arrow up
Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Još jednom o Jasenovcu – i Jajcu

„Jajačko područje u oslobodilačkom ratu i revoluciji 1941-1945“. Tako se zvala knjiga koju sam svojevremeno kupio za dvesta dinara na buvljaku i koju dugo nisam stigao da očistim od naslaga prašine niti da je čestito izlistam. Obimna je, preko 600 stranica, i jedna je od tri koje su posvećene istorijatu delovanja komunističkog pokreta otpora u ovom kraju. Po dizajnu, naslovu, strukturi, rečenom i prećutanom – to je tipična lokalna hronika NOB-a, koje su masovno bile objavljivane u vremenu socijalističke Jugoslavije. Imao ih je svaki region i bezmalo svaki grad i pisane su tipski, sa potrebom da se prošlost ne rekonstruiše, nego konstruiše, u skladu sa ideološkim i političkim potrebama. Slična je i

Đurđica Dragaš: Jadovno je preteča Jasenovca

Previše je Jasenovaca bilo! Ako je Jasenovac najtužnija srpska reč, Donja Gradina je njeno najstrašnije slovo! Ipak i nažalost, genocid počinjen nad Srbima u NDH, Pokolj nad ljudima čiji je jedini greh bio što su Srbi i pravoslavci, ne može se svesti na Jasenovac! Prvi zatočenici Jasenovca, njih oko devet stotina, stigli su iz rasformiranog kompleksa logora Gospić – Jadovno – Pag…. Svako srpsko selo u Lici, na Kordunu, Baniji, Slavoniji, Sremu, Bosni, Hercegovini, bilo je stratište, a svaki kućni prag gubilište! Jasenovac je kulminacija zla koje je tinjalo širom zloglasne Pavelićeve tvorevine! Pamtimo, ne zaboravljajmo i ne opraštajmo jer… previše je Jasenovaca bilo! Od istog autora: Od istog autora:

Goran Davidović: Oprostite nam deco i molite Boga za nas…

Bili su samo deca. Srpska deca. 22. april, Dan sećanja… ne mogu napisati zvanični naziv, sramota me je, jer naziv je sklepao neko ko ne misli dobro Srbima. Nikad se ne sme reći na šta tačno sećanje, ko je ubijan, zašto, i od koga… To je relativizacija zločina genocida nad Srbima u ND Hrvatskoj 1941-45. Oprostite nam deco. Molite Boga za nas… A sve nas treba da bude sramota što nismo izgradili kulturu sećanja, i što dozvoljavamo da nas idioti prave budalama, da skrnave ovo malo sećanja na srpske žrtve. Tako ih ponovo ubijaju a nas spremaju za neke nove ovce za klanje. Nisam želeo ali pošto neki izazivaju da

Svedočanstvo o Jasenovcu

Izdavačko preduzeće „Svjetlost” iz Sarajeva u svoje zadatke odmah posle Drugog svetskog rata uvrstilo je i podsticanje boraca i ostalih učesnika NOP-a da, u obliku koji im najbolje odgovara, opišu šta su sami doživeli ili videli. Na taj poziv reagovao je Drago H. Čolaković iz Bijeljine, koji je u knjizi „Jasenovac”, izdatoj 1948. godine, detaljno opisao stvaranje logora Jasenovac svedočeći o strahotama kroz koje su već na samom početku prošli logoraši. Za njegovo pisanje „Svjetlost” kaže da ima „pečat uverljivosti i snagu dokumenta”. Logoraši su svakodnevno ubijani na različite načine, radeći teške poslove po blatu i kiši, snegu i mrazu, mokri, gladni, prljavi, vašljivi, maltretirani na svakom koraku. Ubijani su

Predrag Ristić

I Beograd vapi za jasenovačkim memorijalom: Srpska tela su rekom stizala iz Hrvatske

Arhitekta Peđa Ristić (1931 – 2019.): Na tri mesta u Beogradu prikupljani leševi iz reke. Hrvatski zločin Savom rasut do Crnog mora. Kod Kule Nebojše na Kalemegdanu, na Ratnom ostrvu od 1942. do 1945. sahranjivane su ustaške žrtve. Dve reke, Sava i Dunav, na neki način odredile su sudbinu arhitekte Peđe Ristića, autora nekih od najlepših novijih srpskih crkava. Bivši član „Medijale“, a potom Enfant terrible beogradske umetničke scene danas ima 87 godina. Bio je u timu Bogdana Bogdanovića kada je ovaj pravio jasenovački spomenik Kameni cvet. Potom je prošle decenije u Skupštini grada pokrenuo inicijativu da se na Velikom ratnom ostrvu podigne crkva mučenicma čija je tela izbacila Sava

