Srebrenički lobi u najvećoj „defanzivi“ do sada

Predsjednik „Istorijskog projekta Srebrenica“ Stefan Karganović izjavio je da je protekla godina bila izazovna i, istovremeno, uspješna za Projekat, što je doprinijelo tome da se srebrenički lobi sada nalazi u većoj defanzivi nego ikada ranije.

Karganović je istakao da je rad ove nevladine organizacije na „dugu stazu“ i da je glavni cilj da se stvori arhiv pouzdanih podataka o tome šta se dogodilo u Srebrenici, što bi bilo od pomoći naučnim radnicima, sredstvima javnog informisanja i svima koji žele da steknu temeljito znanje o jednom od najspornijih i po svojim posljedicama najznačajnijih pitanja na kraju dvadesetog vijeka.

„Mi se ne obraćamo emocijama nego kritičkim umovima. Mada smo još poprilično daleko od krajnjeg cilja, a to je da svetu ponudimo sveobuhvatnu i dokumentovanu sliku o događajima u Srebrenici i oko nje za vreme rata u BiH, zvanična priča očigledno posustaje. Ona više ne služi kao aksiomatična polazna tačka i mnogi je već doživljavaju kao banalnu i neodrživu“, rekao je Karganović Srni, osvrćući se na dosadašnji rad Projekta.

Što se tiče kratkoročnog cilja Projekta – izazivanje razborite sumnje i podsticaj na kritičko razmišljanje o Srebrenici, Karganović ističe da se on ostvaruje vrlo uspješno, što pokazuju i negodovanje „sa obje strane“.

„To nas ispunjava neizmernim zadovoljstvom, zato što služi kao ubedljiv dokaz da svoj posao obavljamo na pravi način. Kao što nije nimalo iznenađujuće da su sledbenici srebreničkog kulta pokušavali su da nas napadnu, ali to im je pošlo za rukom samo na neinteligentan, ad hominem, način. Oni potpuno izbegavaju sve što podseća na raspravu po suštinskim pitanjima. Njih mora da užasno frustrira što su naše analize pažljivo dokumentovane i što mi ne dajemo ekstremne izjave koje bi oni zatim mogli da karikiraju“, ocijenio je Karganović.

On je istakao da nije teško shvatiti zašto „Istorijski projekat Srebrenica“ izaziva negodovanje sa obje strane srebreničkih barikada, budući da i jednu i drugu stranu pokreću motivi političke prirode i osjećaju se ugroženi kada se neko Srebrenicom bavi na nestandardan način – objektivno i neostrašćeno.

„Srebrenički lobi je sa pravom besan na nas zato što unosimo skepsu u razmatranje jednog pitanja, koje je po njima zatvoreno i zabetonirano. Pravi negatori (a to nismo mi, ali je bespredmetno o tome raspravljati) takođe su ljuti zato što se mi ne solidarišemo sa njihovim pogrešnim gledištem da se u Srebrenici ni sa moralnog ni sa pravnog stanovišta ništa sporno nije dogodilo“, naveo je Karganović.

On je dodao da je srebrenički lobi, takođe, bio prinuđen da se suoči i sa nekom drugom – novom stvarnošću, ali u pravnoj areni, podsjetivši da su saradnici Projekta svjedočili kao vještaci u nekoliko suđenja pred Sudom BiH u Sarajevu tokom 2011. godine i to o pitanju dvije najosjetljivije tačke srebreničkog narativa – forenzičkih dosijea i legitimnih borbenih gubitaka kolone 28. divizije takozvane Armije BiH, koji se redovno lažno prikazuju kao žrtve strijeljanja i genocida.

„Ovi ključni aspekti predmeta, koji bacaju razboritu sumnju na centralnu tvrdnju da je bilo između 7 000 i 8 000 pogubljenja, nikada pre toga nisu bili temeljito osporeni pred sudom, bilo da je riječ o Haškom tribunalu ili Sudu BiH“, napomenuo je Karganović.

On je zaključio da se srebrenički lobi, naviknut na servilnu i skrušenu poslušnost, sada osjeća vrlo zbunjeno i nesigurno, te dodao da se jasno predosjeća korjenita promjena u stavu javnosti, kojoj je o ovom pitanju već dosadilo jednoumlje koje lobi agresivno nameće.

Priredio: Saša KRSMAN

Izvor: