arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ilustracija

Državljanin Srbije u Hrvatskoj osuđen na 20 godina zatvora

Državljanin Srbije Milorad Božić, nekadašnji pripadnik rezervnog sastava JNA, osuđen je u riječkom Županijskom sudu, u odsustvu, na 20 godina zatvora zbog ubistva trojice civila i petorice zarobljenih hrvatskih policajaca Državljanin Srbije Milorad Božić, nekadašnji pripadnik rezervnog sastava JNA, osuđen je u riječkom Županijskom sudu, u odsustvu, na 20 godina zatvora zbog ubistva trojice civila i petorice zarobljenih hrvatskih policajaca. Drugooptuženi u ovom slučaju Cvijo Baždar oslobođen je optužbi za isti slučaj ubistva. Kako navodi Hina, obojica su nedostupni hrvatskom pravosuđu i nalaze se najverovatnije u Srbiji, čiji su državljani. Predsednica sudskog veća sudija Jesenka Kovačić navela je da je utvrđeno da je Milorad Božić, zajedno sa sad pokojnim Živkom

Varšava Foto: Wikipedia

Varšava traži izručenje naciste

Vlasti Poljske planiraju da traže izručenje Amerikanca za kog se sumnja da je počinio ratne zločine u toku Drugog svjetskog rata, saopšteno je iz nacionalnog instituta za istoriju pri Vladi Poljske. Muškarac, identifikovan kao Mihael K., osumnjičen je za ubistva u istočnom dijelu Poljske 1944. godine kao član nacističke „Legije ukrajinske samoodbrane“, saopštio je Institut narodnog sjećanja. „Prema rezultatima istrage, Mihael K. je glavni osumnjičeni. Ubijeđeni smo da je ova osoba, koja trenutno živi u SAD, osoba koja je izvršila genocid u nekoliko sela u Poljskoj“, izjavio je Robert Janicki, tužilac pri Institutu. Janicki je dodao da svi prikupljeni dokazi ukazuju na to da u Institutu ne griješi. Janicki nije

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik

Pamćenje i sjećanje – uslovi za očuvanje srpskog identiteta

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je večeras u Banjaluci da su pamćenje i sjećanje bitni uslovi i za očuvanje srpskog identiteta, posebno ako se ima na umu da srpskom narodu dugo i uporno, sistemski, pokušavaju nametnuti neki drugi identitet. „Ako ne budemo imali svoje pamćenje, kao uslov našeg identiteta, onda će nam drugi kreirati pamćenje i na taj način nas porobiti i činiti sve da izgubimo orijentaciju, ne samo prema prošlosti, već i budućnosti“, rekao je Dodik u obraćanju na Memorijalnoj akademiji „Iz sjećanja po očima“. Dodik je naglasio da je kultura sjećanja važna i zbog otpora prema stigmatizaciji srpskog naroda, koja se koristi kao način poništavanja srpskog nacionalnog

Više od 200 pripadnika Ravnogorskog pokreta iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, okupilo se u Draževini kod Višegrada, na mjestu gdje su 13. marta prije 71 godinu pripadnici Ozne uhapsili Dragoljuba Dražu Mihailovića.

Višegrad: Odata počast Draži Mihailoviću

U Draževini kod Višegrada danas je obilježena 71 godina od hapšenja komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba Draže Mihailovića. Sveštenici Dabrobosanske eparhije služili su pomen ispred Manastira Svetog Nikolaja u Dobrunskoj Rijeci, gdje su pripadnici Ozne 13. marta 1946. godine uhapsili Mihailovića i strijeljali njegove pratioce. Pomenu je prisustvovalo više od 200 pripadnika ravnogorskih pokreta iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, koji su položili cvijeće na centralni spomenik srpskim borcima na trgu u Višegradu i na spomenik Mihailoviću u Draževini. Vojvoda Slavko Aleksić kaže da su se okupili danas u Draževini da bi odali počast Mihailoviću i njegovoj vojsci i „nastavili borbu za istinu i pravdu“. – Ovdje smo

Zločin bez kazne

Sutra premijera filma „Zločin bez kazne“

Dokumentarno-igrani film Radio-televizije Srbije „Zločin bez kazne – stradanje Srba u srednjem Podrinju“, autora Slađane Zarić, premijerno će sutra biti prikazan u Banjaluci u okviru „Dana sjećanja“ koje, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, organizuje Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. „Film je pokušaj da se od zaborava otrgnu tragične priče o stradanju Srba u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, ali i svojevrstan apel za pravdu“, istakla je Zarićeva za Srnu. Ona je rekla da film donosi priču o zločinima počinjenim nad Srbima u srednjem Podrinju od 1992. do 1993. godine, a da su u potresnim svjedočenjima opisana stradanja i ubistva srpskih civila i

Od Hrvatske traže 3,5 milijardi dolara odštete za Srbe, Rome i Jevreje žrtve NDH

Takva tužba nema osnove, smatraju u MVEP-u, jer RH nije pravna sljednica NDH pa ne može odgovarati za štetu počinjenu pod tim režimom Hrvatskoj je ovih dana uručena zajednička tužba za naknadu štete koju su hrvatski Srbi, Romi i Jevreji pretrpjeli  tokom Drugog  svjetskog rata. Riječ je o postupku koji je nekoliko osoba u maju prošle godine pokrenulo pred Okružnim sudom u Čikagu tražeći za žrtve, njihove nasljednike i rodbinu odštetu u visini od 3,5 milijarde dolara. Riječ je o naknadi, ne samo materijalne štete, vezane uz oduzetu imovinu, nego i nematerijalne štete koju su pretrpjele žrtve ustaških logora. Tužioci  tvrde da je za tu štetu odgovorna Hrvatska kao pravna nasljednica NDH. U Ministarstvu vanjskih

politika.jpg

Osam hiljada paških žrtava nemaju ni spomen ploču

Jedan od prvih i najzloglasnijih ustaških logora – Slana na Pagu, zatvoren je na današnji dan 1941. godine, nepuna tri meseca posle osnivanja. Sedamdeset tri godine kasnije, osam hiljada žrtava, među kojima je bilo mnogo žena i dece, žive samo u sećanju svojih potomaka, jer nikakvog obeležja njihovog stradanja danas nema na ovom hrvatskom ostrvu. A kako sada stvari stoje pitanje je da li će uskoro ovo mesto srpskog i jevrejskog stradanja u Drugom svetskom ratu dobiti obeležje u dogledno vreme. Spomen-ploča postavljena 1975. godine, uništavana je tri puta, poslednji put 2013. i od tada više niko iz hrvatske vlasti, ali ni iz srpske zajednice u Hrvatskoj, ne pominje njeno

USTANIK Potporučnik Kosta Vojinović Kosovac / Fotografije preuzete iz knjige "Toplički ustanak 1917." autora Novice Pešića

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (8) Nemoć okupatora pred ustanicima

Pre izbijanja ustanka u januaru i februaru 1917. godine, jablanički četnici imali su šest uspešnih oružanih sukoba sa Bugarima, što je izmučenom narodu ulilo novu snagu da se bori do pobede Oružana aktivnost formiranih četničkih jedinica nije jenjavala sve vreme u pripremama za ustanak. U tome je, naročito, prednjačio potporučnik Kosta Vojinović Kosovac sa odredom naoružanih boraca. On je već 9. septembra 1916. godine vodio prvu veću borbu sa austrijskom žandarmerijom kod sela Babice na Kopaoniku. U toj borbi poginulo je 30 žandarma. Sutradan, 10. septembra, nastavljena je borba kod Belog Brda, Blaževa i Treske. Njegov odred je nastavio i kasnije da krstari po svom rejonu i vodi borbe sa

Foto Tanjug, /FAH/BK

Namera Haga bila da se svi Srbi osude

Branko Lukić predsednik Asocijacije advokata suda za ratne zločine u holandiji za “Novosti” o procesu protiv Mladića, tužilaštvu pod kontrolom amerikanaca, neregularnostima u tribunalu… U procesima Karadžiću i Mladiću svi žitelji RS optuženi Na ulazu u Haški tribunal stoji tabla na kojoj piše da se u toj zgradi “traži pravda za žrtve”. Međutim, i okrivljeni zaslužuju pravično suđenje. Niko od 250 advokata koji su od 1993. radili u haškim sudnicama nema lepu reč za ovaj sud, mada neki imaju razloga da budu zadovoljni, jer su njihovi klijenti oslobođeni. Pušteni su oni koji su pogrešno optuženi, a to su po pravilu bili zločinci iz hrvatskog ili muslimanskog naroda. Ovako o 24

hercegovina-prebilovci-2012-46.jpg

Selo Prebilovci u Hercegovini – srpska Golgota dvadesetog veka – drugi deo

Tek 1990. god, pred pedesetu godišnjicu od stradanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, srpski narod je počeo da sa hercegovačkih jama skida betonske oklope, koje je početkom šezdesetih godina postavila titovska vlast, u nameri da prikrije ustaške zločine. Iz jama su bile izvađene kosti oko 4000 Srba, stradalih u ustaškim pogromima od 1941. do 1945. godine. Dana 24. novembra 1990. godine u Prebilovcima pred školom bili su preneseni kosturni ostaci izvađeni iz Jame Golubinka i još nekoliko jama. Opelo je tada služio Mitropolit Dabrobosanski i episkop Zahumsko-hercegovački visokopreosvećeni Vladislav. Tada je akademik Milorad Ekmečić koji je rođen u Prebilovcima održao Slovo u kojem je između ostalog rekao: „Ne zovite ovo divljaštvom!

Potrebno je osnovati međunarodnu komisiju koja će utvrditi istinu o Srebrenici: Miodrag Linta

Linta: Hrvatska vlast sistematski prećutkuje srpske žrtve u Vukovaru

Izjava hrvatske predsednice da se nadležni državni organi pojačano angažuju kako bi priveli pravdi odgovorne za ratne zločine počinjene nad stanovnicima Vukovara i veteranima, predstavlja nastavak pritiska na Srbe u tom gradu, izjavio je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. „Navedenom izjavom Kolinda Grabar Kitaroviić podržava proustaške snage čiji je cilj da se preostalim Srbima u Vukovaru učini život nepodnošnjivim do te mere da počnu da se masovno iseljavaju ili da pređu u katoličku veru i postanu Hrvati“, navodi se Miodrag Linta. Linta je dodao da hrvatska vlast sistematski prećutkuje srpske žrtve u Vukovaru i odbija da oda počast svim žrtavama bez obzira na nacionalnu pripadnost, a identična situacija

Milan Ružić

Genocid – najjeftinija antisrpska reč

Vidim da je ovih dana (a kad nije bilo?) popularno nazivati Srbe genocidnim narodom. Na sve strane, kako nas ko uzme u usta, zajedno sa Srbima spominje i genocid. Kao što možemo videti, genocid je najjeftinija antisrpska reč koji ćemo mi najskuplje platiti. Nju su izgovarali svi, ali niko za izgovoreno nije odgovarao. Dođu tako ljudi koji su i sami ubili na stotine Srba i govore o genocidu. Postoje i dalje njihove slike sa odsečenim glavama, sa mrtvim Srbima i tome slično, ali oni ne mogu odgovarati, jer su se oni prvi setili da tuže nas. To je po onom principu „ko prvi do devojke“. Velika je žalost i to

Pozivnica za 13. mart 2017 g. na godišnjicu hapšenja đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića

Ravnogorski Pokret Višegrad Braćo Srbi i sestre Srpkinje, ravnogorci, poštovaoci i simpatizeri ravnogorskog pokreta i ravnogorske ideje. Pozivamo Vas da dođete 13.mart 2015 g. na godišnjicu hapšenja đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića. Na tom lokalitetu uhvaćen je đeneral Dragoljub Draža Mihailović. Mučkim hvatanjem od strane ozne ubijeni su čičini pratioci Majstorović Nikola, Vasiljević Dragiša i Kovač Blagoje. Tim povodom kao i svake godine Ravnogorski pokret Višegrad obilježava taj dan bitan za našu istoriju, za našu ideju za naš put kojim treba da idemo i da ne zaboravimo zlodela onih koji su se odrekli i Boga i svog Srpskog naroda, svoje slave, predaka, istorije i običaja. Dođite da svojom slogom i bratskom i

Milorad Kojić Foto: SRNA

Banjaluka: „Dani sjećanja“, pomen srpskim žrtvama 20. vijeka

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić smatra da ukorijenjeno mišljenje o događajima iz 1990-ih godina na području nekadašnje Jugoslavije treba razobličiti, jer Srbi ne smiju dozvoliti drugima da ispišu stranice istorije na kojima neće biti mjesta za srpske žrtve i objektivno sagledavanje činjenica. Kojić je Srni rekao da, između ostalog, s tim ciljem Centar u naredna tri dana u Banjaluci organizuje „Dane sjećanja“, svojevrsni pomen srpskim žrtvama 20. vijeka, s posebnim osvrtom na protekli rat u BiH, a pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. „To je jedan od načina da podsjetimo da se posljednji rat ne može posmatrati pojednostavljeno, ali i

SEĆANjE Estera Bajer / Foto Ž. Knežević

Rođena sam kao Estera, a preživela kao Olgica

Kod nas 178 ljudi nosi medalje za spasavanje Jevreja, a među izbavljenima je bila i beba. Stric, tada radnik na Starom sajmištu, „prošvercovao“ me je u torbi U matičnoj knjizi rođenih piše joj kao mesto rođenja – Beograd, opština Savski venac. Ipak, Estera Bajer rođena je 31. januara 1942. godine na daleko strašnijem mestu – u logoru Staro sajmište, odnosno „Juden lager Semlin“. Rodila se sa samo 900 grama. Da je nisu „prošvercovali“ izvan logorskih žica, u torbi, verovatno bi završila kao i njena majka – ugušena u specijalnim kolima poznatim kao dušegupka. – Moja majka Estera bila je u sedmom mesecu trudnoće kada se našla u logoru, na Sajmištu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.