RAZGOVOR SA NjEGOVIM PREOSVEŠTENSTVOM EPISKOPOM GORNjOKARLOVAČKIM G. GERASIMOM Razgovarala Slavica Lazić Bilo bi neophodno radi boljitka dva naroda, radi istine, sesti za sto i otpočeti dijalog i utvrditi svu istinu – da se prestane sa manipulacijama istorijskih događaja i brojem pobijenih. U takav jedan dijalog svakako bi trebalo uključiti i predstavnike crkve. Episkop Gerasim je završio Bogosloviju u Manastiru Krka i Moskovsku Duhovnu akademiju. Zamonašio se u trećem razredu Bogoslovije, a 1998. godine postaje iguman Manastira Krke, gde je uspeo da okupi mlado bratstvo. Za Episkopa je hirotonisan 2004. godine i tokom ovih teških godina za naš narod i Crkvu, zalagao se za obnovu manastira, Bogoslovije u kojoj je predavao,

Nitko u gospićkoj vlasti nema nikakva saznanja o tome kad bi i bi li uopće spomenik Nikoli Tesli mogao biti ponovno postavljen. Gotov odljev čeka u Ljevaonici umjetnina zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Spomenik Nikoli Tesli, rad kipara Frane Kršinića, još ne krasi centar Gospića, nego u magazinu Ljevaonice umjetnina Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu čeka putovanje do odredišta. Odljevi Kršinićeva spomenika, koji neki smatraju najboljim umjetničkim prikazom Tesle, postavljeni su 1963. ispred Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, 1976. na slapovima Nijagare i 1981. na središnjem gospićkom trgu. Spomenik u Gospiću miniran je 16. februara 1992, nakon čega je preostali krš uklonjen. Gospićana niotkuda   Obilježavanje 155. godišnjice rođenja Nikole Tesle

Posljednjih mjeseci uočljiv je porast obima i djelokruga suradnje nadležnih državnih ustanova u zemljama regije na pitanjima omogućavanja povratka izbjeglih ili njihova integriranja u zemlju utočišta. Što se tiče Hrvatske, regionalna suradnja na tom pitanju bila je mjerilo za zatvaranje poglavlja 23. Drugi razlog – zajednički Hrvatskoj, Srbiji, BIH-u i Crnoj Gori – jest priprema za međunarodnu donatorsku konferenciju, koja bi se trebala održati početkom 2012. i na kojoj bi trebalo skupiti novac za zbrinjavanje izbjegličkih obitelji. Time bi se priča o povratku ili integraciji u ovom dijelu Evrope mogla smatrati riješenom, no tu je i još jedan moment – ističu zadnji rokovi da izbjeglice odluče žele li se vratiti.

Ponižavajući odnos mađarskog pravosuđa prema žrtvama novosadskog genocida izazvao je opravdanu zabrinutost i nezadovoljstvo.  Na molbu brojnih Novosađana svih nacionalnosti, Udruženje za očuvanje verskih-kulturnih tradicija i dobara i Društvo za očuvanje sećanja na Holokaust pozivaju građane na miran narodni protest „Kriv je!“, koji će se održati 24. jula u 19 časova na Trgu slobode. Protest isključivo građanskog karaktera usmeren je protiv ideologije koja je dovela do „Racije“, a presudom budimpeštanskog suda je oslobođena kao zao duh prošlosti koji prerasta u nove pretnje po narode regiona.  Dostojanstvenim izrazom nezadovoljstva Novi Sad će se usprotiviti nepravednoj presudi koja obezvređuje „grad pod ledom“ koji su Kepiro i njegovi „saborci“ stvorili na Štrandu januara