Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu. Ako Bog da, sabraćemo se 19. juna 2021. kod Šaranove jame.

 

U Hrvatskoj prvi srpsko-hrvatski rječnik

Datum objave: sreda, 4 novembra, 2015
Veličina slova: A- A+

Na Interliberu, međunarodnom sajmu knjiga koji počinje za sedam dana u Zagrebu, među novitetima koji će sasvim sigurno izazvati najviše komentara je i srpsko-hrvatski rječnik profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marka Samardžije, piše Večernji list.

Marko Samradžija (foto:istorijabalkana.yuku.com)
Marko Samradžija (foto:istorijabalkana.yuku.com)

Riječ je o izdanju Matice hrvatske, čija je najava prije dvije godine izazvala brojne kritike, primjedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.

Medijska buka bila je, ocjenjuje zagrebački list, intenzivna kao da se ne radi o stručnom jezičkom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog jezikoslovca, nego o “nekakvoj policijskoj potjernici kojom će se iz hrvatske jezičke prakse istjerivati riječi srpskog porijekla”.

Profesor Samardžija u predgovoru ističe da su dvadesetak godina nakon raspada zajedničke države na hrvatskoj strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičkim osjećajem, drugačije odškolovani, koji u dodiru sa srpskim jezikom “zastaju nesigurni i zbunjeni”, jer im je velik dio toga razumljiv, dio sličan vlastitom, “ali i jedan dio nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posredi nazivi i nestandardnojezični leksemi”.

Upravo zato je, objašnjava autor, odlučio da sastavi rječnik po načelima dvojezične leksikografije, prvenstveno kao praktični priručnik pripadnicama hrvatske jezičke zajednice za što potpunije, ispravnije i cjelovitije razumijevanje srpskog jezika.

Samardžija tvrdi da mu namjera nije bila da “povuče crtu” ili popiše sve razlike između hrvatskog i srpskog jezika, nego da olakša razumijevanje srpskih opšteleksičkih i češćih terminoloških posebnosti.

Profesor otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog vijeka u Hrvatskoj vladao “brižno politički podupiran serbokroatizam koji je razlike hrvatskog i srpskog jezika sistemski minimizirao i ignorisao”. Ističe i da je život u jugoslovenskom komunikacijskom prostoru sa zajedničkim dijelom nastavnih programa, zajedničkim radijskim i televizijskim emisijama, pozorišnim predstavama (za muški dio hrvatske populacije i službom u JNA), ublaživao i umanjivao uticaj razlika između hrvatskog i srpskog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

Pri tome, naglašava da se poneki jezikoslovac znao da posluži i doskočicama poput one o grahu i pasulju: “Naime, nije važno da li je grah ili pasulj, važno je da ga ima”.

Sada se pred hrvatskim čitaocima nalazi pregledni rječnik s više hiljada riječi na gotovo 600 stranica, a diskusija o njegovim prednostima i manama sigurno će biti i glasna i duga, zaključuje Večernji list.

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

Vezane vijesti:

„(H)ISTORIJA OSUŠENE ZBILjE“ – O STRATEGIJI „NOŽA I KRIŽA“

Promovisana izdanja Spomen područja „Donja Gradina“

Sr­bin u Za­gre­bu

 

 


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top