Sve manje pripadnika nacionalnih manjina u državnoj upravi Hrvatske

Nacionalne manjine čine 3,24 odsto zaposlenih u hrvatskim ministarstvima od čega je 2,14 odsto Srba, pokazuje posljednje istraživanje koje su proveli Srpsko narodno vijeće /SNV/ i Samostalna demokratska srpska stranka /SDSS/.

Prema podacima objavljenim u Biltenu SNV-a „Neostvarena prava i promašene politike“, zastupljenost manjina u državnim organima je 2,77 odsto, od čega su 2,31 odsto Srbi, dok u državnim upravnim organizacijama radi 4,22 odsto manjina, odnosno 2,39 odsto Srba.

Autor istraživanja Ljubomir Mikić objasnio je da su analizirani podaci dobijeni od nadležnih tijela, te da je dio njih crpljen iz izvještaja o provođenju Ustavnog zakona, koji Vlada jednom godišnje podnosi Saboru.

„Podaci su upoređivani u odnosu na posljednji popis stanovništva iz 2011. godine u kojem se navodi da u Republici Hrvatskoj živi 7,67 odsto pripadnika nacionalnih manjina, od čega 4,36 odsto Srba“, naveo je Mikić.

Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da su 31. decembra 2016. godine nacionalne manjine u organima državne uprave činile 3,46 odsto, a pripadnici srpske manjine 2,22 odsto.

„Već iz ovih podataka vidimo da su manjine zastupljene s manje od 50 odsto od udjela koji čine u stanovništvu, dok je kod pripadnika srpske zajednice taj udio nešto veći od 50 odsto“, naveo je Mikić.

Prema njegovim riječima, tri godine ranije ukupan udio zaposlenih manjina je bio 3,51, a Srba 2,38 odsto.

Mikić je podsjetio da je 2011. godine donesen dugoročni Akcijski plan zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u organima državne uprave, prema kome je udio pripadnika manjina u organima uprave trebalo da dostigne 5,5 odsto.

On je naveo da je poseban naglasak u istraživanju stavljen na zastupljenost u policiji, što je izrazito važno za povratnička područja.

„U policiji je 2008. godine bilo 3,13 odsto Srba, da bi u aprilu ove godine bilo njih 2,51 odsto. Vidljiv je značajan trend smanjenja“, istako je Mikić.

Do najvećeg pada zastupljenosti Srba došlo je u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-sremskoj županiji, u kojima Srbi čine 7,76, odnosno 15,50 odsto stanovništva.

„Drastičan pad objašnjen je činjenicom da je dio nekadašnjih radnika otišao u penziju, a da na njihovo mjesto nisu došli novi radnici srpske nacionalnosti“, rekao je Mikić i dodao da su te dvije policijske uprave zanimljive jer se pravo na zapošljavanje ostvaruje na osnovu prava koja su pripadnici srpske zajednice stekli na području koje je bilo obuhvaćeno mirnom reintegracijom.

Generalni sekretar SNV-a Saša Milošević naveo je da je istraživanje započelo prije pet godina, kada su SNV i SDSS odlučili da ispitaju žalbe sunarodnika, koji nisu mogli dobiti posao mada su imali potrebne uslove.

„Tadašnji rezultati su bili poražavajući. Potezi vlasti su po našoj ocjeni bili motivisani ispunjavanjem obaveza iz pristupnih pregovora za ulazak u EU, a ne stvarnom željom da se pripadnicima manjina omogući da učestvuju javnom životu“, rekao je on i dodao da novo istraživanje dokazuje da napretka i dalje nema.

Poslanik SDSS-a u hrvatskom parlamentu Boris Milošević podsjetio je da se manjinama ravnopravnost garantuje Ustavom, kao i da je Hrvatska različitim međunarodnim konvencijama i vlastitim zakonima preuzela obavezu da osigura zastupljenost u zapošljavanju svim pripadnicima manjina, pa tako i Srbima.

On je naveo da predstavljeno istraživanje pokazuje da je potrebno preduzeti nove korake kako bi se zaustavio trend opadanja pripadnika nacionalnih manjina u državnoj upravi.

„Naši prijedlozi će ići prema tome da se počne pratiti primjena instituta prava prednosti, kako bi vidjeli sve njegove manjkavosti i da se možda u budućnosti predloži njegova revizija“, rekao je Milošević.

On je naveo da će biti predloženo i da se zastupljenost osim u državnoj upravi počne pratiti i u širem javnom sektoru kao što su školstvo, zdravstvo, trgovačka društva u vlasništvu države i lokalne samouprave, kako bi se vidjelo imali li diskriminatorskog postupanja prema manjinama.

Izvor: SRNA