arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sud

Svjedočenja o ubistvima i paljevini u Grborima

Glavni sekretar HDZ-a Milijan Brkić svjedoči pred sudom o tome zašto je svojevremeno, kao zamjenik direktor policije Hrvatske, nazvao jednog od osumnjičenih za ubistva srpskih civila u selu Grubori 1995. godine i obavijestio ga o dolasku policije.Za masakr nad pet srpskih civila i paljenje 20 kuća u selu Grubori kod Knina, 25. avgusta 1995. godine, osumnjičeni su hrvatski policijski specijalci. Zločin se desio pred dolazak u Knin voza u kome su bili Franjo Tuđman i drugi hrvatski rukovodioci.Na suđenju bivšim policijskim specijalcima Frani Drlji i Boži Krajini, Brkić će morati da objasni zašto je pokušao da obavijesti jednog od osumnjičenih da ga traži policija. Pred sudskim vijećem preslušavane su snimke teleFonskih razgovora, tajno snimljenih u istrazi

stepinac-vodickrozmuze.jpg

TURIZAM U “EVROPSKOJ” HRVATSKOJ: Turistička tura i poklonjenje grobu klerofašiste Alojzija Stepinca

Jedna od najvećih turističkih atrakcija u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu je svakako katedrala koja se nalazi na Kaptolu. Ne bi bilo ništa sporno u posjeti velelepnom vjerskom objektu iz 12 vijeka, koji se nalazi u glavnom gradu poslednje primljene članice Evropske unije, da u tu turističku turu nije uključeno i poklonjenje grobu kardinala Alojzija Stepinca. Za one koji nisu upoznati a novijom jugoslovenskom istorijom, Alojzij Stepinac je bio kardinal i zagrebački nadbiskup koji je tokom drugog svjetskog rata bio poznat po svojoj saradnji sa Ustašama i otvorenoj podršci koju je pružao u formiranju NDH. Osim toga, podržavao je poglavnika NDH, Anta Pavelića jer je smatrao da Srbi i Hrvati nikako ne mogu

draza-mihailovic-saveznici.jpg

Posle četiri decenije zabrane: američka knjiga o Draži

Posle četiri decenije, u SAD dato zeleno svetlo za objavljivanje knjige pukovnika Roberta Mekdauela „Streljanje istorije“. Mihailović se, za razliku od Tita, borio protiv nacista od prvog do poslednjeg dana rata… KADA je američki istoričar i bivši vojni obaveštajac Robert Mekdauel početkom 1970. godine u SAD pripremao objavljivanje svoje knjige „Streljanje istorije“ o generalu Draži Mihailoviću, maršalu Titu i borbi četnika i partizana protiv nacista u Drugom svetskom radu, CIA je zabranila štampanje i distribuciju ovog dela. U strahu za život i sudbinu rukopisa, profesor Mekdauel je knjigu tada dao prijatelju Blagoju Radenkoviću, iz Los Anđelosa, sa preporukom: „Uradi šta možeš da istina izađe na videlo!“ Tek 42 godine kasnije,

ratko-tribina.jpg

Druga strana: Malo veliko platno

Srpske filmadžije i dalje beže od nacionalno-istorijskih tema. Ovde je, pre svega, reč o velikom nedostatku talenata i manjku hrabrosti. Čekamo da se prvo pojavi, a drugo da nestane Srpske filmadžije i dalje beže od nacionalno-istorijskih tema. Ovde je, pre svega, reč o velikom nedostatku talenata i manjku hrabrosti. Čekamo da se prvo pojavi, a drugo da nestane A srpski film? E, tu se zastave doživljavaju kao provokacija, nacionalizam, čak uvreda. „Marš na Drinu“ poslednji je srpski film gde nacionalna zastava ima funkcionalnu poziciju i nije predmet sprdnje. Sličnu ulogu srpska trobojka, istina, igra i u Dragojevićevim „Lepim selima…“, ali oko tog ostvarenja postoje podeljena mišljenja. Oni sa negativnim stavom

krvavi-darovi.jpg

Ne vjeruj Latinima, ni kad darove nose

Devetog januara na praznik Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, Republika Srpska je napunila svoj 22. rođendan, zakoračivši tako u treću deceniju svog postojanja.       Nastala u vrtlogu građanskog rata u bivšoj SFRJ tj. SR BiH, na teritoriji od 25 000 km2 na kojoj živi 1 440 000 stanovnika, Republika Srpska i danas posle više od dve decenije postoji, živi i tavori. Ona je produkt istinske želje srpskog naroda sa leve obale reke Drine da stvori svoju državu, koja bi mu pomogla da se sačuva od pokušaja biološkog istrebljenja. Pored viševekovnog položaja između čekića i nakovnja tj. Beča i Istambula, srpski narod je na kraju 20. veka uspeo da

