arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Dama u crnim čizmama i zaslužena kazna za „negiranje genocida“

Kada čitam Pogovor u knjizi „Srebrenica: falsifikovanje istorije“[1]on zvuči proročanski: „Oni se zato neće upuštati u raspravu povodom ove knjige koju bi, da mogu, najradije zabranili a autore poslali u koncentracioni logor za ‘negiranje’ njihovih propagandnih fabula. Po oprobanom receptu, umesto da izađu na intelektualni dvoboj pokušaće da ćutnjom prekriju činjenice i argumente koji su ubitačni po njihove tvrdnje.“ Ispostavilo se da „mogu“ da je zabrane, i u BiH to su već učinili. Prvi deo našeg proročanstva je ispunjen. Drugi deo ostvario se (potencijalno) 10. jula kada je Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, orvelovska organizacija za represiju ljudskih prava na čelu sa Sonjom Biserko, uputio zahtev da „novoizabrani

pristina1.jpg

EULEKS INTENZIVIRA ISTRAGU O RATNIM ZLOČINIMA

PRIŠTINA, /SRNA/ – Euleks privodi k aju istrage o odgovornosti dvojice čelnika nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova /OVK/, a sada visokih funkcionera privremenih kosovskih institucija, za zločine nad Srbima i nealbancima na području Drenice od jeseni 1998. godine do 11. juna 1999. godine, potvrdili su Srni visoki zvaničnici Euleksa, koji su željeli da ostanu anonimni.Izvori Srne naglašavaju da je riječ o bivšim oficirima OVK, odgovornim za operativnu zonu Drenica – područje od Kosova Polja na istoku do Kosovske Mitrovice i Istoka na zapadu Kosova, te do Kline i Orahovca na jugu. Jedan od njih je sada član Kosovskih bezbjednosnih snaga, dok je drugi aktivno političko lice. „Identitet osumnjičenih se čuva, jer je riječ o visokim

kobno-pecanje.jpg

Kobno pecanje na ničijoj zemlji

Radovan Stojšić uputio se 15. jula 1992. iz Sremskih Laza, na ratnoj liniji razdvajanja, na pecanje prema Bosutu. Nikada se nije vratio. Njegova je porodica tek nedavno dobila obavest da je sahranjen 25. jula 1992. u Vinkovcima i da je umro od infarkta, u što ozbiljno sumnjaju Nakon što je porodica Radovana Stojšića, nestalog za vreme rata, gotovo 20 godina bezuspešno tragala za njegovim posmrtnim ostacima, izgubivši svaku nadu da će ih ikada pronaći, ispostavilo se da je nesrećni čovek svega deset dana posle nestanka, još 1992. godine, bio sahranjen na gradskom groblju u Vinkovcima, tek nekoliko kilometara od svog kućnog praga u Sremskim Lazama. Barem tako govore dokumenti do kojih su u maju uspeli doći Dušan Stojšić iSnežana Lovrinović,

amir-camdzic.jpg

Alija Izetbegović je izabrao rat

U ovom članku nastojaćemo da osvijetlimo jednu istinu. Riječ je o tome da su Alija Izetbegović i muslimanski rukovodioci iz Stranke demokratske akcije (SDA), odbacivanjem „historijskog sporazuma” sa Srbima iz avgusta 1991. godine, svjesno izabrali rat. No prije svega, predočićemo tekst ovog dokumenta: „Suočeni s razvojem događaja koji u sebi nose sve veću opasnost od konfrontacije naša dva naroda, čiji se interesi historijski ne sukobljavaju i koji nikada nisu imali sukob takve vrste, svjesni svoje odgovornosti pred narodima koje zastupamo i svim narodima Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, odlučili smo da u cilju buduće suradnje i mira uspostavimo i potpišemo sljedeći politički sporazum: 1. Svjesni teškoća koje su naslijeđene i

ante_lesaja.jpg

Knjige su završavale na smetljištu, neke i u vatri

Najviše je knjiga bacano direktno na smetlište, a bile su nošene i u kontejnere. Građani bi često reagirali na takve stvari, bilo pismima u novinama, bilo prijavama. Bilo je i primjera spaljivanja knjiga. Recimo, vaš kolega Igor Lasić opisuje jedan takav slučaj u školi u Velikoj Gorici. Bilo je toga i drugdje, primjerice u Požegi i nekim drugim mjestima, ističe Ante Lešaja, autor knjige „Knjigocid – uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih“ o sustavnom čišćenju hrvatskih biblioteka od nepoželjnih autora i naslova Višegodišnji rad na skupljanju materijala o izbacivanju knjiga iz hrvatskih knjižnica tokom devedesetih godina, koji je poduzeo publicist, prevodilac i knjižničar Ante Lešaja, na kraju je urodio knjigom pod naslovom

glineni_vojnik.jpg

Bojan Arbutina: Glineni vojnik

Glineni vojnik je priča o dobrom čoveku u zlu vremenu. Priča o Lazaru novog doba čija vrlina pobeđuje po cenu vlastite žrtve. Lazar je na prvom mestu čovek, pa tek onda pripadnik jednog od dva srodna a zavađena naroda – srpskog i hrvatskog, sin časnog jugoslovenskog oficira i blage majke.   Istančanog senzibiliteta i visoko obrazovan, Lazar govori o porodičnoj i narodnoj istoriji od Prvog svetskog rata do poslednjeg, građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji. Njegova reč je istinita i nedvosmislena, a time oštrija i bolnija za sve koji istinu zamenjuju lažju, a čovečnost mržnjom.   Poreklom iz Gline na Baniji, Lazar je kao mali pravio glinene vojnike, zagledan u svoje

Srebrenica-1.jpg

Iranski PressTV: Uloga NATO-a u srebreničkom masakru

Jedan od najbrutalnijih incidenata u novijoj istoriji je masakr u srebrenici koji je 1995.godine  počinila paravojna grupa pod imenom „Škorpioni.“ Sada imamo krunskog svedoka i hrpe službenih dokumenata da kategorički dokažemo da je naredba koju je izdao NATO a ne samo „posmatrački stav“ Holanđana doveo do ovih ubistava, već i da je NATO regrutovao, plaćao i kontrolisao Škorpione. Suđenje Ratku Mladiću moglo bi, ili bi bar trebalo da dovede do propasti Međunarodnog suda za ratne zločine (ICC). Kao što je Timoti Blančford- Henčli istakao u srpskom SOS-u „Suđenje Ratku Mladiću na na ovoj farsi od Međunarodnog Suda za ratne zločine–toj travestiji pravde i uvredi međunarodnog zakona koji kidnapuje ljude, nezakonito

miljka_kajganic.jpg

„Crkva na točkovima“ u spomen Krajišnicima

Zavičaj, najlepša reč! On je majčino gnezdo, očeva snaga. Vedrina i oblak. Pesma koja snaži, nesreća koja boli. Zavičaj je dvorište na koje prvi put staje nesigurna dečja noga… zapisaće Miljka Kajganić u „Crkvi na točkovima“, knjizi kratke proze, kako ju je u recenziji označio dr Duško Babić.     ŠTIVO IZ ZAVIČAJA: Miljka Kajganić A zavičaj gospođe Kajganić, rođene Bekić, profesorke jugoslovenske književnosti i srpskohrvatskog jezika (tako se to nekada zvalo) je Kordun čiji žitelji su se, smešteni na prostoru između dva moćna carstva grčevito borili da opstanu i da svima budu „pravi“. Ali, stalno su ih proglašavali krivima, zbog čega su „sve dok carevine nisu posustale u osvajanju

Srna

DANAS EKSHUMACIJA NA OZRENU

BANjALUKA, 20. JULA /SRNA/ – Po naredbi Suda BiH danas će na lokalitetu Mičine Njive na Ozrenu biti izvršena ekshumacija, jer se pretpostavlja da se tu nalaze posmrtni ostaci šest pripadnika Vojske Republike Srpske, potvrdila je Srni portparol Instituta za nestala lica BiH Lejla Čengić.Čengićeva je navela da će predstavnici Instituta prisustvovati ekshumaciji, kojom rukovodi Tužilaštvo BiH. Ona je rekla da će danas, takođe, po naredbi Suda BiH, u organizaciji Tužilaštva BiH biti izvršena ekshumacija i na lokalitetu Ratine, opština Kalinovik, a pretpostavlja se da se tu nalaze posmrtni ostaci 24 civila bošnjačke nacionalnosti. Čengićeva je dodala da je početak ovih ekshumacija zakazan za 10.00 časova. Organizacija porodica zarobljenih i

privrednik_1.jpg

RADI, ŠTEDI I BOGU SE MOLI

Godine 1895. osnovana je Srpska banka u Zagrebu. naredne godine, Savez srpskih zemljoradničkih zadruga, a neupunih godinu dana kasnije „Privrednik“- društvo koje će pomagati da bistra, radna i siromašna srpska deca, završe zanat ili se osposobe za trgovačke poslove. Osnivač sve tri srpske institucije u Zagrebu bio je Vladimir Matijević, bankar i veliki nacionalni radnik, koji je Srbe zvao da se manu političkih trvenja i okrenu se ekonomiji, rečima: „Politička moć jednog naroda počiva na ekonomskoj moći!“ Za pedeset godina svog rada – ukinut je 1947. – na zanate, u trgovinu i ugostiteljstvo, „Privrednik“ je uputio 40 hiljada siromašne, seoske, srpske dece. Načelo „Privrednika“ glasilo je: „Najveće je dobročinstvo dati

