Kalendar genocida
Naredni događaji
Zločin u mjestu Žutica kod Milića 21. maja 1992.
21. maja 1992. godine, pripadnici paravojnih muslimanskih snaga presreli su u mjestu Žutica, na regionalnom putu Milići - Srebrenica, kamion kojim su se prevozili radnici preduzeća "Boksit" i mještani sela Podravanje i iz zasjede ubili osmoro civila, među kojima i dvije žene.
Više na:
ZLOČIN NA BORAK BRDU BEZ KAZNE
Na Borak Brdu kod Novog Goražda, 22. maja 1992. godine, na kućnom pragu pripadnici tzv. Armije BiH ubili su petero Srba.
SJETIMO SE BRADINE
25/Maj - 27/MajZločin u Bradini bio planski, što najbolje govori o karakteru rata u BiH, kao i namjeri muslimanskih fanatika da izvrše agresiju na vjekovnu srpsku imovinu s ciljem da se Srbi sa tih prostora protjeraju za sva vremena. Iz MUP-a Republike Srpske ranije je potvrđeno da je podneseno šest krivičnih prijava, odnosno izvještaja i dopuna protiv 18 identifikovanih lica za koje postoji osnovana sumnja da su 25. na 26. maj 1992. godine u mjestu Bradina kod Konjica počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina. Ubijeno je najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, pet žena je silovano, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće. Preostalo srpsko stanovništvo protjerano je sa svojih ognjišta, njihova pokretna imovina je opljačkana, a kuće i crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni. Preživjeli Srbi iz Bradine svake godine sjećaju se tih strašnih dana, kada su se "saplitali o leševe svojih najmilijih", kao i da je komanda hrvatske i bošnjačke paravojske "platila neke Rome koji su noge ubijenih vezali konopcima, a onda ih konjima vukli do bagerom iskopane jame ispred pravoslavne crkve u centru sela".
Za tri dana, od 25. do 27. maja 1992. godine, u tu jamu bačeno je 26 tijela. Tragični bilans iznosi: 54 mrtva za tri dana, a u logorima je živote izgubilo još njih 22, dok se za pet lica još traga. Među 48 ubijenih Srba u Bradini najviše je članova iz porodice Kuljanin, a stradali su Vujičići, Mrkajići, Žuže, Kureši, Gligorevići, Koprivice, Draganići i Živaci. Prije rata u Bradini je bilo 280 srpskih kuća sa oko 1.200 stanovnika. Danas u bradini nema Srba.
BRADINA: SRPSKE RANE KRVARE I NAKON 21 GODINE
NATO ZLOČIN U VARVARINU
Na današnji dan 1999. godine avioni NATO su kod Varvarina s četiri projektila, ispaljena za manje od pet minuta, srušili most preko Velike Morave i ubili najmanje 11 civila, među kojima Sanju Milenković (16), jednog od najtalentovanijih mladih matematičara u svetu.
Napad je otpočeo u 13.25 časova, pri vedrom vremenu, a most je zbog pijačnog dana u Varvarinu bio pun ljudi. U istom napadu ubijen je i protojerej stavrofor Milivoj Ćirić, prva žrtva NATO agresije među sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve, koji je usmrćen na pragu obližnjeg hrama Uspenja Presvete Bogorodice.
Istog dana je u napadu NATO avijacije na konvoj britanskih, italijanskih i portugalskih novinara na putu Prizren-Brezovica ubijen vozač Nebojša Radojević, a dvoje ljudi je ranjeno.
MASOVNA UBISTVA I PLjAČKA U SREBRENIČKOM KRAJU
U srebreničkom selu Ratkovići 21. juna 1992. godine muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice ubile su na svirep način 24-oro Srba, većinom civila. Upali su u Ratkoviće i ubijali, pljačkali i palili sve što su zatekli u, uglavnom, staračkim domaćinstvima...
Priredila: Jasna VEJZOVIĆ-TADIĆ
BIJELjINA, 26. JUNA /SRNA/ - U selu Čemerno, u opštini Ilijaš, 10. juna 1992. godine pripadnici muslimanskih snaga svirepo su ubili 32 srpska civila.
Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova napale su selo Čemerno rano ujutro 10. juna 1992. godine. Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane Breza ubili su 32 srpska civila i vojnika, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, ranili su troje seljaka i sravnili selo sa zemljom.
Od 10. juna 1992. godine u selu Čemerno više niko ne živi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske 8. marta 2007. godine podnijelo je dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka, osumnjičenih za ove zločine.
Na lokalitetu Buna 15. juna 1992. godine poginulo je 18 srpskih boraca i civila - tog dana počeo je egzodus Srba iz Mostara i okoline. Za tri dana na Buni je nestalo 28 Srba, a od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali.
Istog dana granatiran je i zapaljen najljepši pravoslavni hram na ovim prostorima - Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru, koja je nedugo potom i minirana.
U selu Kološići, kod Visokog, 20. juna 1992. godine na rodnom ognjištu ubijeno je šestoro članova porodice Vuković - Boško /1927/, njegova supruga Draginja /1924/, njihov sin Rajko /1948/, unuk Miodrag /sin Rajkov/ i rođaci Zdravko i Jelenko. Poznate su ubice, a kazne za zločin - nema.
U srebreničkom selu Ratkovići 21. juna 1992. godine muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice ubile su na svirep način 24-oro Srba, većinom civila. Upali su u Ratkoviće i ubijali, pljačkali i palili sve što su zatekli u, uglavnom, staračkim domaćinstvima.
Svirepo su ubijali žene, starce, čak i slijepa i gluvonijema lica, a potom su ih palili u njihovim kućama. Među ubijenim bilo je i šest starica. Ni za ovaj, kao i za sve ostale zločine počinjene nad Srbima u srednjem Podrinju, još niko nije pravosnažno osuđen.
Na Petrovdan, 12. jula 1992. godine, pripadnici takozvane Armije RBiH napali su čisto srpska sela Sase i Zalazje koja pripadaju opštini Srebrenica i ubili 69 civila. Zalazje je uništeno do temelja. U više porodica /Jeremić, Vujadinović, Rakić.../ u odbrani sela izginuli su gotovo svi muškarci.
Šezdeset devet stanovnika bukvičkog kraja, u tadašnjoj opštini Brčko, 14. septembra 1992. godine ubili su pripadnici paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica.
Tog dana više od 130 kuća je popaljeno, a zarobljeno oko 1.500 Srba i odvedeno u jedan od 21 logora, koliko ih je bilo na području tadašnje opštine Brčko.
U selu Serdare kod Kotor-Varoša 17. septembra 1992. godine pripadnici hrvatsko-muslimanskih snaga ubili su 16 Srba - najmlađa žrtva zločina u Serdarima imala je četiri godine, a najstarija 60 godina.
U napadu muslimansko-hrvatskih snaga na Serdare u zoru 17. septembra ubijeni su Branko /60/, Bosiljka /53/, Jelenko /31/, Radmila /21/, Slavko /60/, Danka /54/, Drago /47/, Mirko /31/, Slaviša /22/ i Spomenka Serdar /19/, Ljubica /40/, Slobodanka /12/ i Snježana Tepić /4/, Nikola Dukić /40/, te Slavko /55/ i Slavojka Bencuz /21/.
Za ovaj zločin pred Sudom BiH u toku je suđenje nekadašnjim pripadnicima Teritorijalne odbrane Kotor-Varoša Fikretu Planinčiću, Rasimu Lišančiću, Seadu Menzilu i Mirsadu Vatraču.
U Papratnoj njivi kod Foče pripadnici "Zelenih beretki" ubili su 20. septembra 1992. godine 32 srpska civila i 10 vojnika. Porodice nastradalih tvrde da su poznata imena počinalaca, među kojima su i njihove komšije.
Pripadnici "Zelenih beretki" iz zasjede su zapucali na kamion u kojem su bila 42 Srbina koji su putovali iz Kalinovika prema Foči. Među stradalima su bili žene, djeca i starci.
U Podravanju kod Srebrenice 24. septembra 1992. godine ubijeno je 21 lice - srpski vojnici i civili. Jake muslimanske snage iz Srebrenice i Žepe, sinhronizovanom akcijom, opkolile su ovo planinsko srpsko selo i presjekle jedinu putnu komunikaciju prema Milićima.
U Bjelovcu i susjednim selima Sikirić i Loznička Rijeka 14. decembra 1992. godine ubijeno je 109 Srba.
U logor u Srebrenicu odvedene su žene, civili Dostana i Mira Filipović, te sedmomjesečni Nemanja i trogodišnja Olivera Filipović, kao i devetogodišnji Brano Vučetić - kome su toga dana ubijeni otac Radovan i brat Milenko, dok je majku izgubio tri mjeseca ranije.
Oni su odvedeni u Srebrenicu, gdje su zlostavljani i gladovali dva mjeseca dok nisu razmijenjeni. Starica Božana Ostojić još se vodi kao nestala. Najmlađa žrtva bio je 15-godišnji Slobodan Petrović, a najstarije 88-godišnja Dostana Matić i 81-godišnja Zlata Jovanović, koje su ubijene na kućnom pragu.
Tužilaštvo BiH još nije podiglo optužnicu za ubistva i masakriranja civila u Bjelovcu iako su mu na raspolaganju dokumentacija i brojna svjedočenja. /