BEOGRAD, 8. FEBRUARA /SRNA/ – Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir smatra da srpsko kulturno blago može biti vraćeno u Hrvatsku tek onda kada se vrati srpski narod i obnove porušene pravoslavne crkve i kuće onih koji su protjerani.
„Mene, kao čovjeka koji se do 1995. godine bavio kulturom radeći kao direktor Muzeja Kninske krajine u Kninu, posebno boli kada vidim šta se radi kada je u pitanju naša kulturna baština. Poznato je da je Hrvatska tužila Srbiju i za krađu kulturnog blaga. Ovdje se radi samo o nekoliko stotina ikona i o riznicama dalmatinskih manastira Krke, Krupe i Dragovića, koje su prije rata izmještene i tako spašene od uništenja“, rekao je Budimir za Srnu.
On naglašava da sve te ikone u Srbiji konzervirane, a sada se iznova vraćaju u Hrvatsku kao „hrvatsko kulturno blago“.
„Niko ne uvažava naše vapaje, pa nažalost ni predstavnici SPC u Hrvatskoj, jer smatramo da se to kulturno blago može vratiti tek onda kada se vrati narod i obnove naše porušene crkve i kuće onih koji su protjerani. Ali od toga nema ništa. Vraćaju se samo ikone, uz `blagoslov` Ministarstva kulture Srbije, koje je tako na sebe preuzelo i odgovornost ako se u nekom narednom periodu desi neka nova agresija da nestanu i ti posljednji ostaci ostataka naše kulturne baštine“, kaže Budimir.
On ukazuje da niko i ne postavlja pitanje uništenih između 5 000 i 7 000 ikona i drugih crkvenih predmeta za vrijeme proteklog građanskog rata u Hrvatskoj, kao da to ne predstavlja vrijednost.
„Nažalost, nije mi poznato da li je bar to pomenuto u protivtužbi Srbije koja i kada podnosi protivtužbu ne želi da se zamjeri Hrvatskoj. Izbjegli i prognani Srbi iz Hrvatske žele da Međunarodni sud pravde nastavi da radi i donese svoju presudu, jer nikako ne bi bilo dobro da se ovaj proces završi nagodbom jer bi opet istina ostala u drugom planu. Nas može spasiti samo istina, a ona je na našoj strani“, poručuje Budimir.
Prema njegovim riječima, Srbi iz Hrvatske najveći su gubitnici proteklog rata, jer ne samo što su izgubili mnoge živote i materijalne vrijednosti, nego im se u posljednje vrijeme krade i nematerijalna kulturna baština.
„Posljednji primjer je odluka UNESKO-a da se registruje ojkalica kao dio hrvatske nematerijalne kulturne baštine“, dodaje Budimir.