Za zločin na Miljevačkom Platou još niko ne odgovara

Sutra se navršavaju 25 godina od hrvatskog masakra 40 srpskih teritorijalaca na Miljevačkom platou, zločina koji su počinioci snimali kamerom i snimak iznajmljivali u video-klubovima širom Evrope, a za koji do danas niko nije kažnjen, saopšteno je iz Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“ u Beogradu.

Napad hrvatske vojske na Miljevački plato kod Drniša 21. juna 1992. godine bio je prvi veći napad na Republiku Srpsku Krajinu nakon što je UNPROFOR preuzeo ulogu zaštitnih snaga na tom području.

Hrvatska strana tim je napadom preuzela kontrolu nad sedam sela i prostorom od 108 kvadratnih kilometara i nikada se više nije povukla uprkos tome što je Savjet bezbjednosti devet dana kasnije donio rezoluciju kojom je zatražio povlačenje na početne položaje.

Tužan epilog tog mučkog napada je 40 ubijenih srpskih teritorijalaca, od kojih su većina masakrirani nakon predaje.

Umjesto da tijela poginulih vrate porodicama, hrvatske vlasti su pod prijetnjom smrću natjerale srpske zarobljenike da tijela bace u krašku jamu u blizini zaseoka Bačić.

Od 17. jula do 1. septembra te godine hrvatska strana je srpskoj preko UNPROFORA predala 21 tijelo koje je bilo ili nesahranjeno ili sahranjeno van jame, kao i kosti izvađene iz jame uz pomoć speleologa spakovane u 20 vreća.

Među kostima iz vreća potpuno je nedostajalo osam lobanja, tek nekoliko očuvanijih imale su „impresivne frakture krova lobanje“, dok su ostale bile dijelom zdrobljene, a dijelom su imale samo fragmente kostiju.

I među ostalim kostima bilo je mnogo onih sa frakturama.

Srpska strana je od dijelova kostiju i dijelova tijela sastavila 40 leševa, od kojih je 28 identifikovano i sahranjeno u porodične grobnice, dok je 12 neidentifikovanih, jer identifikacija tadašnjim metoda nije bila moguća, pokopano je u zajedničku grobnicu na novom groblju u Kninu, gdje se i danas nalaze.

Ni međunarodna zajednica ni hrvatska država nisu poslije pada Republike Srpske Krajine pokazali nikakav interes da se ti posmrtni ostaci ekshumiraju i pokušaju identifikovati savremenom DNK-a metodom, navodi se u saopštenju.

Sedamnaest preživjelih zarobljenika su, nakon tortura u zloglasnim zatvorima „Kuline“ u Šibeniku, „Lora“ u Splitu i „Kerestinac“ u Zagrebu, razmijenjeni u Nemetinu 14. avgusta 1992. godine.

Bez obzira na postojanje obilja validnih dokaza, koji su dostavljeni svim relevantnim domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama, koje se bave zaštitom ljudskih prava, za zločin na Miljevačkom platou niko nije procesuiran pred Haškim tribunalom.

Kada je riječ o hrvatskom pravosuđu, ono je do sada proglasilo krivim samo komadira desetine vojnih policajaca VP Šibenik Antu Babca /51/ i pripadnika te desetine Mišu Jakovljevića /45/, i to za ubistvo iz vatrenog oružja ratnog zarobljenika Miroslava Subotića iz Ervenika, rođenog 1935. godine, koje se desilo dva dana nakon napada i masakra.

Babac je osuđen na tri godine i osam mjeseci, a Jakovljević na tri godine zatvora, ali još nisu otpočeli izdržavanje kazne jer se predmet od 2014. godine nalazi pred Vrhovnim sudom Hrvatske, a zločincima je omogućeno da odluku čekaju na slobodi.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Linta: U Zagrebu nema političke volje da se kazne zločini nad …

Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba u agresiji …

I HRVATSKA ŽELI PARADU: Hrvati će paradirati u ime …