arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

OBILjEŽENO 80 GODINA OD STRADANjA U DOBRELjIMA: Preko zločina se ne može preći zaboravom nego praštanjem (FOTO)

U gatačkom selu Dobrelja obilježeno je 80 godina od svirepog ubistava 39 nedužnih civila od strane partizana Prvog hercegovačko-crnogorskog udarnog bataljona. Parastos poginulima služio je Njegovo preosveštenstvo Episkop Zahumsko-hercegovački i primorski g. Dimitrije. Potomci i poštovaoci nevino stradalih civila ovog hercegovačkog kraja, po prvi put na osamdesetu godišnjicu od pokolja, parastosom su obilježili dan sjećanja na stradale pretke. Milivoje Sušić imao je šest godina kada su mu partizani ubili oca i djeda. Priča, njegov život nakon tog 04. aprila bio je velika patnja. -Toga dana partizani su mi ubili oca Obrena i đeda Pavla, nisu se tome nadali, jer nikome ništa skrivili nisu. Sa šest godina ostao sam siroče,brat mi

Ko se borio u Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine?

Sa današnje istorijske distance je čudna dugogodišnja naivnost Srba na svoj položaj i stradanje u Hrvatskoj. Rijetko je koji evropski narod toliko stradao od drugog naroda (svojih komšija) a da je to istovremeno nepoznato u pravoj mjeri svjetskoj javnosti, pa čak i potomcima žrtava. Piše: Đorđe Pražić Uvod Srbi u Hrvatskoj su svoj doprinos antifašističkoj borbi i ogromne sopstvene civilne žrtve ugrađivali u „temelje bratstva i jedinstva“, da bi nakon sedamdeset godina sve to bilo zaboravljeno i hrvatskim istorijskim falsifikatima drugačije interpretirano. Srbi antifašisti su postali „fašisti“ a potomci fašista su postali „antifašisti“. Jedan od razloga je i srpska zabluda prema hrvatskim komunistima i partizanima, koji su glavni uzročnici zabluda.

Mile Bjelajac: Pravo na otpor i pobunu

Danas, kada su nedavne ideološke podele u svetu zamaglile veličinu i suštinski značaj pobede (1945) nad jednim projektom dominacije svetom i kada se relativizuje značaj pobede nad tim istim projektom 1918. godine, ima li mesta da se zapitamo da li je narod kome pripadamo birao i onda i tada pravu stranu istorije? Da se pitamo da li je posle pobeda u ta dva rata pružao ruku pomirenja pobeđenima bez masovnog revanša i osvete? Da li treba da se u ime nečega odričemo prava na sećanje da je nekada postojala tradicija borbe za oslobođenje, protiv volje silnika koji bi da porobe, da razdrobe, da unište i potru jedan narod i pretope

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.