Nikola Milovančev, Foto : Jadovno

Zemunski logor nije se nalazio u okupiranoj Srbiji, već na teritoriji NDH

Kao Zemuncu, dobro mi je poznata zemunska istorija, posebno ona 20. veka, između ostalog i nepobitna činjenica da se od aprila 1941. Zemun nalazio izvan sastava okupirane Srbije, pa samim tim ni zemunski logor nije bio na teritoriji Srbije. Logor Staro sajmište, 1945. godina (Foto- dokumentacija „Politike”) To potvrđuje i enciklopedijska jedinica ’koncentracijski logori’ Hrvatske enciklopedije, koju izdaje Leksikografski zavod ’Miroslav Krleža’ u Zagrebu. U Politici od 22. aprila 2023. prenesena je agencijska vest pod naslovom „Danas se u Srbiji obeležava Dan sećanja na žrtve Holokausta”, u kojoj je između ostalog zapisano: „Nacionalni Dan sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava nacizma i fašizma u Drugom svetskom ratu biće

Dan stvaranja NDH, kada je na Zagreb pala tama a iz njega krenulo zlo

U četiri kratke godine, ona je svojim aparatom, u genocidu kakav Evropa nikada nije videla, usmrtila između 500 000 i 1 000 000 Srba sa teritorija koje je okupirala Nezavisna Država Hrvatska je osnovana 10. aprila, pre 83 godine, kao država hrvatskog naroda pod vojno-političkim patronatom Hitlerove Nemačke. To se dogodilo svega 4 dana nakon invazije sila Osovine na Jugoslaviju, na dan ulaska nemačkih trupa u Zagreb. Nemački vojnici su dočekani kao oslobodioci s neskrivenim oduševljenjem najširih masa zagrebačkih Hrvata. Period koji je nastupio predstavlja najsramnije razdoblje hrvatske istorije obeleženo rasnim zakonima, koncentracionim logorima i brojnim zloćinima koji su odredili zločinački karakter nove vlasti, čime su raspršene nade nekih da

Promocija knjige "Krst na križu"

Ratko Dmitrović gost Kuće Milanovića u Banjoj Luci

Promocija knjige Krst na križu, dvotomnog djela autora Ratka Dmitrovića o manje poznatoj i potpuno nepoznatoj istoriji odnosa Srba i Hrvata. Gostovanje Ratka Dmitrovića realizuje se u saradnji Kuće Milanovića i udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke. Pozivamo Vas da 10. aprila sa početkom u 19. časova prisustvujete ovom svakako zanimljivom događaju. Rekli su o dvotomnom djelu Krst na križu: Akademik Vasilije Krestić: „Zlo je ušlo u hrvatsko društvo, hrvatsku politiku i to Dmitrović razobličava ne zato što želi nekoga da osudi, nego zato što želi da objasni u čemu je problem, odakle zlo dolazi i cilj mu je da nas osvesti, otrezni, deluje lekovito na nas da znamo

VELIKO STRADANJE SREMA U NDH

Arhiv Vojvodine je nedavno objavio obimni popisnik žrtava Srema u periodu 1941–1945 sa gotovo 42.000 imena. Taj spisak nije konačan, ali je do sada najpotpuniji i jasno ukazuje na razmere genocida koji je NDH sprovela između Save i Dunava, kaže sagovornik „Pečata“. Piše: Vladimir Dimitrijević  Stevo Lapčević, politikolog i istoričar, zaposlen je u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici, gde se bavi istraživanjem međuratne političke istorije tog grada i Srema, sa ciljem da se osvetli stradanje sremskih Srba tokom Drugog svetskog rata. Tokom 2022. organizovao je veliku izložbu „Narod žrtva zločina“ povodom 80 godina od akcije ustaša Viktora Tomića u Sremu, kada je u avgustu i septembru 1942. ubijeno i u

