arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Sine! Ratniče! Ženo! Majko! Ima Boga i za nas Srbe.

Javio se. Više nismo sami, sjedinjeni smo s Bogom. Na koridoru negde kod Modriče. Mlad, pokušavam sve ali osećam da ga gubim a on me smireno pita: Doktore Srbijanac na koju je stranu Beograd ? Tamo junače, pokazujem rukom. Okreni me Doktore tamo, hoću da umrem gledajući u Srbiju. Radio sam kao lud, kao natčovek. Verovatno sam od samog Boga crpeo snagu. Od Srpstva kroz vekove punio sam se silinom i moći. Krv i smrt, vrisak tuge, hropac odlazećih duša, i opet, radost pobede nad smrću. Zahvalnost najbližih, zahvalan pogled spašenog, upijali su se u moju dušu. Sine! Ratniče! Ženo! Majko! Ima Boga i za nas Srbe. „Doktore, ljudino, Bog

Milunka Savić ispred svoje kuće na Voždovcu

Zabranjena reportaža o Milunki Savić

Na ispucalim zidovima jedine sobe ima samo nekoliko fotografija. Na jednoj Milunka Savić kao mladi vojnik sa raspletenim kosama, na drugoj u uniformi sa ordenjem. Zatim su tu još dve slike sa vojnih svečanosti i u jednom ramu nekoliko porodičnih fotografija. Na zidu se vide tragovi odnetih ramova. U aprilu 1971. godine, novinarka Ljiljana Banićanin posetila je Milunku Savić u njenoj kući na Voždovcu, tom prilikom napisala je reportažu koju će stopirati uredništvo koje je procenilo da je tekst nacionalistički i da veliča srpskog heroja. Članak će biti objavljen dvadeset i četiri godina kasnije, 9. decembra 1995. godine pod naslovom „Milunka Savić iz Gvozdenog puka“. Da li je reportaža bila

OVDE POČIVA NIKOLA JOVIĆ – ALI ŽIVI KROZ MENE 

Hajde da, nadam se, makar danas, jednom za svagda, dam odgovor na brojna, sama po sebi besmislena, tendenciozna pitanja tipa: „A što ti voliš Rusiju? A šta ti imaš sa Rusima? Kakve veze imaju Srbija i Rusija?“ I to sve na primeru jedne lične, porodične priče i ove slike što je pred vama. Dakle samo ovo što ćete pročitati je dovoljno da zauvek budem neodvojivo vezan za Rusiju i Ruse.  Kao što vidite, na ovom nadgrobnom spomeniku, kamenom krstu, piše da tu počiva Nikola Jović – Udovičić (drugo prezime kao dodatak i znak raspoznavanja među rođacima i granama istog prezimena).  Taj čovek je bio moj čukundeda i imenjak. Mi smo

JUNAŠTVO PEĐE LEOVCA U UDžBENIKU ISTORIJE U SRBIJI: Slava našem besmrtnom vitezu

Na kraju 20. vijeka Pljevlja su dobila dvadesetčetvorogodišnjeg junaka Predraga Peđu Leovca, koji je dao život za otadžbinu 14. aprila 1999. godine na Košarama, a najmanji znak zahvalnosti za njegovu hrabrost i odanost otadžbini SRJ, koju su činile Srbija i Crna Gora, jeste taj što je ulica u kojoj je živio dobila njegovo ime. Istorijske prilike su se prebzo mijenjale, krojili su ih i prekrajali mnogi onako kako su željeli, a sa njima se i društvo preobrazilo. Prije četiri godine u Pljevljima je osnovan Kulturni centar „Predrag Peđa Leovac“ koji njeguje sjećanja na lik i život Predraga Leovca i aktivnosti u formi humanitarnog rada, promocije knjiga, organizovanje pjesničkih večeri, raznih

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.