskog bataljona, danas je služen parastos za sve poginule srpske borce i civile ovog kraja kod Centralnog spomen-obilježja za 305 poginulih Srba sa prostora bivše opštine Skelani.

Obilježeno 25 godina od formiranja Skelanskog bataljona

U Skelanima kod Srebrenice danas je obilježeno 25 godina od formiranja Skelanskog bataljona Vojske Republike Srpske. U toku odbrambeno-otadžbinskog rata osnovana je opština Skelani sa većinskim srpskim stanovništvom u kojoj je formiran ovaj bataljon, čiji je cilj bio da sačuva Srbe u nekoliko sela na području te opštine. Povodom obilježavanja 25 godina od formiranja Skelanskog bataljona, danas je služen parastos za sve poginule srpske borce i civile ovog kraja kod Centralnog spomen-obilježja za 305 poginulih Srba sa prostora bivše opštine Skelani. Nakon uspostavljanja dvoetničke vlasti u Srebrenici, u junu 1999. godine pod pritiskom visokog predstavnika i međunarodne zajednice došlo je do reintegracije Skelana u sastav ove opštine, ali je, ipak,

Ispovest oficira koji je vodio čiču na streljanje

Čuo sam škljocanje oružja, a potom komandu „Puni, nišani, pali!“ Usledila je rafalna paljba iz automatskih pušaka – kaže oficir koji je vodio đenerala na streljanje. General Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljub Draža Mihailović rehabilitovan je odlukom Višeg suda u Beogradu, ali su ostale još uvek mnoge misterije kada je u pitanju smrt ovog četničkog komandanta. Donosimo vam svedočenje bivšeg podoficira KNOJ-a Ljuba Lazarevskog o tome kako je vodio na streljanje četničkog đenerala, kao i njegovu tvrdnju da je on ubijen i sahranjen u blizini Belog dvora! – Draža Mihailović, sa još devet osuđenika streljan je u 1.30 sati posle ponoći 18. jula 1946. godine, u bagremovoj šumi, na 150 do

Mauzolej na ostrvu Vido Foto: Tanjug / Rade Prelić / nr

Srpski kadeti „promarširali” ulicama Krfa

KRF – Kadeti Vojne Akademije i studenti Kriminalističkeo-policijske akademije iz Beograda i Banja Luke „promarširali” su danas ulicama Krfa, a tom prilikom brojni građani i turisti pozdravili su ih aplauzom. Kadeti i studenti vojne i policijske akademije prisustvovali su danas i Komemorativnim svečanostima povodom obeležavanja 101. godišnjice od povlačenja srpske vojske na ostrvo Krf. Oni su posetili i Srpsku kuću, spomen muzej srpskim vojnicima na Krfu, gde su se visokom delegacijom Srbije i Grčke upoznali sa istorijom Srba na ovom ostrvu od 1916.do 1918. godine. Ministar za rad, zapošlavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević položio je ranije danas vence na grčkom ostrvu Vido povodom Komemorativne svečanosti i obeležavanja 101. godišnjice

Petko_Miletic_sa_pordicom.jpg

Petko – srpski Robinzon Kruso na Kosovu

Jedina porodica u selu u kome je do 1999. godine, do povlačenja srpske vojske i policije sa Kosova i Metohije, u tridesetak domaćinstava živjelo oko 200 Srba Petko Miletić vratio se sa porodicom u selo Opraške, udaljeno dvadesetak kilometara od Istoka na Kosovu i Metohiji, gdje danas živi u potpunoj izolaciji. „Osudio sam sebe, suprugu i dvoje dece na izolaciju i žrtvovao ih zarad sopstvenog ubeđenja da ću sopstvenom žrtvom pomoći opstanku Srba i srpske države na Kosovu i Metohiji“, priča za Srnu Miletić. Tamara, učenica sedmog razreda, i njen brat Lazar, učenik šestog razreda, u prečniku od pet kilometara, izuzev podivljalih pasa, živu dušu ne mogu sresti niti vidjeti.

Foto: pravoslavie.ru

U Banjoj Luci promocija romana Nenada Milkića „Zov karaule“

U srijedu, 27. septembra 2017. godine u 19 časova, na sceni Petar Kočić Narodnog pozorišta Republike Srpske, održaće se promocija romana Nenada Milkića „Zov karaule“. Ovaj roman drugi je dio trilogije „Mi smo branili Košare“ koja je posvećena događajima na Kosovu u vrijeme NATO bombardovanja i kopnenog napada tzv. Oslobodilačke vojske Kosova i vojske Albanije. Nakon promocija širom Srbije i Crne Gore (16 promocija – preko 2000 posetilaca), zovu karaule, priči o južnoj srpskoj granici i jednoj od dve najveće bitke moderne srpske istorije, priči o karauli Košare i herojima sa Prokletija, odazvala su se i braća preko Drine te će prva promocija romana „Poslednja straža“ i „Zov karaule“, autora

Srpski liberalni savet: Protiv vređanja ravnogorskog antifašiste don Boža Milanovića

Saopštenje Srpskog liberalnog saveta Srpski liberalni savet pridružuje se izjavi Pulske i Porečke biskupije izdanoj 27. septembra 2017. i osudi ekscesa koji se dogodio u Pazinu u nedelju 24. septembra. Ne ulazeći u političke stavove govornice Kolinde Grabar Kitarović, negodujemo zbog vređanja svetle uspomene don Boža Milanovića. Da mlade generacije bolje poznaju istoriju, znali bi da je don B. Milanović bio istaknuti antifašista i da je 1943. i 1944. bio član Narodnog odbora, najužeg rukovodstva Ravnogorskog (četničkog) pokreta za Istru, sa sedištem u Trstu. U ovom odboru su, uz njega, bili još prof. Franjo Andrije Mohorovičić, inž. Josip Rustja, dr Ernest Jazbec, dr Slavoj Slavik i sveštenik iz Trsta Petar

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.