arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Blagojevići sa Drine u vrtlogu istorije: Od 14 Slobodanovih predaka samo se dvojici zna grob

U Bratuncu, jula 1992. ušli moj rođak Janko Jeremić i ja da identifikujemo neka tela. Samo mi znamo kako nam je bilo kad smo videli prvog rođaka samo telo, nema glave. Stavljam ga u crnu kesu i zatvaram, i još petoricu takvih… I kako čoveku živo srce da ne prepukne. Foto: Z. Šaponjić Pre koji dan, na Petrovdan, bila je puna 31 godine kako Slobodan Blagojević iz sela Osredak kraj Srebrenice ništa ne zna o svom ocu Dušanu. Neki koji su preživeli krvavi Petrovdan 1992. na Zalazju kasnije su Slobodanu ispričali da su videli Dušana kako u centru sela u jeku borbe pretrčava iz jedne kuće u drugu. Šta je

Promovisana knjiga „Logorski dani 1941–1945 Albanija, Italija, Nemačka“ Ilije Žutića

Ilija Žutić: „Pišem najviše i jedino i radi moje djece, koja sa mnogo pažnje slušaju moje pripovijedanje, i nikada im nije dosta“. U beogradskom Klubu Tesla predstavljena je knjiga Logorski dani 1941–1945 Albanija, Italija, Nemačka Ilije Žutića. O knjizi su govorili dr Andrej Vujnović, dr Momčilo Subotić, prof. Mile Rajčević i dr Nikola Žutić. Na samom početku voditelj programa Danko Perić čestitao je svima Vidovdan, najduži dan u godini, a srpskom narodu najtužniji dan. Dr Andrej Vujnović kaže da knjiga objedinjuje štivo oca i sina Žutića, Ilije i Nikole, i sadrži karakteristike njihovih profesionalnih opredjeljenja. – Na jednoj strani Nikolin ton ozbiljnog istraživača, na drugoj Ilijin lagani duhoviti stil usmenog vrsnog pripovjedača. Pomenuo bih i to da je za lijep

Glina će imati Srpski kulturni centar, obnavlja se kuća Letića

Glina će imati Srpski kulturni centar. U ovom gradiću u Hrvatskoj uveliko se obnavlja kuća srpske porodice Letić, koja će biti otvorena na proleće sledeće godine i postaće mesto okupljanja ne samo naših sunarodnika iz ovog mesta već i sa cele Banije. FOTO: Srpsko narodno vijeće Piše: J. Matijević Smeštena je u centru Gline, u blizine nekadašnje Crkve Presvete Bogorodice, u kojoj su ustaše avgusta 1941. počinile jedan od najmonstruoznijih pokolja Srba tokom Drgog svetskog rata. Osim što su u njemu sačuvani neki originalni delovi i elementi stare zgrade, budući Srpski kulturni centar u Glini, biće višenamenski prostor gde će se odvijati obrazovni, kulturni, društveni i sportski programi Srba sa

krvavi-sid.jpg

Krvavo šidsko leto 1942. godine – podsetnik

Široko rasprostranjen nacizam/fašizam dostigao je svoj vrhunac u ustaškoj tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Ratne prilike u kojima nelogično postaje logično, potčinile su veru političkim ciljevima (ili obrnuto). Šid kao multietnička sredina sa većinskim srpskim pravoslavnim stanovništvom može se uzeti kao svojevrsni primer ratnog užasa Drugog svetskog rata. Sa jedne strane, Šid je dao velik broj žrtava (u odnosu na svoju populaciju), dok je sa druge strane pretrpeo relativno mala materijalna razaranja. Patnje protivnika nacističkog i ustaškog režima, prvenstveno Srba, Jevreja i Cigana, bile su na zenitu 1942. godine. Te godine, jedna za drugom, bile su organizovane velike racije – tokom juna meseca pohapšeni su Cigani, tokom jula meseca Jevreji a

Muzej žrtava Genocida: Izražavamo zabrinutost zbog iznetih tvrdnji

Muzej žrtava Genocida reagovao je na deo jučerašnjeg obraćanja Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra u Potočarima. Foto: Snimak ekrana – Fejs stranica Muzeja žrtava Genocida Sporno Suljagićevo obraćanje dogodilo se tokom konferencije posvećene kolektivnom sećanju održane 10. jula ove godine u Srebrenici. Muzej žrtava Genocida izražava zabrinutost zbog niza tvrdnji direktora Memorijalnog centra u Potočarima g. Emira Suljagića, saopštenih tokom konferenciije posvećene kulturi sećanja održane 10. jula ove godine u Srebrenici, kojima je pokušao da izvrši krivotvorenje i zloupotrebu Holokausta i Genocida, događaja koji su na najtragičniji i najdramatičniji način obeležili razdoblje Drugog svetskog rata. Naime, upućujući reči izvinjenja Jevrejima zbog zločina koje je nad pripadnicima tog naroda tokom Drugog

