arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

VERITAS: Saopštenje povodom godišnjice stradanja ravnokotarskih Srba 22. januara 1993. godine (akcija „Maslenica“)

Dana 22. januara 1993. godine, hrvatske oružane snage napale su južne delove Republike Srpske Krajine (RSK) pod kodnim nazivom „Maslenica“. Agresija je izvršena tokom sprovođenja „Vensovog plana“, koji je godinu dana ranije RSK stavio pod zaštitu mirovnih snaga UN (UNPROFOR). Bila je to treća agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN, u koje je primljena dve godine ranije. U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage uspele su da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara u Ravnom kotaru, uključujući aerodrom Zemunik i nekoliko brda na Velebitu, i da ovladaju branom Peruća i hidroelektranom. U ovoj agresiji najviše su stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i Smoković, kao i etnički mešovita sela: Murvica,

29 GODINA OD ZLOČINAČKE AKCIJE „MASLENICA“: Pomen srpskim žrtvama stradalim na području Ravnih Kotara i Malog Alana

U Crkvi svetog Marka u Beogradu održan je parastos žrtvama zločina koje su pre 29 godina pripadnici Hrvatskih oružanih snaga izvršili na području Ravnih Kotara i Malog Alana. Dokumentaciono-informacioni centar Veritas tim povodom je saopštio da je u operaciji „Maslenica“ poginulo i nestalo 348 Srba, od čega 55 civila prosečne starosti 60 godina. Navršilo se 29 godina od stradanja Srba u Ravnim Kotarima i na Malom Alanu u akciji „Maslenica“ hrvatske vojske, u kojoj je poginulo ili nestalo 348 ljudi, a više od 10.000 Srba je proterano sa ognjišta. Iako je napadnuto područje bilo pod zaštitom UNPROFOR-a, niko nije procesuiran za zločine nad Srbima, ni pred domaćim, ni pred međunarodnim

U hrvatskoj akciji „Maslenica” poginulo i nestalo 348 Srba, nema kažnjenih za zlodela

Dokumentaciono-informacioni centar Veritas saopštio je, povodom 29 godina od zločina koje su pripadnici Hrvatskih oružanih snaga izvršili na području Ravnih Kotara, da je u operaciji „Maslenica” poginulo i nestalo 348 Srba, od čega 55 civila, prosečne starosti 60 godina. Veritas u saopštenju navodi da su među žrtvama i 34 žene, prosečne starosti 57 godina i troje dece do 12 godina starosti. Među žrtvama je i 65 dobrovoljaca sa prostora Srbije i BiH, koji su došli na Ravne Kotare da zajedno sa domicilnim Srbima brane njihova vekovna ognjišta. Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 337 ljudi, dok se na evidenciji nestalih vodi još 11, od čega šest civila,

Mladenova dolina

Zvao se Mladen. Bio je rođen 1941. godine u Kuli Atlagića, opština Benkovac. Oženjen. Otac dva sina, Đorđa i Milorada. Živio je i radio u Obrovcu, kao mehaničar, stručnjak za teške rudarske mašine u obrovačkim rudnicima boksita. U istoj ulici u Obrovcu živio je i Josip, Hrvat. I on je imao dva sina – Marka i Darka. Mladenovi i Josipovi sinovi bili su istih godina i rasli su zajedno, a preko njih su se družili i njihovi očevi. Došao je rat. Sinovi su za njega stasali, a i očevi su još bili sposobni. Darko, mlađi Josipov sin, na samom početku sukoba odlazi iz Obrovca i stupa u hrvatsku vojsku. Marko

Stradanje Srba sa Ravnih Kotara 22. januara 1993. godine (akcija “Maslenica”)

Hrvatske oružane snage su 22. januara 1993. izvršile agresiju pod kodnim nazivom “Maslenica” na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija je izvršena u toku realizacije “Vensovog plana”, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije. U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujuć i aerodrom Zemunik, i nekoliko visova na Velebitu i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruća. U ovoj agresiji najviše su stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i

Parastos za stradale Srbe u Ravnim Kotarima i Malom Alanu

             Ove godine kao i do sada, porodice nestalih i poginulih Krajišnika obilježiće Parastosom 28. godišnjicu stradanja srpskog naroda u Ravnim Kotarima i na Malom Alanu. Parastos će se služiti u crkvi Svetog Marka, u Beogradu, 22.  januara 2020. godine (petak), s početkom u 11 časova. Nakon parastosa, u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima. Vaše prisustvo parastosu značilo bi saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. S poštovanjem, Predsednica udruženja „SUZA“: Dragana Đukić Vezane vijesti: Jedna od najtužnijih priča Maslenice: Milan (7) i Milena (5) Gagić poginuli u kući, Snježana

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.