U Sarajevu predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku

Datum objave: četvrtak, 30 marta, 2017
Veličina slova: A- A+

U Sarajevu je predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku koju je 30 stručnjaka sastavilo tokom jednogodišnje konferencije “Jezici i nacionalizmi”.

Konferencija za štampu povodom Deklaracije (Foto A.T.V.)
Konferencija za štampu povodom Deklaracije
(Foto A.T.V.)

Konferencije su održane u Beogradu, Splitu, Podgorici i Sarajevu.

Deklaracija je već podigla veliku prašinu u državama regiona na koje se odnosi – BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Vladimir Arsenijević iz Udruženja “Krokodil” je predstavljajući Deklaraciju izjavio da pažnja koju je izazvala zapravo govori o njenom značaju.

“Željeli smo da pokušamo da rekonstruišemo neprirodno stanje koje živimo u regionu već nekoliko decenija”, rekao je Arsenijević, koji je potpisnik Deklaracije.

Hrvatska književnica Ivana Bodrožić, koja je takođe potpisnica Deklaracija, rekla je da je Deklaracija pogrešno interpretirana u medijima i dodala da iza onih koji su je potpisali ne stoji nijedna institucija, stranka, niti bilo kakva finansijska podrška.

“U Hrvatskoj je smatraju napadom na Deklaraciju o hrvatskom jeziku iz 1967. godine, iako se i ta deklaracija bori za jedan jezik koji je glavni, a koji možemo zvati kako želimo”, rekla je Bodrožićeva.

Dokaz da govorimo jednim jezikom je i to što se svi razumijemo i ne treba nam prevodilac, rekla je, dodavši da se u hrvatskim medijima o Deklaraciji govori kao da se sada stvara neki nepostojeći jezik, što nije tačno.

Raznolikosti su, dodala je, naše bogatstvo.

“Postoje četiri standardne varijante koje se u svakoj državi mogu imenovati onako kako to te države žele. Ako se 75 odsto međusobno razumijemo, znači da se radi o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u deklaraciji donesenoj prije 50 godina”, rekla je Bodrožićeva.

Osvrnula se na pojavu “Dvije škole pod jednim krovom”, gdje su djeca odgajana da žive i odrastaju u zajednici sa “onim drugima”.

“Cilj ove Deklaracije nije kršenje Ustava ni čišćenje nečega. Želimo simbolizovati javnost da narod može biti samostalan, država suverena, a da dopustite tom narodu da priča kako želi. Naravno, ne zagovaramo jezičku anarhiju, postoje jezički standardi i neka tako ostane”, rekla je Bodrožićeva.

Direktorka beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević objasnila je kako je država jedno, a jezik drugo i kako umnožavanje nacionalizma pogoduje političkim elitama i istakla  da je došlo i do identifikacije religije s nacijom i jezikom.

“Otkad imam edukatore edukovanih edukatora, umjesto obraza i znanja imamo sve više lažnih doktoranada. Šefovi raznih država prepisali su doktorate. Druga stvar je da je osjećaj odgovornosti kod ljudi proizveo to što se zove ‘počistiti u svom dvorištu’. Po mom mišljenju, to je omogućilo i Donalda Trampa, a to je provincijalizacija koja na bazi jezika proizvodi populizam koji se time služi i zbog toga je u jezicima došlo do njihove redukcije”, rekla je.

“Mislim da je identifikacija nacije i jezika proizvela nešto što mogu nazvati nacionalističkim kičem, a to je gubitak moći svoga jezika”, zaključila je Pavićevićeva.

Ona objašnjava kako u Beogradu nemate kafića sa srpskim nazivom, sve je internacionalno, svuda je biznis. “Od granice do granice imate postkolonijalni jezik kojim se danas govori”, istakla je Pavićevićeva.

Profesor Enver Kazaz istakao je da ova deklaracija dokazuje očigledno ne samo ono što su znali modernisti slovenskog prostora već i da su djeca u BiH danas izložena nacionalističkoj ideološkoj mržnji.

“Djeca u BiH su u obrazovnom procesu izložena jezičkom rasizmu do kojeg dovode politički moćnici i nacionalisti koji školu vide kao mentalno obrezivanje ili lobotomiju u svrhu formiranja rigidnog koncepta nacionalnog identiteta iz kojeg izbija mržnja”, naveo je Kazaz sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Inače, Deklaraciju o zajedničkom jeziku dosada je potpisalo više od dvije stotine lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih kredibilnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Među njima su: Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Boris Dežulović, Vedrana Rudan, Nenad Veličković, Marko Tomaš, Rajko Grlić, Borka Pavićević, Filip David, Teofil Pančić, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Snježana Kordić i Balša Brković.

(Tanjug)

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

Vezane vijesti:

Debata o Deklaraciji o zajedničkom jeziku država regiona

Potpisana Deklaracija o zajedničkom jeziku | Jadovno 1941.

Bećković: Politička izmišljotina o različitim jezicima




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top