Djeca_sa_Kozare.jpg

Kalendar genocida: 11. jul 1942. Godišnjica dolaska u Zagreb prvog transporta djece sa Kozare

Prvi transport srpske djece sa Kozare stigao je u Zagreb 11. jula 1942. godine. Stradanje i najstrašnije smrti nisu bile zaustavljene … Djeca sa Kozare Prvi transport srpske djece sa Kozare stigao je u Zagreb 11. jula 1942. godine. Stradanje i najstrašnije smrti nisu bile zaustavljene … KNjIGA: „PUTEVIMA SMRTI KOZARSKE DJECE“ – TAJNA PARCELE 142 NA ZAGREBAČKOM GROBLjU MIROGOJ Video Kultura sjećanja i pamćenja – Jasmina Tutunović Trifunov ISTINA I POMIRENJE Niti je Dijana Šindler, niti je Stanić Lustig – Jadovno 1941. Jastrebarsko – Jadovno 1941.

U TESLINOJ LICI NI SRBA NI STRUJE: “Novosti” u Smiljanu, rodnom mestu našeg velikog naučnika (FOTO)

U rodnom kraju velikog Nikole Tesle, Smiljanu u Lici, Srbi mogu da se prebroje na prste jedne ruke, kao i kuće u ovom selu u kojima ima struje, a koju je srpski genije kao najveću dobrobit omogućio celom svetu, ali nije mogao i – svojim komšijama. Teslin Smiljan; FOTO: Nikola Zajc/Jadovno 1941. Jurica Kerbler – Od stalnog dopisnika Novosti ZAGREB Reportera “Novosti”, uoči rođendana svetskog naučnika, 10. jula, do kuće u kojoj je proveo detinjstvo i deo mladosti, vodi jedan stari Ličanin, a na pitanje da li tu u okolini žive Srbi odgovara nam: “Pa njih davno nema, kao ni većine Nikolinih rođaka”. U to se uveravamo i sami, dvadesetak

ČASNI KRST U ČAST STRADALE SRPSKE DECE KONAČNO U NORVEŠKOJ POSLE 80 GODINA

Završeno je snimanje igranih scena za film ,,33 Anđela”, u Norveškoj. Piše: Đorđe Bojanić Veliku zahvalnost dugujemo pokretaču i direktoru filma i producentu Branku Dimoviću Dimeskom, bez njega teško da bi se ova priča o stradanju srpske dece ekranizivala, a cela ekipa je tu bila samo da mu pomogne u toj nameri, koju smo svi želeli i od srca radili na tom projektu od nacionalnog značaja za sav srpski narod. Veliki rad, trudu, zalaganje, istraživanje i hrabrost je uložen u ovaj film. Da konačno naša mučki stradala deca budu Srbi a ne internirci i jugosloveni, a i vrlo malo, skoro ništa se nije znalo o stradaloj srpskoj deci u Norveškim

Svijece_001.jpg

Bastašić: U proteklih 25 godina mnogi su auto-putevi, naročito kroz Liku, prošli upravo preko kraških jama u kojima su i kosti srpskih žrtava iz ere Pokolja

Partizansko groblje na Barin-kosi, u Magarčevcu kod Karlovca, gde su se nalazili i grobovi ustaških žrtava pobijenih Kordunaša i Banijaca na Petrovoj gori, među kojima i posmrtni ostaci 128 žena i dece, preorano je kako bi državna firma Hrvatske šume na tom mestu nastavila šumski put. Mehanizacija je, piše zagrebački portal Novosti, list srpske zajednice u Hrvatskoj, uništila gotovo sve grobove na kojima su bili istaknuti pravoslavni krstovi. Branko Gvozdenović iz Ključara, najbližeg mesta ovom groblju, ispričao je za portal Novosti da je nekoliko meštana izašlo pred bagere i molilo radnike da ne diraju groblje, ali da ti vapaji nisu uvaženi. – Kad je preko grobova izgrađen širok put, kucali

Bastašić: Malo ko zna za jadovničku golgotu

Oružane formacije Nezavisne Države Hrvatske, predvođene ustaškim emigrantima i pomognute lokalnim hrvatskim stanovništvom katoličke i muslimanske vjere, u ozakonjenom zločinu počinile su masakr, bez premca u Drugom svjetskom ratu. D. Bastašić; FOTO: Nikola Zajc / Jadovno 1941. Obraćanje Dušana Bastašića, predsjednika UG Jadovno 1941. Banja Luka, na Sabranju povodom Dana sjećanja na Jadovno, na Velebitu kod Šaranove jame, 01. jula 2023. godine Pomaže Bog braćo i sestre, Časni Oci, potomci i poštovaoci žrtava Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske, dragi prijatelji, poštovani gosti. Hvala Vam što ste danas ovdje u Lici, da zajedno, četrnaestu godinu za redom, obilježimo Dan sjećanja na Jadovno 1941. Blagodarimo episkopu