nedeljkovic-sipanska-luka.jpg

NACIONALNI RAD NIKA BAULE SA OSTRVA ŠIPANA KOD DUBROVNIKA

Posle Ujedinjenja 1918. Srbi katolici smatrali su da je njihovo nacionalno pitanje rešeno ujedinjenjem sa Srbijom i stvaranjem Jugoslavije. U listu „Dubrovnik” o tom vremenu ističe se: „Katoličko Srpstvo, koje je cijelu ovu borbu izvodilo, cijenilo je nakon rata borbu završenom i da će ono mirno bez borbe i bez zapreka moći, u jedinstvu i slobodi, nastaviti i dovršiti velike zamisli svog velikog učitelja Meda na spas i napredak zajedničke domovine …” (1) Prva godišnjica Dana Ujedinjenja 1919. proslavljena je u Luci Šipanskoj svečano. Selo je bilo okićeno zastavama i sagovima, a stanovništvo, odazvavši se opštinskom pozivu, obustavilo je sav rad i došlo na svečano blagodarenje u crkvu. Kasnije na svečanosti u

Dušan J. Bastašić

DUŠAN J. BASTAŠIĆ ZA SRBIN.INFO: Antisrpstvo je odlika hrvatskog identiteta

O položaju Srba u Hrvatskoj za „Srbin info“ govori dr Dušan J. Bastašić. Predsednik udruženja „Jadovno 1941“:  1.Preko 600 hiljada Hrvata je potpisalo peticiju za referendum protiv ćirilice, svedoci smo ustaških pozdrava na stadionima, izliva anti Srpstva u hrvatskim medijima. Kako gledate na sve to? Antisrbizam živi u hrvatskom nacionalnom korpusu još od 16 vijeka, od vremena kada su pravoslavni Srbi, oružju vični borci, bili dobrodošli austrijskom Caru da brane granicu prema osmanlijama. Zbog carskih privilegija koje su krvlju zaslužili, smetali su i hrvatskim kmetovima, njihovim feudalcima i ali i katoličkim biskupima kojima nisu trebali plaćati desetinu. Dakle zlo živi, širi se i jača vjekovima. Danas teško razumljive odluke srpskog

poslanica.jpg

„Isekli“ patrijarha da ne ljute Zagreb?!

Mada je u Zagrebu tokom proslave Božića po julijanskom kalendaru, 7. januara, prilikom čitanja Božićne poslanice patrijarha Irineja i arhijereja Srpske pravoslavne crkve izostavljen deo koji se tiče teškog položaja Srba u Hrvatskoj, a za cenzuru se optužuje mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan Pavlović, poslanica se zahvaljujući državnoj Hrvatskoj radio-televiziji ipak u celosti čula širom Hrvatske i njene dijaspore. Jer, prazničnu liturgiju, koju je u Vinkovcima služio patrijarhov izaslanik vikarni episkop Jovan Ćulibrk, gde je pročitana necenzurisana poslanica, HRT je direktno prenosila i preko satelita. A kako „Vesti“ saznaju svešteničke autocenzure, kada se radi o poslanici, bilo je ne samo u Mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj, već i u pojedinim crkvama dalmatinske, slavonske i gornjokarlovačke eparhije SPC. NE

4.2. Spisak poginulih i nestalih, rođenih ili stradalih na Kordunu u ratu 1991-1995. i poraću (1996)

(spisak) Opis metodologije prema predhodnom spisku Uvod l. Opšte informacije Podaci u ovom prilogu zasnivaju se na istraživanjima Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, koji od 1993. godine prikuplja dokumentaciju o stradanju Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK u ratnom i poratnom periodu, odnosno od 1990. do 1998. godine. Atomizovanost i nedostatak sopstvene državne https://jadovno.com/wp-content/uploads/2010/02/13-1.jpgistracije uveliko otežavaju prikupljanje i sređivanje podataka o srpskim žrtvama na navedenom području u posljednjem ratu. Podaci u ovom prilogu prikazuju stanje Veritasovih istraživanja srpskih žrtava na području Hrvatske i bivše RSK (UNPA) u vremenu od 1990. do 1998. godine na dan 31. 10. 2011. godine. 2. Metode U prikupljanju podataka o poginulim i nestalim Srbima, koristeći sve