APEL povodom 80 godina od pobede nad fašizmom

Na dan 9. maja 2025. godine, navršava se 80 godina od slavne pobede saveznika nad naci-fašizmom kao najvećim zlom u istoriji civilizacije. Srbija i srpski narod dali su toj pobedi ogroman doprinos i pored ruskog i poljskog naroda, podneli najveće ljudske žrtve za slobodu Evrope i sveta. Tim povodom nezavisna, nestranačka, neprofitna udruženja – Beogradski forum za svet ravnopravnih, Klub generala i admirala Srbije, Udruženje Fond dijaspora za maticu, SUBNOR Srbije i Udruženje „Veterani vojno-obaveštajne službe Srbije“ upućuju sledeći APEL Pozivamo sva patriotska udruženja, organizacije i pojedince da ovu godinu posvetimo odavanju najdubljeg poštovanja stotinama hiljada srpskih žrtava borbe za slobodu, herojima i borcima narodno-oslobodilačke borbe, kao i milionskim civilnom

Đurđica Dragaš: Malj

Težak sam, drven i krvav. Malj mi je ime. Grdno mi ime, grdan i ja. Napraviše me prošle jeseni u dvorištu Stevanovom. Istesaše me od mrkog panja, crnog ko’ čemer. Ispisaše mi sudbinu čemernu. Prezimih  u  podrumu. Od memljive zemlje oteža mi telo, napuni se mrakom i jadom. Al’ probi se svetlost i zasja proleće. Zgrabiše me čvrsti dlanovi Stevanovi. Zaigra mi srce,  jeknu duša zarobljena u panju garavom. Ugledah nebo i  ptice, ugledah kolevku dečju i nedra Miličina. Videh iskru u očima Stevanovim. Zapevasmo obojica udarajući kolje u zemlju. Ogradismo tor za tri ovce, miraz Miličin… Smejao mu se brk, smejao sam se i ja. Bili smo veseli  i

Da li je Srbija pomogla SSSR-u 27. marta 1941. godine?

„Borba protiv fašizma i u Sovjetskom Savezu i u Jugoslaviji bila je zajednički cilj. Jedinstvo u borbi je u stvari uzajmna pomoć. A srpske žrtve, posebno civilne, ugrađene su i u konačnu pobedu SSSR“, kaže istoričar Momčilo Pavlović. Godišnjica puča i demonstracija na kojima je rečeno „ne“ Trojnom paktu 27. marta 1941. godine je događaj koji je bio i ostao predmet polemika među istoričarima, ne samo u Srbiji, nego i u svetu. Toga dana grupa visokih oficira Jugoslovenske vojske, na čelu sa brigadnim generalom vojnog vazduhoplovstva Borivojem Mirkovićem, izvela je vojni puč, zbacivši sa vlasti tročlano kraljevsko namesništvo, koje su činili knez Pavle Karađorđević, dr Radenko Stanković, i dr Ivo

zlocini_ustasa_k1.jpg

Zločini ustaša

Dušan Babić ZLOČINI USTAŠA priredio: Jovan Babić ZBIVANJA I SVJEDOČENJA Urednik mr Pavle Botić Novi Sad: Polet pres, 2003 Sadržaj Preskoči navigaciju ———————————————————————————————————————————– Predgovor >

POKRŠTAVANJE SRBA VATIKAN ZABELEЖIO U 390 DOKUMENATA: Spisi o unijaćenju Srba ugledali svetlo dana zahvaljujući SANU i Arhivu Vojvodine

Petog decembra 1621. leta Gospodnjeg rimokatolički sveštenik Paskvalin izveštava u pismu Vatikanu da je krstio Nikolu Kopčića „muslimana iz Bosne“, starog 17 godina, a 25.oktobra 1623. skadarski biskup Dominik Andriaši šalje „radosnu obavest“ Svetoj stolici da je preveo u rimokatoličku veru 305 pravoslavaca. Piše: Jovanka Simić Ovo su samo prva dva od ukupno 390 vatikanskih dokumenata o preveravanju (unijaćenju) srpskog naroda u 17. veku na prostoru Dalmacije, Hercegovine, Bosne, Crne Gore i Srbije koje je ugledni srpski arhivista Marko Jačov (Benkovac, 1949. – Kastel Gandolfo kod Rima, 8. januar 2022) u Vatikanu pronašao i potom sabrao u knjigu „Spisi kongregacije za propagandu vere u Rimu o Srbima 1622-1644.“ Knjiga dokumenata

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.