Na Velebitu služen parastos za jadovničke žrtve (VIDEO)

Kod Šaranove jame na Velebitu danas je služen parastos i položeno cvijeće povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 38.000 Srba i skoro 2.000 Jevreja. Parastos kod Šaranove jame na Velebitu; Foto: Jadovno 1941. Molitveno okupljanje na Velebitu 14. godinu zaredom organizovalo je Udruženje “Jadovno 1941” iz Banjaluke, uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa gornjokarlovačkog Gerasima. Pomen su služili sveštenici Eparhije gornjokarlovačke uz prisutvo velikog broja potomaka žrtava ustaških zločina. Pomoćnik ministra rada Republike Srpske Nebojša Vidaković rekao je da ruka pravde nije stigla ideologe i krvnike koji su ubijali na

Filip Rodić

NEĆE MOĆI: Autoantifašizam

Hrvatski narod je srazmerno broju stanovnika najviše doprineo antifašističkoj borbi u Evropi, u kojoj je aktivno učestvovalo više od pola miliona hrvatskih građana – izjavila je ne trepnuvši 1. septembra 2019. tadašnja predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na obeležavanju godišnjice početka Drugog svetskog rata u Poljskoj. Piše: Filip Rodić Posebne izlive antifašizma bivša hrvatska predsednica imala je dok se vozila kolima sa svojom dečicom slušajući ode “crncima Francetića Jure” (komandant ustaške Crne legije) u izvedbi ubedljivo najpopularnijeg pevača u Hrvatskoj, antifašiste Marka Perkovića Tompsona (“Večernji list”, 16. jun 2016). Podsetimo se kakva je bila ta antifašistička borba hrvatskog naroda u Drugom svetskom ratu. Potrebno je jer mnogi (više u Srbiji

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 29. jun 1943. Godišnjica stradanja Srba u Hercegovini

U Ljeskovom Dubu je 29. juna 1943. na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi – muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu. U samo svanuće, oko 5 časova, pod vodstvom gatačkih ustaša Smaja Dilića i Rama Krvavca, blokirali su selo, dok su njegovi žitelji još spavali. Domaće ustaše i njemački vojnici podijelili su se na grupe-patrole. Grubo su istjerivali iz kuća nemoćne starce, žene i pospanu djecu. One koji su pokušavali da bježe ili nisu htjeli da napuštaju svoja ognjišta ubijali su, bez milosti, na licu mjesta. Među

KRST IZ DONjE GRADINE NOSE U NORVEŠKU: Obeležje za 33 srpske dece stradale u logorima u Skandinaviji

Na inicijativu potomaka srpske dece stradale u logorima u Norveškoj za vreme Drugog svetskog rata, Branka Dimovića Dimeskog, književnika sa Kosova i Metohije, i dr Johanesa Solberga, teologa iz Norveške, izrađen je “Časni krst” koji će iz Spomen-područja Donja Gradina krenuti put ove skandinavske zemlje i biće postavljen u spomen-parku u Trondhajmu, na Vidovdan. FOTO: Snima ekrana Piše: J. Stojković Na groblju u ovom gradu počivaju srpski logoraši umoreni u norveškim logorima, a među njima i stradala srpska deca, o čijoj sudbini se snima dokumentarni film “33 anđela” u norveško-srpskoj produkciji. Ekipa filma snimiće u Donjoj Gradini i ovo svojevrsno odavanje pošte stradaloj deci i postavljenje “Časnog krsta” u Norveškoj.

Pomozite da nabavimo Jadovničke majice

Treba nam pomoć donatora da i ove godine poklonimo Jadovničke majice onima koji za „Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2024.“ dođu na Velebit kod Šaranove jame 29. juna ove godine. Kako je sve poskupilo, prevoz a i nabavka majica, teško se nosimo sa troškovima organizacije. Svaki donirani iznos je dobrodošao. -Za uplate iz R. Srpske: UG Jadovno 1941. Banja Luka: 5672412700008152  kod ATOS BANK AD, Banja Luka, BIH. -Za uplate iz Srbije: Đurđica Dragaš Vukovljak: TR: 205900100468058750 kod NLB Komercijalne banke sa napomenom: Donacija za UG Jadovno 1941. -Za uplate iz inostranstva, pogledajte instrukcije OVDJE . I ove godine na Jadovnu petnaestu godinu za redom!

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.