arrow up

Pozadina ubistva kralja Aleksandra Karađorđevića: Obaveštajac Vladeta Milićević je krunski svedok koji je znao sve o ustašama, i ne samo o njima

Obaveštajac Vladeta Milićević je u više navrata, kontinuirano od leta 1934. pa sve do dana atentata u Marseju 9. oktobra, izveštavao Beograd o planovima za ubistvo kralja Aleksandra Karađorđevića. „U svetskim policijskim analima ne postoji nijedan atentat o kome se unapred više znalo, a da je, kasnije, uspeo!“, reći će Milićević. Njegovo svedočenje o pozadini atentata čini ga jednim krunskih svedoka tajne istorije 20. veka. Piše: Dragan Bisenić Gotovo sve što znamo o delovanju ustaškog pokreta između dva rata kao i o njihovoj ulozi u ubistvu kralja Aleksandra Karađorđevića koje se dogodilo 9. oktobra 1934. dugujemo dr Vladeti Milićeviću, vodećoj ličnosti međuratne jugoslovenske obaveštajne službe. Poslednjih godina, njegovo ime počelo je

Atentat u Marselju bio je uvod u genocid u NDH

Mnogi smatraju da su ubistvom kralja ubijeni narodno jedinstvo i sama Kraljevina Jugoslavija, koja je posle njegove smrti preuređena stvaranjem Banovine Hrvatske, a onda udarom spolja 1941. srušena, podeljena, a od dojučerašnje braće srpski narod je doživeo stravične zločine, genocid u ustaškoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj koju su vodili oni koji su optuženi i osuđeni za ubistvo kralja Aleksandra. Piše: Momčilo Pavlović, istoričar Devetog oktobra 1934. u pola četiri po podne stigao je jugoslovenski brod „Dubrovnik” sa kraljem Aleksandrom Karađorđevićem u marseljsku luku, praćen celokupnom francuskom sredozemnom flotom, u zvaničnu posetu Francuskoj. Ministar mornarice Fransoa Pjetri pošao je u susret jugoslovenskom ratnom brodu, dok su luku nadletali francuski hidroavioni. U admiralskom

kralj Aleksandar Prvi Karađorđević

Na današnji dan u Marseju ubijen kralj Aleksandar

Na današnji dan prije 87 godina u Marseju, u Francuskoj, ubijen je srpski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević. Kralj Aleksandar Prvi Karađorđević ubijen je prilikom državne posjete Francuskoj, u koju je otputovao da bi učvrstio odbrambeni savez protiv nacističke Njemačke. Zajedno sa njim 9. oktobra 1934. godine ubijen je i francuski ministar inostranih poslova Luj Bartu, dok je atentator, Vladimir Georgijev Kerin, zvani Vlado Černozemski, pogođen sa više metaka u tijelo, isječen udarcima sablje i linčovan od gnijevne mase. Prava verzija tragične sudbine kralja Aleksandra, koji je bio stub jedinstvene države južnih Slovena i novog evropskog poretka na jugoistoku Evrope, ostala je nerazjašnjena. Mnogi istoričari i poznavaoci tog vremena tvrde da

SUSRET SA ISTORIJOM: Kakva je bila uloga sovjetskih obaveštajaca u atentatu na kralja Aleksandra

Prećutkivanje ovog dela istorije tridesetih godina prošlog veka nameće otvorene sumnje da se u ovaj krvavi događaj upetljala gotovo cela versajska Evropa. Politička pozadina atentata na kralja Aleksandra Karađorđevića, 9. oktobra 1934. godine u Marselju, i dalje je nepoznanica. Odgovora na pitanje ko su inspiratori i finansijeri ovog političkog zločina – nema. Prećutkivanje ovog dela istorije tridesetih godina prošlog veka nameće otvorene sumnje da se u ovaj krvavi događaj upetljala gotovo cela versajska Evropa. Berlin, Moskva, Rim, Budimpešta, Sofija… Svako je imao po neki razlog da on nestane sa političke scene u tom trenutku. Svoje razloge imali su i ustaše, VMRO i jugoslovenski komunisti. Čeprkanjem po ovoj Pandorinoj kutiji istorije,

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobri moj!

Kažeš „Ne želim tamo da idem. Oterali su me. Nas su oterali.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.