arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Episkop Sergije: Spomen precima, slovo potomcima

Srbija nije samo država, već ideja od koje ne smijemo odustati, nikada i ni po koju cijenu! Prvog decembarskog dana navršava se 105 godina otkako je regent Aleksandar Karađorđević (potonji jugoslovenski kralj-mučenik) proglasio prvu Jugoslaviju, pod nazivom Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Tada je, nakon nekoliko stoljeća razjedinjenosti, srpski narod konačno ujedinjen u okvire jedne slobodne države. I ne samo srpski, već i ostali narodi sa kojima smo vijekovima dijelili dobro i zlo, trpeći tuđinski jaram i čeznući za slobodom. Nedugo nakon ustanovljenja Kraljevine SHS, ujedinjuju se srpske eparhije i formalno-pravno Srpska pravoslavna crkva doživaljava svoje ponovno ujedinjenje. Šesnaest godina nakon što je utemeljio državu, ubijen je kralj Aleksandar Karađorđević,

POZDRAVNA BESJEDA NjEGOVOG PREOSVEŠTENSTVA EPISKOPA BIHAĆKO-PETROVAČKOG G. SERGIJA NA PROMOCIJI FILMA “GARAVICE”

Sa ovog mjesta, u ovaj dan, poručujemo svima da Garavice NEĆEMO, NE MOŽEMO i NE SMIJEMO zaboraviti, već ćemo učiniti sve da vaskrsnemo sopstveno sjećanje i molitvenu uspomenu. Vaša Preosveštenstva, Gospodine Predsjedniče Republike Srpske, Gospodine Predsjedniče Narodne Skupštine, Poštovana gospodo, Braćo sveštenici, Draga braćo i sestre, Okupili smo se večeras ovdje, u banjalučkom Banskom dvoru, da bismo kroz dokumentarni film „Garavice“ oživjeli uspomenu na hiljade postradalih pravoslavnih Srba grada Bihaća i okoline, kojima je ustaška zločinačka ruka prekratila životni put, s jasnom i nedvosmislenom namjerom da većinski srpsko Pounje u potpunosti očisti od imena srpskog i vjere pravoslavne. Mjesec juli 1941. godine na području mučeničke Krajine najkrvaviji je mjesec naše

Važno je da znamo čiji smo i kome pripadamo

Narod koji je ustao da brani crkvu zapravo brani ne samo Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori već i svoje pretke, svoju istoriju i svoj narodni identitet. Stari srpski srednjovekovni manastir Rmanj pet puta je rušen i obnavljan, tri puta su ga palili Turci, zatim su ga bombardovali Nemci 1941, da bi devedesetih godina bio na meti muslimanskih vojnih jedinica. Njegova najnovija obnova datira u naše dane, a njegova istorija mnogo govori o životu eparhije u kojoj se nalazi – Eparhije bihaćko-petrovačke – u kojoj pravoslavni Srbi žive vekovima, u talasima mira i obnove i ponovnih ratova i rušenja. Tačno je trideset godina otkako je Eparhija bihaćko-petrovačka obnovljena, a na

Episkop Sergije: Puljić bi trebalo da zna šta se desilo u Šargovcu, Motikama i Drakuliću

Njemački narod je smogao snage da se suoči sa zlom Hitlerovog Trećeg Rajha, ali hrvatski biskupi, sasvim je očigledno, još žale za NDH. Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Sergije rekao je da bi kardinal Vinko Puljić, kao rođeni Banjalučanin, trebalo da zna šta su ustaše, kojima je danas služio misu, uradili u Šargovcu, Drakuliću i Motikama 7. februara 1942. godine. – Jasenovac, Jadovno, Garavice i Šušnjar nećemo ni pominjati, kao ni ubijene pravoslavne episkope, sveštenike i hiljade i hiljade Srba, koji su bez krivice, suda i suđenja, stradali samo zato što su bili Srbi – naglasio je episkop Sergije. Vladika je ocijenio da korona jenjava, ali ne i pandemija ustaštva, kao

Episkop Sergije: Tišina Velikog Petka

Ulice su zatvorene, na drumovima pustoš, u dušama praznina, u umovima sumnja… Nada tone na horizontu. Čovječanstvo se uplašilo sebe, a čovjek je čovjeku (p)ostao vuk.          Da li otkucava posljednji čas svijeta kakvog smo poznavali?  Egoizam zapadnog čovjeka konačno je stigao na kasu istorije, da plati dug koji duguje svemu svijetu. Ostarjela Evropa još uvijek daje znakove života, oslanjajući se na ekonomske štake, bez kojih bi se stropoštala u sopstveni ponor pohlepe. Zaboravljeni Bog (izdan, popljuvan i raspet), potisnut u krajnost postojanja, čeka da mu se vrate oni koji su Ga ostavili samog na Krstu. Ali, kako reče veliki Berđajev: „Evropa je besramno bogata i zato

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.