arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Pokolj u selu Medak 5. novembra 1944.

19. novembar 2025.

Selo Medak, Gospić. Ustaše su 5. novembra 1944. pobile i spalile 40 srpskih seljaka. Saznanje o ovom zločinu, koji navodi Đuro Zatezalo u svojoj knjizi „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. (SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.) pokušali smo proširiti konsultujući širu literaturu. Na žalost, kao i o mnogim drugim stratištima našeg naroda, o ovom zločinu nema mnogo zapisano. U knjizi Gojka Vezmara „Ustaško-okupatorski zločini u Lici 1941-1945“ o Pokolju u selu Medak, nalazimo sljedeće:  Najmasovnije zločine u posljednja dva mjeseca 1944. godine počinile su ustaše u Metku i okolini, kao i u Mogoriću. U Metku su u dva navrata ubili 78 lica od kojih su 10 zaklali. Prema poimeničnom popisu žrtava najviše ih je pobijeno 5. novembra,

Nalog Ravnateljstva ustaškog redarstva NDH u Zagrebu velikim župama za hapšenje i otpremanje Srba, Jevreja i komunista u koncentracioni logor Gospić

2. avgust 2025.

RAVNATELjSTVO USTAŠKOG REDARSTVA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE U ZAGREBU Broj: tajni: 1/1941.                             Zagreb, dana 23. srpnja 1941. Predmet: Pritvaranje i otpremanje u zbiralište, Srba i Židova – komunista – okružnica. Osobno! ŽUPAMA 1 – 22.[1] USTAŠKOM POVJERENIŠTVU ZA BOSNU I HERCEGOVINU – SARAJEVO – G. FRANCETIĆ[2] Poziva se naslov, da odmah izda shodnu odredbu područnome Redarstvenom ravnateljstvu, Ravnateljstvu ustaškog redarstva u koliko su već takva osnovana u sjedištima Župa, Predstojništvima redarstva i kotarskim oblastima u mjestima gdje nema Redarstva, da se najnužnije izvrši pritvaranje svih Židova i Srba – pravoslavaca, koji su bili poznati već kao komunisti, bilo pak da su i malo sumljivi, da su skloni tome pokretu. Iste mjere

Zločini u Ponikvama u nekadašnjoj opštini Gornje Dubrave kod Ogulina

1. februar 2025.

Ponikve, Gornje Dubrave, Ogulin. 31. januara 1945. godine, sve žitelje sela koje su zatekle ustaše kod kuće, poklale su i spalile u kućama. Njih 30, žena, muškaraca i djece. Povodom godišnjice zločina u  Ponikvama,  na teritoriji nekadašnje opštine Gornje Dubrave kod Ogulina,  iz knjige „Općina Gornje Dubrave – Radovi iz dalje prošlosti i narodnooslobodilačke borbe“ u izdanju Historijskog Arhiva u Karlovcu prenosimo sljedeće redove.   Jedan od najtežih i najstrašnijih pljačkaških pokolja, izvršili su ustaše 31.1.1945. godine u Ponikvama, o čemu Goranski vjesnik donosi slijedeći napis: »Dan 31.1.1945. godine ustaše su, izvršili pokolj u Ponikvama, kotar Ogulin. Poklali su 36 osoba, većinom žena, djece i staraca. Da bi zadovoljili svoje

radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.jpg

Zločini u Šegestinu, Dvor na Uni: svjedočenje Milke Ilibašić

29. januar 2025.

Povodom godišnjice bestijalnih zločina, Pokolja nad srpskim stanovništvom Šegestina 29/30 januara 1942,  UG Jadovno 1941. objavljuje svjedočenje Milke Ilibašić iz knjige „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ Đure Zatezala. U selu Šegestinu na području Dvora na Uni ustaše su 29/30. januara 1942. godine pobile 189 i odvele u logor smrti Jasenovac 22 Srbina, muškarca, žene i djecu. O tom zločinu svjedočanstvo je zapisala Milka Ilibašić, kćerka Anđelije i Radovana Ilibašića koja je tada imala 20 godina. Ona je 18. maja 1945. godine ispričala: “29. januara 1942. godine iz Unčana, Divuše i ostalih hrvatskih sela koja su uz rijeku Unu, oko 300 ustaša, domobrana i oružnika izmiješanih sa civilima Hrvatima pod zapovjedništvom satnika Bećirevića,

ustanak-u-lici.jpg

Dr Momčilo Diklić: ANTIFAŠIZAM U HRVATSKOJ

23. oktobar 2024.

