arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milan Ružić

Ima ko grešnima suditi, ne morate uvek vi, Amerikanci!

Slušam pre neki dan Samantu Pauer i njenu izjavu o tome kako greše svi na Balkanu koji ističu svoju religiju i oslanjaju se na Putina, pa razmišljam da se ona možda pogrešno ne potpisuje. Posle ove izjave, ona komotno može biti Sumanuta Pauer. Mislim da gospođa Pauer, ovom izjavom nije ciljala Balkan, već samo Srbiju ako se uzme u obzir to što je rekla. Navodna novinarka koja je stigla da bude sve što se može biti na vlasti, a zavisna od moći, što joj i samo prezime govori, našla je za pravo da poručuje ko šta na Balkanu treba da radi. Ne znam, gospođo Pauer, zašto ste u svoju izjavu

U Ambasadi Srbije u Londonu u okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta otvorena je izložba o stradanju livanjskih Srba, autora Veljka Đurića i Radovana Pilipovića

U Londonu otvorena izložba o stradanju livanjskih Srba

U Ambasadi Srbije u Londonu otvorena je izložba o stradanju livanjskih Srba, autora Veljka Đurića i Radovana Pilipovića. U petak 27. januara, na praznik Svetog Save a u okviru obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, u Londonu je otvorena izložba ”Srbi Livanjskog polja – Trajanje kroz vekove”. Ova izložba je otvorena u prostorijama Ambasade Republike Srbije, u organizaciji same Ambasade i Udruženja Ognjena Marija Livanjska. Izložba, koja je već prikazana javnosti u Beogradu, Banja Luci i Novom Sadu, bavi se usponom srpskog stanovništva Livanjskog polja od kraja 18. veka pa sve do početka Drugog svetskog rata. Uspostavljanjem Nezavisne Države Hrvatske, srpski narod u ovim krajevima doživljava velika stradanja. Pokolji

Jugoslavija (Foto: Glas Rusije)

Ispovest šefa hrvatske Udbe: Evo kako smo rasturili Jugoslaviju

Zagreb – Ivan Stevo Krajačić, Titova desna ruka, glavni sovjetski obavještajac na Balkanu, nameravao je uz pomoć novinarke Dare Janeković objavi svoja sećanja, ali se – iz nepoznatih razloga, na kraju posla – predomislio. Nagađalo se da je objavu Krajačićevih memoara stopirao Josip Vrhovec, jugoslovenski ministar spoljnih poslova, koji je Krajačića uverio da bi to po njega bilo opasno. Krajačić je, naime, znao najviše što živ čovek može da zna: kako je Tito 1938. dospeo na vrh partije, koji su jugoslovenski komunisti sarađivali s Gestapom, a koji s ustašama, ko su bili ruski (sovjetski) agenti u Jugoslaviji (on im je, konačno, bio šef), kako je nastradao Hebrang, a kako Krcun,

Bogoljub Vasiljević (Foto „Solunci govore”)

Odlikovan na predlog neprijatelja

Mi ćemo za pet dana ući u Niš – govorio je novembra 1914. austrougarski oficir podnaredniku Bogoljubu Vasiljeviću iz Bariča, a ovaj uzvratio: „Svakako, ali kao zarobljenik”. Tako i bi, za nepun mesec Čačak – Čudnovat je životopis ratnika Bogoljuba Vasiljevića iz sela Bariča kod Obrenovca, a još neobičnija sudbina najvišeg odlikovanja tog doba – Karađorđeve zvezde sa mačevima – koji je rodoljub zaslužio, i nikad stavio na grudi. Ovako svoju pripovest za „Politiku” počinje Antonije Đurić, književnik iz Čačka, i niže opis junačkih dana Srbina iz Bariča, koje je opisao i u svojoj povesnici „Solunci govore”… Vasiljević je 15. novembra 1914. sa komandirom i još nekoliko vojnika bio u

Imena i prezimena banijskih Srba (2)

Imena i prezimena banijskih Srba (2)

O prezimenima, ukratko Srpska prezimena na Baniji stara su koliko je staro i postojanje Srba na/u njoj. A to postojanje ne mjeri se samo s tri ili četiri posljednja vijeka – ono je i mnogo starije. Neka prezimena Srbi su donijeli u banijske krajeve tokom seoba, neka su prihvatana po dolasku, neka su upisivana „na svoju ruku“ od strane okupatora, u čemu su Austrougari bili nenadmašni. Bezbrojni su izvori nastanku i prezimena: u hrišćanstvu, u imenima, u biljnom i životinjskom svijetu, u običajima, psihološkim stanjima, stvarima, toponimima… Neki su Srbi prihvatali i katoličku vjeru, a onda postepeno prelazili i u hrvatski etnikum i tako postajali Hrvati. Ali su im prezimena

