arrow up

Podijelite vijest:

Strazbur ne da srpsku imovinu u Hrvatskoj

Imovina Srbije i srpskih firmi u Hrvatskoj vredna je oko dve milijarde evra, a Evropski sud za ljudska prava nedavno je proglasio nedopuštenom predstavku „Mladost turista“ u slučaju potraživanja zemljišta i turističkih objekata u mestu Tisno u Hrvatskoj, rečeno je juče na konferenciji za novinare u Beogradu

foto: Pixbay
foto: Pixbay

Hrvatska slavi ovu odluku suda u Strazburu jer smatra da će od sada svaki takav slučaj biti rešen pozitivno za Hrvatsku, koja je srpsku imovinu prenela u svoju državnu svojinu. Preko 60 srbijanskih i bosanskih firmi vode skupocene postupke pred hrvatskim sudovima – rekao je advokat Zoran Ristić.

Već godinama hrvatski sudovi donose odluke ne obazirući se na Sporazum o sukcesiji, kojim se Hrvatska obavezala da će priznati prava na imovinu i vratiti ta prava u prvobitno stanje kakvo je bilo na dan 31. decembra 1990. godine.

Zahtev „Mladost turista“ odbili su sa obrazloženjem da je neophodno sačiniti bilateralni sporazum između Srbije i Hrvatske. Evropski sud je naveo da je Hrvatska ratifikovala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima 1997. godine, a imovinu je oduzela 1992. godine.

– Sud je zauzeo neshvatljiv stav da Sporazum o sukcesiji ne može direktno da se primeni bez prethodno zaključenog bilateralnog sporazuma, a to nije obavezno – rekla je advokat Rajna Andrić.

Podsetila je da Srbija nikada nije oduzela imovinu hrvatskih firmi i da postoji nekoliko odluka kojima je hrvatska imovina u Srbiji vraćena vlasnicima.

Advokat Minja Nikolić rekao je da bi za eventualno zaključivanje bilateralnog sporazuma sa Hrvatskom bilo nadležno Ministarstvo pravde ili Ministarstvo finansija.

Autor: A. PETROVIĆ

Izvor: SRPSKI NARODNI FORUM

Vezane vijesti:

Strazbur prvi put o srpskoj imovini u Hrvatskoj | Jadovno 1941.

Strazbur da reaguje na pljačku imovine Srba | Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​