crkva_stimlje.jpg

Oskrnavljena crkva u Štimlju, uhapšena četiri Albanca

Crkva Svetog Arhangela Mihaila u Štimlju na Kosovu je oskrnavljena, a kosovska policija je uhapsila četiri Albanca osumnjičena za to delo.   Kako  prenosi KiM radio iz Čaglavice, sa centralnog dela crkve gotovo u potpunosti je skinut i odnet olovni krov i zaštitna izolacija. Svi prozori na donjem delu crkve su polomljeni kamenicama koje su u crkvu ubacivane sa strane. Vrata na priprati hrama su polomljena.   Sama unutrašnjost crkve je demolirana i iz zidova su izvađeni električni kablovi, a u priprati hrama je veća rupa u zidu iz koje su izvučeni uređaji za elektro-instalaciju crkve. Ostaci skela, dasaka, građevinskog materijala, kao i mrtve ptice su u unutrašnjosti crkve.   U crkvi nije ostalo ništaod crkvenog

sahrana_savo_mojsic.jpg

Osumnjičene za ubistvo Save Mojsića pustili na slobodu

Okupirane teritorije – Četvorica šiptara, koje je Euleks policija uhapsila pre nedelju dana, od kojih su dvojica osumnjičena za ubistvo Srbina sa okupiranih teritorija Sava Mojsića, pušteni su iz pritvora. Portparol Euleks-a Irina Gudeljević izjavila je Tanjugu da su dve osobe, koje se dovode u vezu sa nasilnim incidentom koji se dogodio u novembru prošle godine u Kosovskoj Mitrovici, pušteni od strane predpretresnog sudije nakon saslušanja. Novembra prošle godine u naselju Brđani u severnom delu Kosovske Mitrovice ubijen je Savo Mojsić, a još trojica Srba su povređena. Gudeljevićeva je rekla da se istraga u vezi sa ovim incidentom nastavlja, iako su osumnjičeni na slobodi. Ona je dodala da je dvoje osumnjičenih,

Glina-Hrvatski-dom.jpg

Srpske žrtve u Hrvatskom domu

Zgrada nastala u znak sećanja na zločin ustaša nad Srbima 1941. u Glini ne treba da nosi hrvatsko ime, smatra profesor dr Damir Agičić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta .Kada se na jednom mestu sretnu Srbi, Hrvati i Drugi svetski rat, gotovo po pravilu prestaju priče o dobrosusedskim odnosima, da i ne pominjemo formulu „bratstva i jedinstva”. Nedavni skup u Zagrebu sadržao je sva tri elementa, pa ipak nije se završio novim svađama i otvaranjem starih rana, već inicijativom usmerenom na poštovanje žrtava ustaškog zločina. Organizatori naučnog simpozijuma, zagrebački Filozofski fakultet, Hrvatski državni arhiv, Centar za suočavanje s prošlošću „Dokumenta” i Srpsko nacionalno veće, izabrali su za temu jedan od najkrvavijih

groblje-bratunac.jpg

Volkov: Geschichtspolitik – Istorijski inženjering

Nije kasno da Skupština Srbije donese seriju Rezolucija ili Deklaracija kojima će odrediti politiku bezbednosti i zaštitu državnih interesa. Novi Dokumenti ne treba i neće da unesu nemir, neće imati lustracione namere za Rezolucije ili Dokumente koje je donele Skupštine ranijih saziva. Prosto, stručni entuzijasti, da ne kažem eksperti, treba da pripreme materijale sa kojima će upoznati javnost, da ih preko nezavisnih i zavisnih sredstava propagande (medija) puste na javnu diskusiju. Nakon rasprave, profesionalnih kruglih stolova i rezultata koji budu dostignuti, Skupština može da utvrdi i obznani Dokumenta. Da obznani narodnu volju, da se oko te volje okupi vlast i konzenzusom iznese plan srednjeročnog ekonomskog razvoja i bezbednosne politike. Pođite

erdogan1.jpg

Alijin amanet Taipu

Mogao bi čovek da se začudi zašto su u Banjaluci i u zapadnom Mostaru napravili toliku buku zbog izjave Taipa Erdogana. Turski premijer je povodom godišnjice u Srebrenici za agenciju Anadolija izjavio da mu je Alija Izetbegović na samrtničkoj postelji rekao: „Ostavljam ti u amanet Bosnu i Bošnjake kao ostavštinu Osmanlija.“ U nastavku izjave premijer je taj amanet preneo na čitavu Tursku: „Bosna i Bošnjaci su ostavljeni u amanet Turskoj.“ Nema razloga da se na to ljute ni Srbi ni Hrvati, kada već ne protestuju naše komšije što ih je rahmetli Alija ostavio u amanet Taipu, a ne, recimo, Klintonu ili nekom od lidera EU. Naprotiv, dobro je što je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.