Tvrdnja, da je Hrvatska bila jedna od vodećih antifašističkih država, ako ne i prva u Evropi, je neviđeni apsurd. Uvod To se tvrdi, za državu, u kojoj je istovremeno porušeno preko tri hiljade antifašističkih spomenika. Ovo ne iznose samo desničari nego i mnoge druge strukture i razni pojedinci, koji su u poslednje dve decenije tako učeni. Tako je u „Večernjem listu“ 24.aprila 2012.godine objavljen tekst, povodom Milanovićevog  govora u Koncentacionom logoru Jasenovac, pod naslovom „Napokon razumna definicija hrvatskog antifašizma“. U tekstu se među ostalim konstatuje i sledeće: “da su Hrvati u Drugom svetskom ratu masovno sudjelovali na pobjedničkoj strani“, zatim se dodaje „Dakle neprijeporna je činjenica da su Hrvati masovno

petrova-gora-izbjeglice.jpg

POKOLj: Jarak Metaljka na Petrovoj gori, 9-14. maj 1942.

9. maj 2024.

Interval od devetog do četrnaestog maja u istoriji stradanja srpskog naroda u NDH ostaće zabilježen kao doba ofanzive hrvatskih snaga  i stezanja obruča  na Petrovoj gori oko 700 partizana i hiljada srpskih izbjeglica iz kotareva: Slunja, Vojnića i Vrginmosta. U jarku Metaljka, od  9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali su 57 žena i djece. Jarak „Metaljka“ ili „pod Metaljkom“ kako se naziva u literaturi samo je jedno od mnogobrojnih stratišta Pokolja na Petrovoj gori. U svojoj knjizi „Radio sam svoj seljački i kovački posao“  Đuro Zatezalo navodi svjedočanstva o ovim zločinima. Svjedočanstvo Đure Studena o masakriranju srpskih izbjeglica u Petrovoj gori maja 1942. zapisao sam 21. aprila 1961. godine. Tada je imao 32

Pomen i parastos za 520 Veljunčana

Željko Kresojević: Sa Svetim Vukašinom u Veljunu na Kordunu

5. maj 2024.

Đuđevdan je, crn Đurđevdan na Veljunu. Danas je pomen i parastos za 520 Veljunčana i ostalih iz okolnih sela, koji stradaše u Pokolju prvih dana „onoga“ rata. Odlazim sa Mićom, Dušanom i Nikolom. Skuplja se svijet oko spomen-kosturnice na Veljunu gdje su njihove kosti prenešene sa mjesta masovnog pokolja u Hrvatskom Blagaju na današnji dan. Ikonu Svetog Vukašina prvi put je na Veljun donio Dušan. Do sad je sa njim bila dva puta na Kordunu, u Sadilovcu. Ljudi zagledavaju ikonu, mnogima je nepoznata. Ima ih i koji znaju, objašnjavaju drugima. Sveti Vukašin je Hercegovac iz sela Klepci. Završio je u logoru Jasenovac uz poznate riječi koje je uputio svojim dželatima:

Djuro_Zatezalo.jpg

Dr Đuro Zatezalo: BOTTOMLESS PITS – PLACES OF MASS EXECUTION IN THE COMPLEX OF JADOVNO USTASHA CAMPS

26. novembar 2023.

Presentation at the Fourth international conference on Jasenovac, held in Banja Luka in 2014. SRPSKI Jadovno camp and multiple bottomless pits are the places witnessing the biggest crime against humanity and international law, the law against newborn babies, grandparents, mothers, fathers, brothers and sisters, whose screams of horror resounded helplessly from bottomless pits of Velebit (t/n: the largest though not the highest mountain range in Croatia) and in places of mass execution on Pag (t/n: a Croatian island in the northern Adriatic Sea). The Ustasha camp in Velebit – Jadovno is a symbolic place, a place of death, horror, fright, screams and painful memories. This was one of the first

Uvod iz knjige: Đuro Zatezalo – „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945.

8. oktobar 2019.

Svjedočanstva izbjeglih od smrti samo su dio istine preživjelih svjedoka što se sve događalo i na koje sve načine mučenički stradalo i umiralo. Mnogi su ranjeni umrli, a da nitko nije zapisao njihove patnje. Zločinci koji su svoje izjave davali na poslijeratnim suđenjima, tek djelomično govore o istini i o onome što se sve dešavalo na gubilištima, jer je svaki zlikovac i na sudu kada se branio, svim snagama umanjivao zlodjela koje je počinio. Zbog toga su mnoge istine o ozakonjenim ustaškim zločinima ostale nedorečene ih prešućivane, i zbog onoga – nije još vrijeme, treba distanca od 50 godina, treba sačekati, to bi vrijeđalo osjećaje naroda kome su ustaše pripadale.

Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2019.

21. jun 2019.

Kod Šaranove jame na Velebitu,  15. juna je služen parastos jadovničkim žrtvama i desetu godinu za redom obilježen Dan sjećanja na Jadovno i 78 godina od stradanja više od 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić – Jadovno – Pag u Pokolju Nezavisne Države Hrvatske /NDH/. Piše : Milomir SAVIĆ Parastosu i osveštanju obnovljene spomen ploče ubijenim Srbima iz Sremskih Karlovaca kojeg je služio sveštenik Eparhije gornjokarlovačke, paroh Smiljanski Dragan Mihajlović, prisustvovali su potomci žrtava i brojni hodočasnici. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan Bastašić nakon parastosa poručio je da je potrebno više raditi na razvoju kulture sjećanja i izgradnji svijesti srpskog naroda o onome šta se desilo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ŽRTVAMA

13. jun 2019.

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

Logor Slana – Pag 1941.- Pakao u kamenoj pustinji (6) – POTRESNO SVJEDOČENjE OČEVIDACA

4. jun 2019.

  U početku, u dva dijela logora bilo oko 800 Židova, Srba, Hrvata. U Metajni u dvije, tri kuće bilo smješteno 150 do 200 žena U logoru nogometno igralište za oko 120 ustaša Koncentracioni logor Slana dijelio se na dva dijela – sjeverni i južni. Između jednog i drugog dijela nalazila se mala uzvisina što je na vrhu bila isplanirana i koja je ustaškoj posadi služila kao nogometno igralište. Na položajima koji dominiraju sjevernim i južnim dijelom logora, bile su postavljene stražare i puškarnice – đelomično improvizirane iz kamena kao suhozidi. Krševita kotlina u kojoj se nalazio sjeverni dio logora ima površinu od oko 200×150 metara, dok je južni dio

U Njujorku otkriven spomenik u pomen žrtvama logora smrti Jadovno

22. maj 2019.

U nedelju je u Memorijalnom parku holokausta u Bruklinu u Njujorku, otkriveno spomen obilježje stradalima u kompleksu logora smrti hrvatskih ustaša Jadovno – Gospić – Pag. Spomenik je postavljen kao plod saradnje Istraživačkog instituta Jasenovac iz Njujorka i UG Jadovno 1941. iz Banje Luke. Ideja da se na sjevernoameričkom kontinentu postavi obilježje za stradale, rodila se još 2013. godine, kada su predstavnici UG Jadovno 1941. iz Banje Luke boravili u Njujorku, gdje je tom prilikom otvorena izložba „Moje Jadovno“. – Imali smo velikih problema, jer je ambasada Hrvatske činila sve da to spriječi. Zbog tih pritisaka, odustali smo od navođenja tačnog broja žrtava. Formulacija „više hiljada“ je svakako istina, ali

Predavanje Moje Jadovno i svjedočenje Ilije Ivanovića

13. februar 2019.

Projekat Kultura sjećanja i pamćenja u utorak 10. aprila 2012. baš na datum kada je osnovana NDH i kada je Gospićka kazniona  1941. primila prve zatvorenike, proširio se u jednu novu dimenziju. Procesi genocida i Holokausta i rane koje su oni donijeli viđeni iz perspektive žrtava i njihovih potomaka jesu komponenta bez koje se proces sistematizacije kulturalnog pamćenja ne može ni zamisliti. Metodološka pletenica opštih i specifičnih istorijskih procesa koji su predhodili genocidu,  isprepletenih sa ličnom i porodičnom pričom potomaka žrtava komleksa  ustaških logora Gospić- Jadovno 1941 ispričana iskrenošću i posvećenošću dr Dušana Bastašića, predstavili su jednu novu kulminacionu tačku niza predavanja.  Ideološka i „vjerska“ podloga i priprema genocida, u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA