arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
veritas2.jpg

VERITAS: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba sa Ravnih Kotara 22. januara 1993. godine (akcija “Maslenica”)

Dvadesetdrugog  januara 1993. godine Hrvatske oružane snage izvršile su agresiju na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija pod kodnim nazivom “Maslenica” izvršena je u toku realizacije “Vensovog plana”, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije.U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući i aerodrom Zemunik i nekoliko visova na Velebitu, i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruća. U ovoj agresiji najviše su stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i

Savo Štrbac: Junaci Ravnih Kotara

Hrvatske oružane snage 22. januara 1993. godine izvršile su agresiju pod kodnim nazivom “Maslenica” na južne delove Republike Srpske Krajine, iako je to područje bilo pod zaštitom plavih šlemova. Osmog dana od početka agresije Ravnim Kotarima i Bukovicom bolno je odjeknula vijest da je poginuo komandant benkovačke brigade pukovnik Momčilo Bogunović (42), rodom iz Biljana Donjih, sela na prvoj liniji fronta. Pričalo se da je poginuo jurišajući na neprijatelja ispred svojih boraca i da je život izgubio zbog neadekvatne prve pomoći. Iako sam tih prvih dana agresije na ravnokotarska sela dnevno beležio i po desetak imena poginulih srpskih boraca, smrt pukovnika Momčila me posebno potresla, pošto sam ga znao još

Parastos žrtvama srpskog naroda u Ravnim Kotarima i na Malom Alanu 1993. godine

Ove godine kao i do sada, porodice nestalih i poginulih Krajišnika obilježiće Parastosom 30. godišnjicu stradanja srpskog naroda u Ravnim Kotarima (Maslenica 93) i na Malom Alanu. Parastos će se služiti u crkvi Svetog Marka, u Beogradu, 22.  januara 2023. godine (nedelja),  s početkom u 11 časova. Nakon parastosa, u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima. Vaše prisustvo parastosu značilo bi saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. S poštovanjem, Predsednica: Dragana Đukić Stratišta Otadžbinskog rata: Maslenica

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za Srbe iz Ravnih Kotara u Hrvatskoj koji su ubijeni prije 23 godine u vojnoj akciji hrvatske vojske "Maslenica" i na Malom Alanu.

Savo Štrbac: Junaci Ravnih Kotara

Hrvatske oružane snage 22. januara 1993. godine izvršile su agresiju pod kodnim nazivom “Maslenica” na južne delove Republike Srpske Krajine, iako je to područje bilo pod zaštitom plavih šlemova. Osmog dana od početka agresije Ravnim Kotarima i Bukovicom bolno je ođeknula vijest da je poginuo komandant benkovačke brigade pukovnik Momčilo Bogunović (42), rodom iz Biljana Donjih, sela na prvoj liniji fronta. Pričalo se da je poginuo jurišajući na neprijatelja ispred svojih boraca i da je život izgubio zbog neadekvatne prve pomoći. Iako sam tih prvih dana agresije na ravnokotarska sela dnevno beležio i po desetak imena poginulih srpskih boraca, smrt pukovnika Momčila me posebno potresla, pošto sam ga znao još

Stradanje Srba sa Ravnih Kotara 22. januara 1993. godine (akcija “Maslenica”)

Hrvatske oružane snage su 22. januara 1993. izvršile agresiju pod kodnim nazivom “Maslenica” na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija je izvršena u toku realizacije “Vensovog plana”, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije. U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujuć i aerodrom Zemunik, i nekoliko visova na Velebitu i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruća. U ovoj agresiji najviše su stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i

Jedna od najtužnijih priča Maslenice: Milan (7) i Milena (5) Gagić poginuli u kući, Snježana (12) ubijena sa majkom

22. januara 1993. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom „Maslenica“, na južne delove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija je izvršena u toku realizacije „Vensovog plana“, kojim je RSK, godinu dana ranije, stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (Unprofor). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je, dvije godine ranije, i sama primljena. Tokom zločinačke akcije „Maslenica“ regularna hrvatska vojska masakrirala je 348 lica srpske nacionalnosti. Od tog broja, 65 ubijenih Srba su bili civili. Ubijeno je 35 žena i petoro dece srpske nacionalnosti. Više od 70 vojnika RSK je zarobljeno, mučeno a potom svirepo ubijeno čime su prekršena

Operacija „Maslenica“ u filmskoj seriji „General“

Na pravoslavni Božić ove godine HRT je u večernjem udarnom terminu emitovao petu epizodu filmskog serijala “General” Antuna Vrdoljaka, koja je posvećena hrvatskoj agresiji na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK), pod kodnim nazivom “Maslenica”, koja je započela 22. januara 1993. Agresija je izvršena u toku realizacije “Vensovog plana”, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući i aerodrom Zemunik, i nekoliko visova na Velebitu i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruća. Intenzivne borbene aktivnosti za Ravne Kotare potrajale su do kraja marta 1993.

Služen parastos za 348 Srba ubijenih u akciji Maslenica (FOTO)

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za 348 Srba, među kojim i troje djece, ubijenih prije 27 godina u agresiji hrvatskih snaga na južne dijelove Republike Srpske Krajine /RSK/ tokom akcije Maslenica. Među ubijenim u toj akciji 1993. godine bilo je 55 civila od kojih troje djece do 12 godina i 34 žene. Predstavnik Udruženja porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu Dragana Đukić rekla je da još niko nije odgovarao za taj monstruozan zločin koji je imao za cilj etničko čišćenje tog područja. – Ljudi koji su stradali bili su krivi samo zato što su bili Srbi, a akcija je bila sprovedena

NAJNOVIJE VIJESTI

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.