Foto: vostok.rs

73 godine oslobođenja Lenjingrada: Vatromet pobede nad Nevom

Svečanosti posvećene 73. godišnjici oslobođenja Lenjingrada, koji je bio pod opsadom tokom Drugog svetskog rata, održane su u Sankt Peterburgu. 27. januara se navršilo se 73 godine od dana potpunog skidanja blokade Lenjingrada. Ovaj veliki datum je u Rusiji proglašen za Dan vojne slave. Hitlerovska opsada je trajala 900 dana i noći. Za sve ovo vreme grad je u neprijateljskom okruženju živeo, radio i borio se. Bez obzira na pucnjavu, bombardovanje, neljudsku glad i strašne mrazeve Lenjingrad je izdržao i pobedio. Bitka za Lenjingrad je bila najduža u godinama Drugog svetskog rata. Hitler je hteo da sravni grad sa zemljom. Blokada koja je uspostavljena od jeseni 1941. godine, odnela je

Sa prijema u misiji Srbije pri UN: Episkop istočnoamerički, gospodin Irinej, Milan Milanović, Vladimir Božović, Đerđ Matković, Ivan Kostić i Vjera Mujović (Foto: N. Tripković)

Izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav” otvorena u Americi

U sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku upriličeno je svečano obeležavanje 27. januara, Međunarodnog dana holokausta. U galeriji Fam, u Hobokenu (Nju Džersi) otvorena je izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav”, povodom obeležavanja 75 godina od osnivanja ovog logora Od našeg specijalnog izveštača Njujork, Nju Džersi – Veterani koji su preživeli mučenja u koncentracionim logorima tokom Drugog svetskog rata pozdravljeni su u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku gde je upriličeno svečano obeležavanje 27. januara, Međunarodnog dana holokausta. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš istakao je da o zločinima protiv čovečnosti treba govoriti u ime onih koji su izgubili živote u holokaustu, dodajući da se zaborav zločina sprečava širenjem znanja o tom periodu,

Izložba u Jasenovcu Foto: RTRS

Najvažnije što je istina o Jasenovcu predstavljena svijetu

Najvažnija poruka izložbe „Jasenovac-pravo na nezaborav“ koja je otvorena u Njujorku jeste suočavanje sa istinom i to što je ona predstavljena svijetu, rekao je episkop istočno-američki Irinej. On je naglasio da Srbi često ne znaju da izađu iz svojih okvira i predstave svijetu šta se dešavalo sa njima jer naivno smatraju da cio svijet to već zna. – Nažalost, ne zna. U današnjem svijetu istina je postala nešto čime se trguje i mi na svakom koraku treba da iskažemo svoju perspektivu događaja. Najvažnije je da smo učinili prvi korak koji možemo da nadograđujemo sljedeće godine – rekao je episkop istočno-američki Irinej. Jovan Ćirić, jedan od urednika zbornika „Jasenovac-pravo na nezaborav“,

Strahinja, Ban Nušić

Ban predosetio svoju pogibiju

Etnolog Miodrag Aleksić čuva dokumente o sinu Branislava Nušića. Napisao je oproštajno pismu ocu i verenici Za četiri decenije rada etnolog Zavičajnog muzeja u Jagodini Miodrag Aleksić došao je do raznih zanimljivih spisa, dokumenata i fotografija. Ali najponosniji je, kaže, na pismo Strahinje Bana Nušića, sina najvećeg komediografa Branislava Nušića, koji je poginuo u Kolubarskoj bici. Fotokopiju pisma i Banovu fotografiju preuzeo je iz autorskog filma „Aga“ reditelja Dragoslava Lutovca. – Kao da je predvideo svoju smrt, Ban je napisao oproštajno pismo ocu i verenici u Skoplju. Na poleđini je bila poruka za onoga koji ga bude našao mrtvog. „Zovem se Strahinja Nušić. Svršeni sam maturant, rođen u Beogradu. Porodica

Ustaški simboli: Komemoracija u Blajburgu

U Hrvatskoj hvale organizaciju komemoracije u Blajburgu

Na Izbornoj skupštini utemeljivača HDZ-a „Dr Franjo Tuđman“, kojoj je prisustvovao i hrvatski premijer Andrej Plenković, upućene su riječi hvale za organizovanje komemoracije u Blajburgu za pripadnike snaga kvislinške ustaške Nezavisne Države Hrvatske i drugih poraženih vojnih formacija u Drugom svjetskom ratu. Predsjednik Zajednice utemeljivača HDZ-a Milan Kovač rekao je da je zahvaljujući njima više od 60.000 Hrvata iz Hrvatske, BiH i drugih krajeva bilo u Blajburgu. – Tu je član počasnog blajburškog voda Vice Vukojević, koji može da posvjedoči da smo organizovali autobuse. I hvala Bogu, ti hodočasnici su svake godine dolazili kući – rekao je Kovač, koji se pohvalio da ga je „blajburški vod“ izabrao za počasnog člana.

© Wikipedia/ PetarM

Smitsonijan o „Za dom spremni“, Kolindi i Mesićevom snimku

Zagreb — Dok neofašizam raste u Hrvatskoj, zemlja se nalazi na raskršću između negiranja i stvarnosti, piše magazin “Smitsonijan”. Izdavač magazina je najveći muzejski i istraživački centar na svetu. Danom sećanja na žrtve holokausta obeležava se strašna sudbina miliona ljudi ubijenih tokom genocida koji je sproveden u Evropi između 1939. i 1945. Ovo je druga godina da su Jevreji bojkotovali Dan sećanja u Hrvatskoj. AP piše da je ovogodišnji bojkot bio podstaknut postavljanjem memorijalne ploče u Jasenovcu koja uključuje frazu „Za dom spremni.“ To je prilika da se seti onih koji su ubijeni kako bi se suprotstavili takvom zločinu u budućnosti. No, u jednoj zemlji, Jevreji ove godine nisu bili

Ko želi da se genocid zaboravi, taj želi da se genocid ponovi

English U okviru „Srpskog mjeseca“ u Velikoj Britaniji, a u organizaciji „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“, održana je dvodnevna komemoracija srpskim žrtvama ustaškog genocida počinjenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ u Drugom svjetskom ratu. Tom prilikom održana je promocija knjige istoričara Vladimira Umeljića, nominovanog za alternativnu Nobelovu nagradu pod nazivom:  „Okcidentalno – evropska kulturološka tradicija i veliki genocidi sredinom i balkanski ratovi krajem 20. veka“ (Kontinuitet istorije u prizmi teorije definicionizma). Intervju sa gospodinom Umeljićem uradila je gospođa Dragana Tomašević, direktor „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“. DT: Zašto si napisao ovu knjigu? VU: Iz potrebe da se doprinese rehabilitaciji istorijske istine u naše doba, gde se oseća sve veća prevaga tzv. kontrafaktične

Interview with Dr Vladimir Umeljic: “Whoever wants to forget genocide, seeks to repeat genocide!”

Ćirilica Britić speaks with author Dr Vladimir Umeljic about his book ‘Occidental European cultural tradition, genocides in the middle and the Balkan wars at the end of the XX Century’. The book is launched in Britain at 7.30pm, 26th January 2017 at St St Sava’s Church on the occasional of an exhibition for Holocaust Memorial Day. The event is organised by Dragana Tomasevic, founder of the Jasenovac and Holocaust Memorial Foundation. B: Why did you write this book? VU: I felt the need to contribute toward rehabilitating the historical truth in an age where one feels an increasing prevalence of self-styled historical revisionism. Only then will that ancient wisdom apply

Ratko Dmitrović

Dve tribine

Ni Davidović, ni Šljivančanin nisu moji favoriti, heroji, junaci… apsolutno ne, ali u ovom slučaju njih dvojica su gotovo nevažni Gotovo nesnošljiva količina licemerja – podignutog isključivo na političkom stavu i ubeđenju, odavno registrovanog kod nekih novinara, političara, pisaca, angažovanih intelektualaca, javnih ličnosti Srbije – dokazana je po ko zna koji put i ovog januara, a temelji se na dva slučaja vremenski udaljena 11 godina. Prvi se odigrao u Novom Sadu, drugi u Beški, selu inđijske opštine, lepoj varoši na desnoj strani Dunava. Stariji incident registrovan je na novosadskom Filozofskom fakultetu, gde su samozvani antifašisti držali tribinu na koju je upala grupa predvođena Goranom Davidovićem. Navodno, zveknuo je i jedan

V.Britanija: Održana komemoracija srpskim žrtvama ustaškog genocida

U okviru „Srpskog mjeseca“ u Velikoj Britaniji, a u organizaciji „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“, održana je dvodnevna komemoracija srpskim žrtvama ustaškog genocida počinjenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu. Program su 26. januara otvorili Ognjen Pribićević, ambasador Srbije u Velikoj Britaniji, i Dragana Tomašević, direktor „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“. Potom je uslijedila promocija knjige u slikama 20 preživjelih zatočenika jasenovačkog sistema hrvatskih konclogora češkog novinara i fotografa Dejvida Sladeka pod nazivom „Neizgovoren genocid“, te knjiga Vladimira Umeljića, nominovanog za alternativnu Nobelovu nagradu pod nazivom „Okscidentalna Evropa i veliki genocidi sredinom i balkanski ratovi krajem 20. veka“. Iz „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“ saopšteno je da je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.