
Što se dešava jeziku, dešava se i narodu. Kad god je bilo narodu teško i u jeziku su se dešavali potresi. I danas se potresi dešavaju. Jezik i narod su sudbinski povezani. Čitav 20. vijek smo izgubili u stvaranju zajedničke države, bratstva i jedinstva, socijalizma, komunizma, što se pokazao kao čist promašaj, jer su to sve propale ideje. Ništa u stotinu godina nismo uradili u interesu svog naroda. Zapostavili smo nacionalne interese. Hrvati su, zahvaljujući vatikanskim, bečkim i drugim mentorima, od srpskog došli do hrvatskog jezika. Mi smo napustili svoje nacinalno pismo – ćirilicu, iako je ono jedno od najsavršenijih pisama, zarad tog nekog zajedništva. Nažalost, i danas, nakon raspada državne zajednice, govorimo poprilično srpsko-hrvatski, pa čak i na Katedri za srpski jezik, gdje to ne bi smjelo biti. Muslimani i Hrvati u BiH danas pričaju kako nikad prije nisu pričali. U svakodnevici se čuju neke čudne riječi. Zagovara se i neki bosanski jezik. Zbog toga briga o srpskom jeziku mora biti pojedinačna i kolektivna. Škole, Ministarstvo prosvjete i kulture i mediji moraju biti mnogo ozbiljniji kako bi se zaštitio i sačuvao srpski jezik – naglasio je Telebak.
U svim predavanjima profesor Telebak okrivljuje i medije za slabu jezičku kulturu.
– Nekada se jezik i stil u pisanim medijima odlikovao kratkom i jasnom rečenicom, riječima bliskim običnom čovjeku. I polupismeni ljudi su sa lakoćom mogli shvatiti šta se htjelo reći u novinskom tekstu. U radiju su radili obrazovani ljudi, koje su pratili melodični, prijatni glasovi i pravilna akcentuacija. Radio je bio škola dobrog govora. Danas to nije tako. Mnogo toga što nema veze sa stadandardnim jezikom čuje se na radio talasima. Televizija je kao najmoćniji medij potpuno zanemarila jezičku kulturu. Elektronski mediji su zagađeni jezikom admistracije, politike. Prisutan je birokratski jezik, prepun fraza i tuđih riječi. Mnogi koji govore u mikrofon ne znaju standardne norme našeg jezika. Nemaju opšte znanje i obrazovanje, što je pogubno. Zbog toga se mogu svakodnevno čuti brojne nebuloze u TV i radio emisijama – kazao je profesor Telebak.
Milorad Telebak je, zaista, neumorni borac za čistotu srpskog jezika, izuzetno značajna ličnost u oblasti jezika i jezičke kulture. Napisao je deset jezičkih priručnika, oko 800 napisa o jeziku koji su objavljeni u brojnim listovima i časopisima, autor je preko 400 radio emisija o jeziku…
Predavanja Milorada Telebaka su pravi doživljaj za slušaoce. Mnogo toga zanimljivog, onog što do sada nisu znali, mogu čuti osnovci, srednjoškolci, studenti, srednjovječni, pa i oni koji su zakoračili u pozne godine života. Poznati linvista pokazuje da se srpski jezik može učiti kroz smijeh, da je takav način učenja prihvatljiv. Sve što kaže jasna je poruka da je na svima nama sveta obaveza da jezik čuvamo i njegujemo, da ga branimo od tuđih riječi, od opšte amerikanizacije i invazije engleskih riječi. Jer, nije slučajno rečeno – jezik dijeli sudbinu naroda.
Velemir Elez
Treba napomenuti da ga je predsjednik Republike Srpske odlikovao ordenom Njegoša „za doprinos kultivisanju srpskog standardnog jezika i razvoju jezičke kulture naroda“. Za jezičke priručnike koje je napisao Telebak dobio je književne nagrade „Sveti Sava“, „Kočićevo pero“ i „Stuplje“.
Izvor: SRPSKO UDRUŽENjE ĆIRILICA TREBINjE
Vezane vijesti:
SRPSKI JEZIK NAPADNUT SA SVIH STRANA
Neophodan zakon o zaštiti ćirilice