Zatrto sjećanje na stradanja u rodnom mjestu Nikole Tesle

Brojni posjetioci koji u selu Smiljan kod Gospića obilaze memorijalno područje posvećeno svjetskom geniju Nikoli Tesli, dolazeći pred pravoslavnu crkvu Svetog Petra i Pavla, ostaju zakinuti za odgovor na pitanje tko počiva u velikoj grobnici na groblju smještenom na padini uzvisine uz crkvu.

Do 1991. odgovor na to pitanje mogli su pročitati na spomeniku postavljanom iznad grobnice na kome je pisalo da su tu sahranjeni posmrtni ostaci preko 530 žrtava ustaškog genocida od 1941. do 1945., ali sudeći po odsustvu bilo kakve želje da se spomenik obnovi, to će ostati tajna za mnoge generacije.

Najveći broj žrtava potiče iz avgusta 1941. godine kad su ustaše prvih dana avgusta 1941. zaredale s pokoljima u Smiljanu i okolnim selima. Ti ljudi nisu bili prve žrtve ustaša iz tog nacionalno mješovitog sela: dan-dva nakon uspostavljanja NDH, 23 mještana, među kojima i tadašnji paroh SPC protojerej Matija Stijačić, odvedena su u Gospić, a onda u Jadovno, gdje su pobijeni.

Početkom avgusta 1941. ustaška kaznena ekspedicija u Smiljanu i okolnim zaseocima pobila je 506 osoba svih uzrasta. Smiljan je 5. marta 1945. bio poprište još jednog masakra. Za osvetu zbog poginulog sina jednog ustaškog funkcionera, ustaše su iz kaznionice u Gospiću odveli 30 ljudi, među kojima i neke stanovnike Smiljana i likvidirali ih. Ustaše su uništili i crkvu u kojoj je službovao otac Nikole Tesle.

– Nakon rata nadležni organi su detaljno popisali koji su ljudi pobijeni i koje su nekretnine ostale iza njih, tako da se zločin ne može negirati, rekla je Sofija Pejnović iz Arhiva Srba u Hrvatskoj, dodajući da je 1977. dio posmrtnih ostataka žrtava prebačen u zajedničku grobnicu sa spomenikom u spomen svim stradalim mještanima.

Svake godine 2. avgusta, u znak sjećanja na prve pokolje u Smiljanu, preživjela rodbina i prijatelji okupljali su se oko spomenika i polagali cvijeće. Spomenika, kako smo rekli, nema, a nešto se i ne piše o tim stradanjima počinjenim u Teslinom rodnom selu. Iako je bilo nekih inicijativa, ni otvaranje memorijalnog područja 150 godina od Teslinog rođenja nije iskorišteno da se obnovi spomenik. Istini za volju, u kraju gdje obnovljeni spomenik Tesli odbijaju vratiti na mjesto na kome pripada i gdje su se na otvorenju memorijalnog područja čule tvrdnje kako je Tesla, eto, tek “jedan od poznatijih ljudi koje je iznjedrila Lika”, ne treba se ni čuditi što spomenika nema.

– Uostalom. što bi se dogodilo i s velikim znanstvenikom da se kojim slučajem 1941. nalazio u Smiljanu? Da je kojim slučajem znao za veličinu tragedije, da li bi bio ponosan na svoju domovinu, pita se Sofija Pejnović i zaključuje da ne postoji ni snaga ni volja za suočavanje s tom traumatskom prošlošću.

Nenad Jovanović

Izvor: SNV

Vezane vijesti:

Grobnica bez obilježja u Smiljanu – sjećanje na zločin 5. marta