Srpska stratišta ne smiju biti zaboravljena!

Datum objave: nedelja, 17 aprila, 2011
Veličina slova: A- A+
Milan Bastašić
Milan Bastašić

BIJELjINA, 17. APRILA – Delegacija Udruženja građana “Jadovno 1941”, u kojoj su bili predsjednik Skupštine Udruženja i bivši logoraš Milan Bastašić, predsjednik Udruženja Dušan Bastašić i član i jedan od osnivača Udruženja Petar Topalović, prisustvovala je današnjoj komemoraciji žrtvama ustaškog logora Jasenovac i položila vijenac kod Kamenog cvijeta.
Predsjednik Udruženja Dušan Bastašić izjavio je Srni da ovo udruženje na stratište Jasenovac – Donja Gradina gleda kao na jedinstveno, bez obzira što se iz Republike Srpske i Srbije, nažalost, ne dolazi organizovano u ovaj dio najvećeg srpskog stratišta u Drugom svjetskom rata, što je, kako kaže, žalosna činjenica.
“Jasenovac i Gradina treba da funkcionišu kao jedinstveno stratište, bez obzira što između njih protiče Sava, i tako treba da bude za vjeke vjekova, jer je to trajna kategorija, a to što Savom trenutno prolazi državna granica je promjenljiva kategorija isto kao što se kraljevstva, države, unije rađaju, transformišu, nestaju i stvaraju, tako se i granice pomjeraju lijevo ili desno. To ne može biti razlog da se odričemo ovog dijela jasenovačko-donjogradinskog stratišta što svojim nedolaskom i pokazujemo”, istakao je Bastašić.
On smatra da ne postoji ni jedan razlog da se bar jedan dan u godini organizuje posjeta jasenovačko-donjogradinskom stratištu, zapale svijeće i polože vijenci i sa jedne i sa druge strane Save.
“Svojim ne dolaskom samo raspolućujemo jasenovačko stratište što svakako ne bi smjeli dozvoliti i o čemu bi trebalo razmisliti. Dužnu pažnju pridajemo samo onim stratištima koja se nalaze u okvirima RS i Srbije, a svim onim skoro zaboravljenim stratištima iz NDH kao što su logori Jadovno, `Danica`, Đakovo, Jastrebarsko, sabirni logor Caprag za svešteničke porodice, logori na ostvru Pag, Divoselu… Mnoga od njih smo zaboravili samo zato zbog toga što se ne nalaze na našoj teritoriji”, upozorio je Bastašić.
Gdje god bila, naglašava Bastašić, ta stratišta su srpska i ne smiju biti zaboravljena ne samo zbog dužnog i odgovornog odnosa prema članovima porodica nastradalih, već treba i da posluže kao nauk u funkciji prevencije genocida.

On je naglasio da je za ovo udruženje današnji dan poseban, jer je predsjednik Skupštine Udruženja i jedan od preživjelih logoraša 80-godišnji Milan Bastašić danas, prvi put nakon 20 godina, bio u prilici da dođe na stratište.
Bastašić je objasio da je protiv predsjednika Skupštine Udruženja i njegovog oca prije 20 godina podignuta nepravedna optužnica, zbog čega mu je bilo onemogućeno ne samo da dolazi na stratište, gdje je kao dječak preživio najgore dane u životu, već i kući koja se nalazi na području sadašnje Hrvatske, na kome je porodica Bastašić, prema pisanim tragovima, živjela od prve polovine 16. vijeka.
“Nakon što je ta nepravdena optužnica povučena, za njega i za nas danas se desio veliki trenutak da on bude ovdje sa nama u Jasenovcu. Taj njegov dolazak poklapa se upravo sa presudom Haškog tribunala od prije dva dana, kojom je presuđen, odnosno verifikovan zločin, kao što svi mi potomci žrtava i prognanici iz Hrvatske znamo. Tom presudom osuđen je pokret i njegovi prvi ljudi koji su upravo i podigli optužnicu protiv predsjednika Skupštine našeg Udruženja”, naglasio je Bastašić.
Komentarišući izjavu premijera Hrvatske Jadranke Kosor na današnjoj komemoraciji kojom je poistovjetila koncentracioni logor u Jasenovcu sa Vukovarom i Srberenicom, Bastašić je rekao da se i danas moglo čuti da je takozvani “domovinski rat”, kako ga oni zovu, pravedan nastavak antifašističke borbe.
“Vidjeli smo da neki ljudi tome i aplaudiraju i zaista kao da misle da je to istina. Međutim sama presuda od prije dva dana ih demantuje i govori da to nije bio nikakav nastavak antifašističke borbe, već nastavak borbe onih snaga koje je upravo antifašistički pokret 1945. godine porazio”, istakao je Bastašić.
Nažalost, kaže on, činjenica jeste da stotinu puta ponovljena laž postaje istina, tako da i dio čestitog hrvatskog narod počinje vjerovati u ono što mu se 16 godina govorilo.
“I tog razloga suočavanje sa istinom je bilo i biće bolno, ali će na kraju biti blagotvorno za sam hrvatski narod i hrvatsku javnost, jer samo istina može voditi onome što zovemo pomirenje i dobrosusjedski odnos”, zaključio je Bastašić u izjavi Srni.
NDH je proglašena 10. aprila 1941. godine pod pokroviteljstvom nacističke Njemačke i fašističke Italije i obuhvatala je Hrvatsku, BiH i oblast Srem sa 6,3 miliona stanovnika, od toga više od trećine Srba. Jedan od vidova organizovanog zločina tadašnje hrvatske države bili su logori, od kojih je najveći bio Jasenovac, koji je formiran u ljeto 1941. godine.
Jasenovac je bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški, dok su u Donjoj Gradini, na obali Save u BiH, vršene masovne likvidacije.
Koncentracioni logor osmislio je Vjekoslav Maks Luburić, koji je bio i njegov prvi komandant.
Na dan proboja, 22. aprila 1945. godine, u logoru u Jasenovcu bilo je 1 073 logoraša. Njih 600 je krenulo u proboj, a do slobode ih je došao samo 91. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju, ubijeni su ili spaljeni zajedno sa logorskim objektima.
Istog dana, počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u samom Jasenovcu. Od 167 zatočenika njih 11 preživjelo je proboj.
Međunarodna komisija za istinu o jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma zaključila je 2009. godine da su Hrvati u Jasenovcu i Donjoj Gradini ubili više od 700 000 Srba, 23 000 Jevreja i oko 80 000 Roma.
Sa druge strane, prema zvaničnim podacima Hrvatske, u Jasenovcu je stradalo između 83 000 i 100 000 ljudi, najvećim dijelom Srba, a do sada je poimenično popisano više od 80 000 logoraša.

 

Vezane vijesti:

Delegacija udruženja „Jadovno 1941“ sutra na komemoraciji u Jasenovcu

Delegacija udruženja “Jadovno 1941.” iz Banjaluke položila vijenac i poklonila se nevinim žrtvama koncentracionog logora Jasenovac

Izvor: srna

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top