arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Dr Milan Bulajić: Karlina zamka genocida

Pokojni Dr Milan Bulajić (1928. – 2009.) bio je doktor međunarodnog prava, međunarodni stručnjak za genocid, autor brojnih knjiga iz te oblasti, čovek čije se mišljenje poštovalo, a stavovi prihvatali u međunarodnim organizacijama i institucijama. Ovaj intervju je Dr Bulajić dao 2005 godine. • Gospodine Bulajiću, svakodnevno se u medijima govori o genocidu, a Vas, stručnjaka za tu oblast, nema u javnosti. – Pravo da Vam kažem, ne znam šta da odgovorim na to pitanje. Normalno bi bilo da moja vlada, stručni organi, da se interesuju. Ja sam iz međunarodnog prava – istorije diplomatije, doktorirao 1953. godine i više od pedeset godina aktivno sam se bavio međunarodnim pravom, pitanjem genocida –

Promocija knjige, Ognjena Marija livanjska

Budo Simonović na Sajmu knjiga: Dok sam pisao „Ognjenu Mariju Livanjsku“ pitao sam se da li će mi iko vjerovati!

Na Sajmu knjiga predstavljena je knjiga Buda Simonovića, Ognjena Marija livanjska U utorak, 25. oktobra 2016. godine, na Sajmu knjiga u Beogradu, u Hali 4, na štandu Ministarstva spoljnih poslova RS, Uprave za dijasporu i saradnju sa Srbima u regionu, prestavljena je knjiga Buda Simonovića Ognjena Marija livanjska. Na promociji su govorili Jovo Bajić, pisac, istoričar i novinar iz Beograda, kao i autor Budo Simonović. Knjiga, koja je najrečitije štivo o životu i stradanju livanjskih Srba, obuhvata prevashodno stradanja leta 1941. godine na područiju Livna, ali i stradanja tokom građanskog rata u Bosni devedesetih godina 20. veka. U leto 1941. godine u kraškim jamama Dinare, Golije, Staretine, Tušnice, Kamešnice…, u

Nestali sa KiM

Porodice: Nestali sa KiM treba da dobiju status žrtava rata

Udruženje kidnapovanih i ubijenih sa Kosova i Metohije žele da se njihov status izjednači sa statusom drugih žrtava rata, rekao je predsednik tog udruženja Simo Spasić u razgovoru sa ministrom odbrane Zoranom Đorđevićem. Ministar Đorđević posetio je Spomen-sobu „Kosmetske žrtve“, gde se susreo sa članovima porodica nestalih i kidnapovanih. Na izloženim fotografijama u Spomen-sobi predstavljeno je 2.500 kidnapovanih i ubijenih civila sa KiM — Srba, Roma, Goranaca i Albanaca — koje su oteli i ubili pripadnici terorističke OVK. „Tražimo da država pomogne porodicama žrtva. Najviše nas pogađa što u Briselu nema razgovora o kidnapovanim Srbima, nema odgovornosti komandanata OVK“, rekao je predsednik Udruženja kidnapovanih i ubijenih sa KiM Simo Spasić. Srbija će učiniti sve da oni koji su počinili zločine odgovaraju i napori na pomirenju

simo_brdar.jpg

Prilog iz 1999. godine: Jasenovačka zbirka na putu ka zaboravu – ostavljena da nestane

Da bi je sačuvao od uništenja, Brdar je zbirku premještao pet puta, da bi na kraju završila u njegovom stanu „Čim smo saznali da se građa iz Spomen-područja Jasenovac nalazi na više mjesta u Kozarskoj Dubici i da je neadekvatno zaštićena, preduzeli smo mjere…“ , pričaju u Ministarstvu nauke i kulture. A od trenutka kada je ovaj vrijedni istorijski materijal ostao bez zvanične brige do navedenog saznanja trebalo je da prođe cijelih osam godina. Za sve to vrijeme jasenovačka muzejska zbirka bila je u apsolutnoj brizi samo jednog čovjeka – kustosa i tadašnjeg pomoćnika direktora Spomen-područja Jasenovac Sime Brdara. Vidjevši kako stvari teku i u želji da spasi zbirku, Brdar

Uhapšeni pripadnici HVO-a zbog zločina nad Srbima u Orašju

Na području Orašja uhapšeno je 10 lica zbog sumnje da su, kao pripadnici HVO-a, u ovom mjestu počinili ratni zločin nad većim brojem Srba od aprila 1992. do jula 1993. godine. Uhapšeni su bili pripadnici Vojne policije HVO-a i policijskih struktura, kao i stražari u logorima i objektima za zatvaranje. Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH, po nalogu Tužilaštva BiH, uhapsili su Đuru Matuzovića, Ivu i Tadu Oršolića, Marka Dominkovića i Josu Nedića. Među uhašenima su i Marko Baotić, Marko Blažanović, Mato i Anto Živković i Stijepo Đurić, saopšteno je iz Tužilaštva BiH. Uhapšeni su osumnjičeni za krivično djelo zločin protiv čovječnosti i oni će tokom dana biti predati