4.1. Srpske žrtve rata i poraća na području Hrvatske i bivše RSK u periodu 1990 – 1998. godine

Sada se svim ovim gubicima nametnuo novi gubitak, ratom 1991. − 1995. godine: stradalo je više od 600 ljudi, od čega 200 civila u prostorima koji se nikad, poslije Drugog svjetskog rata, nisu mogli demografski oporaviti. Ne samo zbog direktnih i indirektnih gubitaka ratnih stradanja, pandemije tifusa, kolonizacije, urbanih zahvata, otvaranja poligona, brojnih procesa deagrarizacije i bijega mlađih naraštaja iz sela i poljoprivrede. Poznajem sela čiji je popisni krug iznosio 600 stanovnika, od kojih je 280 steklo fakultetsko obrazovanje, a danas, niti jedan od njih, ne samo da ne živi u selu i rodnoj općini, nego ne živi na Kordunu. A samo rijetki u RH. To je sa demografskog stajališta

zagreb-slike-17.jpg

Hrvatski (Anti)fašizam ili (Anti)fašizam u Hrvata

Mučenje u javnim istupima i uvjeravanje svjetske javnosti o antifašizmu u građanskom ratu nazvanom domovinskim, od strane najviših hrvatskih državnih dužnosnika naprosto je neshvatljivo U Hrvatskoj, po završetku građanskog rata devedesetih, dotadašnji SUBNOR , Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata je prekršten. Dobio je ime Savez antifašističkih boraca i antifašista ili skraćeno SABA. Nameće se zaključak, da su u samom nazivu, lijevo od veznika borci protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, a desno su antifašisti, samo antifašisti, bez borbenog atributa. Nije mi bilo jasno to pokrštavanje, kao uostalom ni ono moje 1942. godine, u katoličanstvo. Ali, vremenom čitajući raznoliki “tisak” i slušajući razne emisije o minulom ratu, morao sam zaključiti da su

Recenzija Predraga Matvejevića: Audiatur

  Audiatur…     Tom latinskom riječju započinje zahtjev univerzalnog prava: audiatur et altera pars − neka se čuje i druga strana. Čujmo glas Svetozara Livade, sociologa i historičara, neumornog istraživača koji se − po riječima filozofa Milana Kangrge − „založio čitavim svojim ljudskim bićem za otkrivanje istine o nama samima“. Livada vidi sebe najprije u ulozi „empiričara“ i promatrača „uživo“. Ali on je više od toga. Istodobno je sudionik, svjedok, tumač. Posvetio je značajan dio svoga opusa stradanjima koja su proživjeli naši građani srpske nacionalnosti i pravoslavne vjere, i ne samo oni. Zadobio je u mladosti toliko rana da su liječnici ostali „začuđeni“ kako je uopće preživio. Volja da

4. Tuđmanov Srbin, zloduh broj 2

Dabogda te predstavljao prof. dr Milorad Pupovac   Iako sam pojeo, kako se kaže, s ovim gospodinom „oku soli“ stvarajući srpske institucije, ne znam kako da se prema njemu postavim. Da l’ da ga sažaljevam, prezirem ili osuđujem. Čovjek nije ono što o sebi primišlja, nego ono što o njemu (ne)djela pokazuju. Zato mi se čini da je najbolje da faktima o njemu progovorim. Kao oktroirani kvotni predstavnik Srba, nikad, ponavljam, nikada, nije preuzeo niti jednu odgovornu funkciju. Uvijek je rukovodio iz sjene, intrigama i zavjerama. Pristao je na usmenu kulturu, a profesor je. Uvijek nešto izjavljuje, demantira i osuđuje. Klasični zavjerenik vječno hvali državu, a razara društvo. Volio bih

3.1. Sve nastrane misli Franje Tuđmana

Pročitao sam skoro sve što je Tuđman napisao ili javno izgovorio. Iz toga sam izdvojio preko 700 somnambulnih citata koji dokazuju da je bio nerazborit, neodgovoran i falsifikator povijesti sa jačom voljom nego pameti, uspio zaluditi narod u borbi za ostvarenje države, da ne bira nikakva sredstva protiv drugog i drugačijeg žrtvujući skoro osam posto stanovništva. Za duhovnu obnovu.bio mu je zadužen konfabulator, notorni fra Baković. Prvi predsjednik Sabora postao je osuđenik za zločine, drugi je bio u štabu za etničko čišćenje  osumnjičen za  ratne zločine s izjavom kada mi pobijedimo Srba neće biti, a ako se koji i pojavi ogadićemo mu život da sam nestane. Treći je za rat

3. Dr Franjo Tuđman – Zloduh broj 1

Da vam navedem zašto Tuđman ne može imati spomenik   U kalendarima svetaca ima razbojnika i zločinaca kasnije oslikanih u crkvama. U spiskovima svetih otaca – papa – i to se ponavlja. U povijesti političara postoji obilje zločinaca koji su dobili trgove, ulice i spomenike. Revalorizacijom memorije – vrednovanjem to postaje prošlost. Valjda ne želimo da nam drugi povijest pišu. Tuđman je bio konvertita, revizionist – staljinist ekstremnog primjera. Organizirao je zločinački pokret u RH i BiH. Iza njega su brojni nevini leševi! Pođimo redom. Zašto ne bi smio dobiti spomenik. Lagao je da su mu partizani ubili oca i maćehu, da je prvoborac NOB-a. Falsificirao je doktorat, pokrenuo prenominaciju

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.