Procesuirati zločine nad Srbima u dolini Neretve

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta zatražio je da Tužilaštvo Srbije za ratne zločine pokrene kod Tužilaštva BiH pitanje procesuiranja odgovornih za ratne zločine protiv Srba u dolini Neretve.

Linta ističe da za mnoge zločine nad Srbima još nisu podignute ni optužnice, te da u BiH i dalje traje opstrukcija u procesuiranju ratnih zločina počinjenih nad Srbima devedesetih godina.

On u saopštenju napominje da u BiH još niko nije osuđen za ratni zločin protiv srpskog naroda u Tuzlanskoj koloni, Dobrovoljačkoj ulici, za zločine u Sarajevu, te za zločine mudžahedina i pripadnika Petog korpusa Armije BiH.

U saopštenju se podsjeća da je 7. juna 1992. godine Hrvatska vojska, zajedno sa HVO i muslimanskim snagama, pokrenula akciju protiv slabo organizovanih i prepuštenih sebi Srba u selima Klepci, Prebilovi i Tasovčići i drugim mjestima u dolini Neretve.

Akcija je nosila naziv “Čagalj”, a izvedena je pod komandom generala Hrvatske vojske Janka Bobetka koji je detalje u vezi s njom iznio u svojoj knjizi “Sve moje bitke”.

Vojna operacija počela je višečasovnim bombardovanjem ovih srpskih sela, a u toku nekoliko dana hrvatske snage su osvojile cijelu dolinu Neretve sa Mostarom i Stocem, dok je većina Srba napustila svoje kuće i imanja.

U osvojenim srpskim naseljima, podsjeća Linta, hrvatske snage su pobile skoro sve zatečene srpske civile i uništile materijalna i kulturna dobra
srpskog naroda u dolini Neretve – kuće, manastire, crkve, grobnice, domove kulture, škole, elekto i vodovodnu mrežu i drugo.

Posebno se ističe rušenje manastira Žitomislić, mostarske Saborne crkve i miniranje crkve sa Spomen-kosturnicom u Prebilovcima u kojoj su bili sahranjeni posmrtni ostaci oko 4.000 Srba ekshumiranih 1990. i 1991. godine iz jama u koje su ih ustaše bacili 1941. godine.

“Simbol stradanja srpskog naroda, ne samo u dolini Neretve, jeste selo Prebilovci u kome je ubijeno 85 odsto njegovih stanovnika za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske”, dodao je Linta.

U selo se, kako je naveo, poslije završetka građanskog rata vratilo oko 30 porodica koje sada, zajedno sa Udruženjima Hercegovaca u Srbiji i Srpskom pravoslavnom crkvom, pokušavaju da sagrade novi Spomen hram Vaskrsenja Hristovog u kome će sahraniti kosti preostale nakon miniranja
spomen – crkve 1992. godine.

On je apelovao na sve institucije da pomognu njegovu izgradnju.

Izvor: BigPortal