arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

U Somboru održani susreti „Matica – Dijaspora“

Susreti su pokušaj da se rasejan narod, rasejane lepe misli, raznete krvne sveze, rastrzane duše vrate u svoje srce, u svoju kolevku, u svoj koren tamo gde i pripadaju – da se vratimo u Srbiju i Srbiji.

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/prvi_svjetski_rat/Sombor_matica_dijaspora.JPG

Zavičajno udruženje Srba „Korjeni“ je tokom vikenda od 7. do 9. oktobra organizovalo u Somboru susrete „Matica – Dijaspora“.

Nizom aktivnosti „Korijena“, grad je pokazao sav svoj sjaj i gostoprimstvo. Prostor Županije, Srpske čitaonice i gradske kuće su bili visoko reprezantativni i svi gosti iz Nemačke, zemalja regiona i drugih krajeva Srbije, prepoznali su sjaj kulture i tradicije koja i danas pleni. 

 U petak 7. oktobra u 19 časova predstavljena je knjiga „Srpsko srce Johanovo“. Govorili su Veselin Dželetović – autor i Slobodan Rosić u ime izdavača. Tokom promocije nastupila je muška pevačka grupa
Čauši sa prepoznatljivim repertoarom. Sala županije bila je prepuna, a utisci i više nego nadahnjujući.

 Centralna tema ovogodišnjih susreta bila je „Prvi Svetski rat“ i živo narodno sećanje na njega. Bila je izuzetan čast ugostiti čuvare narodnog sećanja koji su na okruglom stolu govorili o anegdotama i okolnostima Velikog rata u kojima se našao naš narod.

 Pored priče o dobrovoljcima iz Sombora i oslobodiocima koji su u Sombor ušli pod komandom majora Ilića, čula su se i svedočanstva koja su sa kolena na koleno prenošena: o koncenrtacionom logoru u
Doboju, o volovima koji su posle 4 godine vratili svog gazdu preko Albanije i Krfa i Solunskog fronta u Ljuboviju, o pismu dobrovoljca iz Crne Trave koji je ostao u Albanskim gudurama a pismo je stiglo posle 3 godine, o Slavoncima i Sremcima koji su prelazili Drinu i uključivali se u Srpsku vojsku, o čukununuku sa Novog Beograda koji čuva pesmu svoga pretka sa Krfa…

 Dušan J. Bastašić, predsednik udruženja građana «Jadovno 1941» iz Banjaluke, govorio je o genocidu počinjenom nad srpskim narodom
na području Nezavisne Države Hrvatske u kontekstu kontinuiteta zločina tokom dvadesetog veka. Tom prilikom je predstavio i nedavno formirano «Sabranje» udruženja potomaka i poštovalaca srpskih žrtava
ratova u dvadesetom veku i pozvao sve rodoljubive organizacije da se priključe Sabranju.

 Nakon susreta, somborski violinista Nemanja Golubić odsvirao je poznate taktove pesama „Kreće se lađa Francuska“ i „Tamo daleko“. Tokom okruglog stola mogli smo da čujemo i pesme koje su nastale tokom rata ili su kasnije napisane o ratu.

Uvodničar u temu je bio Vlada Đurković, koji je i autor izložbe o Prvom svetskom ratu „Ko sme, taj može, ko ne zna za strah taj ide dalje“ koja je bila izložena u salonu Srpske čitaonice.

Nakon okruglog stola, gosti i domaćini su položili cveće na zajedničku grobnicu 544 ratnika iz Velikog rata, koji su poginuli i
stradali u okolini Sombora, a nakon toga posetili manastir Svetog Arhiđakona Stefana u kome se čuvaju tri svetinje u moščevicima.

Pesnici gosti su posetili i grob Laze Kostića, pesnika čija besmrna „Santa Marija Dela Salute“ je i danas vrh pesničkog stvaralaštva Srba. Goste je na ovom upoznavanju istorije grada vodio Mile Vojnović.

Korijeni su bili odlični domaćini i goste su upoznali i sa lokalnim specijalitetima.

U subotu popodne, u svečanoj sali Županije predstavljene su knjige „Tragovi u trajanju“ Borivoja Čavića, iz Vukovara – istorija Srba vukovarskog kraja i „Zavjet i obećanja“ Ljiljane Bralović iz Gornjeg
Milanovaca.

Tokom promocije svoj zbornik „Očima duše“ su predstavili i članovi Književnog kluba Srpskog kulturnog centra „Sveti Sava“ iz Subotice.

Nakon promocije u domu učenika održan je književni
susret pesnika koji su govorili svoje stihove uz prijatne zvuke gitare.

Ove godine susret je okupio oko 40 gostiju iz Srbije i inostranstva od Nemačke do Rumunije, od Vlasenice i Prnjavora, Doboja i Bjeljine, Banja Luke i Dervente, preko Vukovara i preko Gornjeg Milanovca i
Knjaževca, Bačke Palanke i Subotice sve do Sombora.

Šesti susret Korijena – „Matica Dijaspora“, je pokušaj da se rasejan narod, rasejane lepe misli, raznete krvne sveze, rastrzane duše vrate u svoje srce, u svoju kolevku, u svoj koren tamo gde i pripadaju – da se vratimo u Srbiju i Srbiji.

Pripremio:

Vlada Đurković

Vezane vijesti:

ŠESTI SUSRET MATICA-DIJASPORA U SOMBORU – Jadovno 

NOVI SAD: OTVARANjE IZLOŽBE „MOJE JADOVNO“ – Jadovno 

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobri moj!

Kažeš „Ne želim tamo da idem. Oterali su me. Nas su oterali. Neću

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​