fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Zurof: Evropa ne sme da ćuti na ustaštvo

Direktor Centra „Simon Vizental“ Efraim Zurof: Hrvatski političari se plaše da nedvosmisleno osude ustaške zločine. Nedić, saradnik nacista, ne treba da bude rehabilitovan. I dalje su na slobodi stotine nacista

Direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof
Direktor Centra „Simon Vizental“
Efraim Zurof

I dalje su na slobodi stotine, ako ne i hiljade nacista, ali problem je u tome što se ne zna ko od njih može biti priveden pravdi. Većina osumnjičenih je u svojim devedesetim godinama i procesi protiv njih su trka s vremenom. Međutim, u mnogim zemljama nema političke volje da se oni procesuiraju.

Ovo otkriva, za „Novosti“, Efraim Zurof, predsednik jerusalimskog Centra „Simon Vizental“ i najveći živi svetski lovac na naciste, i objašnjava:

– U Norveškoj i Švedskoj mnogi zbog ustavnih ograničenja nikada neće biti kažnjeni. U Norveškoj i dalje mirno žive ljudi koji su dobrovoljno prišli SS, bili poslati na istok i u Ukrajini počinili zločine protiv čovečnosti. Najveći napredak je napravila Nemačka, jer promene propisa sada omogućavaju da lakše budu osuđeni oni koji su radili u logorima smrti, kao i bivši pripadnici Ajnštazgrup (mobilne jedinice za ubijanje), koja je operisala po teritoriji nekadašnjeg SSSR.

* Koliko nacista je poslednjih godina iskusilo pravdu?

– Podaci Centra „Simon Vizental“ pokazuju da je od 2001. godine osuđeno 104 nacista zbog svoje uloge u Holokaustu. Inicirano je više od 3.600 istraga. Od aprila 2015. do marta 2016. osuđena je samo jedna osoba, u Nemačkoj. U pitanju je 94-godišnji čuvar iz Aušvica Oskar Grening. Nemačka je otvorila 42 istrage, a bilo ih je i u Italiji, SAD, Danskoj i Poljskoj.

* U Srbiji se priprema zakon o Starom sajmištu, poslednjem neobeleženom većem logoru u Evropi. Savez jevrejskih opština Srbije predlaže da, u okviru Memorijalnog kompleksa, Muzej Holokausta ima autonomiju…

– Očigledno da ću kao predsedavajući Međunarodnog savetodavnog komiteta za projekat Starog sajmišta prihvatiti predlog zakona koji bude dostavljen srpskom parlamentu. Slažem se sa zahtevom Saveza jevrejskih opština. Jevrejska i romska zajednica imaće punu autonomiju nad upravljanjem muzejima u okviru Memorijalnog kompleksa.

* Koliko se u svetu uopšte zna za stradanje Jevreja u Srbiji i za Staro sajmište? Ovdašnji istoričari često tvrde da je Srbija prva od svih zemalja bila „judenfraj“ (očišćena od Jevreja).

– Istorija Holokausta u vašoj zemlji nije dobro poznata izvan Balkana. Ipak, nije tačno da je Srbija bila prva zemlja koja je očišćena od jevrejskog stanovništva. Prva zemlja koja se proglasila „oslobođenom od Jevreja“ bila je, u stvari, Estonija.

* Od kada je počeo postupak rehabilitacije Milana Nedića, u srpskoj javnosti traju polemike oko njegove uloge u Holokaustu.

– Moj stav je vrlo jasan. Ubeđen sam da pojedinci koji su sarađivali s nacistima nikada ne treba da budu rehabilitovani.

* Kako gledate na teorije da su na delu pokušaji da se Srbi kao narod okrive za Holokaust?

– Naravno da to nije tačno!

* Ovde je u toku mapiranje stratišta u prvoj fazi Holokausta, pre formiranja Sajmišta. U projektu učestvuje i Filozofski fakultet u Rijeci. Da li su u Hrvatskoj dostojno obeležena stratišta? Koliko je bilo jevrejskih žrtava u NDH?

– U NDH je stradalo 30.000 Jevreja, od 40.000 koliko ih je bilo 1941. Dvadeset hiljada njih ubile su ustaše, u samoj Hrvatskoj, dok su preostalih 10.000 opet ustaše deportovale u Aušvic.

LISTA TRAŽENIH

Centar „Simon Vizental“ napravio je prošle godine listu 10 ljudi koji su spremni za moguće istrage. Od toga, troje njih u međuvremenu se našlo pred nemačkim pravosuđem, i sve troje je radilo u Aušvicu. Na spisku se nalazi i Alfred Stark, koji je, u septembru 1943, učestvovao u masovnom ubistvu italijanskih oficira na grčkom ostrvu Kefalonija, zatim Johan Robert Ris, koji je učestvovao u ubistvu 184 civila u Italiji 23. avgusta 1944, kao i dvojica čuvara iz logora za Jevreje u Belorusiji, Bobrujsk.

* Mislite li da se Hrvatska ikada suočila sa svojom ustaškom prošlošću?

– Hrvatska ima, da kažemo, mešovite rezultate. Oni su uspešno obavili ekstradiciju Dinka Šakića, zapovednika logora Jasenovac i Stara Gradiška, optužili ga i osudili. Takođe su tražili izručenje Milivoja Ašnera. Ali veoma malo je urađeno na drugim poljima, recimo po pitanju učenja o zločinima ustaša ili borbe protiv „ustaške nostalgije“. Tako je izložba u Jasenovcu bila edukativna katastrofa, a politički lideri u Hrvatskoj se najčešće plaše da nedvosmisleno osude ustaške zločine. Svi izuzev Stipe Mesića, dok je bio predsednik.

* Kako gledate na ponovno bujanje ustaštva? Zašto Evropa na to ćuti, a Hrvatska je članica EU?

– Ne ćuti Evropa samo kada su u pitanju ustaše. Ona je nema i na iskrivljavanje istine o Holokaustu u mnogim zemljama Evropske unije, i to je njen veliki neuspeh.

* Kako vam se čini u praksi srpski Zakon o vraćanju imovine žrtava Holokausta bez naslednika?

– Moram da priznam da se nisam bavio restitucijom.

SLUČAJEVI ŠAKIĆA I AŠNERA

Dinko Šakić najpoznatiji je ratni zločinac sa Balkana, za čije hvatanje je zaslužan Centar „Simon Vizental“. Nekadašnji prvi čovek Jasenovca i Stare Gradiške bio je suprug Nade, polusestre Maksa Luburića, koja je bila čuvar u ženskom logoru Stara Gradiška. Dinko je emigrirao posle rata u Argentinu. Istražiteljima Centra „Vizental“ zapao je za oko 1998, samo tri godine posle svog susreta u emigraciji sa Franjom Tuđmanom, i to posle intervjua koji je dao argentinskoj televiziji. Ubrzo je lišen slobode i u pratnji Interpola deportovan za Zagreb. Osuđen je na 20 godina zatvora. Umro je u bolnici zatvora Remetinec, 2008. godine, u 86. godini.

Optužbe protiv njegove supruge hrvatsko pravosuđe je odbacilo kao neosnovane. Na zahtev Srbije, Interpol je raspisao za njom poternicu u julu 2011, zbog zločina u logoru. Zagrebački mediji su tada objavili da je Nada preminula u domu za stare, u februaru te godine.

Milivoj Ašner je bio četvrti najtraženiji nacista na svetu. Umro je pre šest godina, ne dočekavši pravdu, jer je Austrija odbila da ga izruči Hrvatskoj 2005. godine. I srpsko Tužilaštvo za ratne zločine je otvorilo protiv njega istragu. Bio je šef ustaške policije u Slavonskoj Požegi tokom 1941. i 1942. i odgovoran za progon, deportacije i smrt velikog broja Srba, Jevreja i Roma.

Autor: V. Crnjanski Spasojević

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Zurof: Kanonizacija Stepinca bila bi religiozna tragedija …

Zurof: Netanjahu u izjavi o Hrvatskoj nije spomenuo genocid …

Zurof: Stepinac ne može biti ni svetac ni heroj | Jadovno 1941.

Zurof: Kanonizacija Stepinca bila bi religiozna tragedija …

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: