arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Godišnjica brutalnog ustaškog ubistva 150 nedužnih i srpskog slikara Save Šumanovića

Sava Šumanović nema svoj grob. Počiva u jednoj od zajedničkih grobnica među hiljadama sremskih Srba, biranih za streljanje po ugledu među komšijama, po dobrom obrazovanju, po stvaralačkoj vrednosti, po pripadnosti veri. Danas je godišnjica brutalnog ubistva Save Šumanovića, jednog od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih slikara 20. vijeka. U Sremskoj Mitrovici, u noći između 29. i 30. avgusta, na prostoru uz staro pravoslavno groblje, mučeničku smrt je našlo oko 150 nedužnih muškaraca, žena i dece iz Šida, među kojima i četrdesetogodišnji slikar Sava Šumanović. Ustaške vlasti HDH su na tom mestu, tokom Drugog svetskog rata, sistematski i planski ubile više hiljada nedužnih civila, a najviše žrtava bilo je upravo tokom avgusta

krvavi-sid.jpg

Krvavo šidsko leto 1942. godine – podsetnik

Široko rasprostranjen nacizam/fašizam dostigao je svoj vrhunac u ustaškoj tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Ratne prilike u kojima nelogično postaje logično, potčinile su veru političkim ciljevima (ili obrnuto). Šid kao multietnička sredina sa većinskim srpskim pravoslavnim stanovništvom može se uzeti kao svojevrsni primer ratnog užasa Drugog svetskog rata. Sa jedne strane, Šid je dao velik broj žrtava (u odnosu na svoju populaciju), dok je sa druge strane pretrpeo relativno mala materijalna razaranja. Patnje protivnika nacističkog i ustaškog režima, prvenstveno Srba, Jevreja i Cigana, bile su na zenitu 1942. godine. Te godine, jedna za drugom, bile su organizovane velike racije – tokom juna meseca pohapšeni su Cigani, tokom jula meseca Jevreji a

SEĆANjE NA HRVATSKO GRANATIRANjE ŠIDA – MEĐU ŽRTVAMA SRBI, SLOVACI I MAĐARI

Navršilo se tačno 30 godina od kako su hrvatski ekstremisti granatirali uže područje grada Šida. Tokom granatiranja Šida je ubijeno četiri a ranjeno preko četrdeset građana srpske, slovačke i mađarske nacionalnosti. Brojni stanovnici ovog sremskog mesta su odali počast ubijenim sugrađanima. 01. novembra 1991. hrvatski ekstremisti su izvršili strahovit napad na Šid i Republiku Srbiju. Bio je ovo čist primer agresije čiji je cilj bilo ubijanje civilnog stanovništva. U žestokom granatiranju grada tog hladnog, jesenjeg dana ubijeni su Đorđe Manojlović (27), Miroslav Šerfezi (26) – inače Slovak po nacionalnosti i Slobodan Mihaljević (37). Samo mesec dana ranije tokom napada na Šid ubijen je Mumin Škodra (21) – pripadnik MUP-a a

U Šidu služen parastos Jovanu Šumanoviću i Šiđanima učesnicima Prvog svetskog rata

Šid je u Prvom svetskom ratu oslobođen na dan Svetog Arsenija Sremca, 10. novembra 1918. godine kad je iz Sremske Mitrovice u Šid ujahao konjički odred Četvrtog pešadijskog puka Drinske divizije vojske Kraljevine Srbije pod komandom kapetana Aleksića. Pre toga je u Šidu, kao i u ostalim krajevima Austo-ugarske gde su Srbi činili većinu, formirano Narodno veće, kao privremeni organ vlasti. Predsednik Veća  bio je apotekar i zemljoposednik Jovan Šumanović, magistar farmacije, iz čuvene porodice Šumanovića, rođen u Šidu 1873. godine od oca Svetozara i majke Katarine, gde se 1930. i upokojio. Svu svoju imovinu, kuću i zemlju, zaveštao je Srpskoj kraljevskoj akademiji (sadašnjoj SANU) u Beogradu. Oko 40 Srba

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.