Sveto nasilje religija i terorizam

Beograd: Tribina ,,Sveto nasilje: religija i terorizam“

Pozivamo vas, da u četvrtak, 3. novembra 2016. godine, u 19 časova, u čitaonici Odeljenja umetnosti Biblioteke grada Beograda (Knez Mihailova 56) prisustvujete tribini na temu „Sveto nasilje: religija i terorizam“. O ovoj temi govoriće: prof. dr Dragan Simeunović (Fakultet političkih nauka, Beograd) vanr. prof. dr Zoran Krstić (Pravoslavni bogoslovski fakultet, Beograd) mr Zoran Ćirjaković (Fakultet za medije i komunikacije, Beograd). Moderator: Dragomir Janković (dipl. teolog i spec. politikolog). Tribina se održava u organizaciji Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke i Biblioteke grada Beograda. Ulaz je slobodan.

Elfete Veseli, Slobodan Stojanović

Albanka nije jedina osumnjičena za ubistvo dečaka

BiH čeka izručenje Elfete Veseli, koja se tereti za ubistvo dečaka. Slobodan Stojanović usmrćen kada se vratio po psa Ministarstvo pravde BiH uputilo je zahtev za ekstradiciju Elfete Veseli (55), koju Tužilaštvo BiH tereti za ratne zločine počinjene na početku rata u BiH, u zvorničkom kraju, odmah čim smo obavešteni da je locirana, rekla je, juče za „Novosti“ Marina Bakić, portparolka Ministarstva pravde BiH. Sada je, naglašava naša sagovornica, na pravosudnim organima Švajcarske da donesu odluku da li i u kom roku će doći do izručenja. Ova Albanka, osumnjičena je za monstruozno ubistvo dečaka Slobodana Stojanovića (11) iz sela Donje Kamenice, kod Zvornika, koji je sa porodicom uspeo da pobegne

Kapetan Mišino zdanje u kome je zasedao Sud časti

Susret sa istorijom: Pogrom intelektualne elite

Kako su pre sedamdeset godina vršene čistke na Beogradskom univerzitetu. Sud časti za dve godine proterao sa fakulteta oko 70 dekana, profesora i asistenata Jednom prilikom će Emir Kusturica reći da vekovima gradimo kuću na stazi slonova i ne spadamo u one srećne narode čija istorija je duhovita i laka, operetska jednočinka. Naša je teška drama u kojoj jedan krvavi čin, unedogled, biva zamenjen drugim, još krvavijim. Ko smo, odakle dolazimo, kuda idemo, pitanja su koja, kao izmaglica, lebde nad rekom ljudske istorije. Ako smo, na ovoj stazi slonova, nasledili srušenu kuću, opravljali je i gradili, da bismo je opet potomcima ostavili srušenu, to nije samo od nas zavisilo. Ali

SPORNO Stanislav Hočevar

Hočevara neće u srpskim hramovima

„Glas crkve“ povodom izjave čelnog čoveka katoličke crkve u Srbiji o Svetom Nikolaju Povodom izjave beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara objavljene pre nekoliko dana u jednom dnevnom listu, uredništvo i redakcija časopisa i izdavačke kuće “Glas crkve” iz Šapca pokrenuli su peticiju Svetom arhijerejskom sinodu Srpske pravoslavne crkve. U njoj se zahteva da se zbog uvreda verujućeg pravoslavnog srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve nadbiskup Hočevar proglasi za personu non grata – nepoželjnu osobu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, rečeno je “Novostima” u toj izdavačkoj kući Eparhije šabačke. Iz “Glasa crkve” ističu da Hočevar “spočitava” svome pontifeksu papi Franji i SPC što njihova zajednička Komisija “proučava istorijsku ulogu Alojzija Stepinca”. – Katolici

Suđenje Dušku Tadiću u Hagu

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (23) Akademici pred Haškim tribunalom

Haški tužioci postavili su jednostavnu i krajnje jednostranu tezu – Memorandum SANU idejna je platforma za „veliku Srbiju“, a želja da se ona stvori ključni je razlog raspada Jugoslavije Retko ko je bio iznenađen kada je na početku suđenja Slobodanu Miloševiću u Tribunalu za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji februara 2002. godine zamenik tužioca Britanac Džefri Najs čitanje optužnice započeo širokim citatima iz Memoranduma SANU. Pozivanjem tužioca Najsa na dokument koji su još 1986. godine napisali srpski akademici započeo je novi talas, ovog puta pravosudne kampanje na Akademiju i njene članove. Memorandum u Hagu je direktno doveden u vezu sa najtežom posledicom raspada Jugoslavije – građanskim ratom. Proces protiv

Slobodan Stojanović

Da li će dječak Slobodan Stojanović dobiti spomenik u Zvorniku? (VIDEO)

24 godine su prošle od monstruoznog ubistva jedanestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića u Donjoj Kamenici, kod Zvornika, koga su mučki ubili muslimani juna 1992. godine. Decenija je prošla i od prvih inicijativa da se dječaku podigne spomenik u Zvorniku. Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku uputio je dopis Boračkoj organizaciji Srpske i Zvornika i Skupštini grada da se inicijativa koja je još iz 2008. godine, realizuje što prije i da se dječaku podigne spomenik u Zvorniku. Tragična sudbina dječaka Slobodana Stojanovića koji je u proteklom ratu zvjerski mučen i ubijen obišla je svijet. Inicijativa da se njemu u čast podigne spomenik u Zvorniku i na taj način njegov lik

Besjeda prof. Staniše Lalića na parastosu Srbima, pobijenim u hrvatskoj akciji „Otkos“

Vo imja Oca i Sina i Svetoga Duha… Prognani narod Zapadne Slavonije i Grubišnopoljskog područja blagodari sveštenstvu Hrama Svetog Marka na održanom pomenu našoj izginuloj braći i sestrama i svim nevino stradalim sinovima i kćerima našeg roda… Blagodari njegovoj Svetosti Patrijarhu Irineju, sem sveštenstvu i našoj Crkvi koja saučestvuje i dijeli patnju i sudbinu svog naroda… Hvala Srbiji koja je, kao i uvijek u svoje okrilje prihvatila hiljade i hiljade izgnanih, poniženih i unesrećenih… Hvala joj!Najdublja istina svih nas prognanih, izgnanih i unesrećenih glasi:„Tijela su naša ovdje, a naše duše tamo gdje su naša ognjišta, naša kućišta, naši pragovi, naše jame, naše spaljene crkve… naša još uvijek nepronađena braća…“U našem

milan_bastasic_tv.jpg

Genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo „Otkosom“ novembra 1991.

Pravda | 19. – 22. decembar 2009. | Danka Kojadinović Dr Milan Bastašić, vlastitom sudbinom i brojnim dokazima ustaškog genocida nad Srbima, svedoči o zločinima koji nikad nisu kažnjeni „Pazi i dobro se čuvaj da ne zaboraviš događaje što si ih svojim očima video; neka ti ne iščeznu iz srca ni jednog dana tvoga života. Naprotiv, pouči o njima svoju decu i decu njihove dece.“ (Peta knjiga Mojsijeva, 4:9).   Preživeo sam Jasenovac 1941. i „Otkos“ na Bilogori 1991. Pukovnik u penziji, humanista po opredeljenju, doktor Milan Bastašić, epidemiolog, doktor medicinskih nauka, jedan je od, sada već malog broja, preživele dece logoraša Drugog svetskog rata. Do početka poslednjeg rata u

Kučan, Izetbegović, Tuđman i Milošević

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (22) Novi talas napada na srpske akademike

U drugom talasu kritika na Memorandum najžešća paljba je stigla iz Hrvatske. Za razliku od komunističke hajke na Akademiju, povod za novu ofanzivu bila je – odgovornost za rat Memorandum SANU nije bio na meti kritika samo komunističkog režima. Već pune tri decenije ovaj spis predmet je osude zvanične politike bivših jugoslovenskih republika, svetskog javnog i intelektualnog mnjenja, ali i domaćih liberalnih i antinacionalnih krugova. Svi oni tvrde da su akademici 1986. godine napisali srpski nacionalni program koji je Slobodanu Miloševiću poslužio kao povod i opravdanje za ratne sukobe devedesetih. Teze afirmisane u ovim krugovima postale su sastavni deo zapadnjačkog pogleda na raspad Jugoslavije, uzroke i naravno – krivicu. Ocenama,

Foto : Marija Vujović

Obilježeno 140 godina od Vučedolske bitke

Na Vučijem dolu, između Bileće i Nikšića, danas je osveštana spomen-crkva Svetog sveštenomučenika Atinogena i obilježeno 140 godina od Vučedolske bitke. Svečanosti je prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Svetu arhijerejsku liturgiju služili su mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, umirovljeni episkop Atanasije, vladika budimljansko-nikšićki Joanikije i vladika dioklijski Kirilo. U prigodnoj besjedi mitropolit Amfilohije rekao je da je Vučiji do mjesto susreta sa Božijom silom i svjedočanstvo da Bog nije u sili nego u pravdi. „Na ovom mjestu pobijedila je pravda i istina Božija, pobijedila je ne samo sloboda koja nas je rodila, zemna i tjelesna, nego ona vječna sloboda od smrti i ništavila“, rekao je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.