Pokušaj banalizacije zločina nad sarajevskim Srbima

Datum objave: sreda, 25 oktobra, 2017
Veličina slova: A- A+

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić izjavio je Srni da političko Sarajevo ne želi da budu procesuirani Bošnjaci koji su činili ratne zločine, ne samo na lokaciji Kazani, gdje su ubijeni brojni srpski civili, već i u drugim slučajevima u ovom gradu.

Jama Kazani, Foto: Arhiv
Jama Kazani, Foto: Arhiv

Ističući da svi koji su počinili zločine tokom rata u BiH treba da odgovaraju, Kojić je napomenuo da jama Kazani nije jedino mjesto zločina počinjenih nad Srbima u Sarajevu i okolini i da bi u ovom gradu trebalo da se obilježe sva stratišta.

On je podsjetio da je prošle godine i lider SDA Bakir Izetbegović obišao Kazane, ali isključivo iz političkih razloga.

“Oni žele da svedu stradanje Srba u Sarajevu samo na Kazane. Za ovaj zločin osuđena je jedna kriminalna grupa ljudi, od kojih mnogih nisu ni živi, ali ne za ratne zločine već za pojedinačna ubistva”, rekao je Kojić.

On je ocijenio da je to potpuna banalizacija zločina i pokušaj prikazivanja da ti ljudi nisu bili dio vojne ili političke strukture tadašnje BiH Alije Izetbegovića, mada jesu bili.

“Podržavam obilježavanje stratišta, a to su i Kazani, ali se moramo prisjetiti svih ubijenih Srba u Sarajevu. Jedan od slučajeva je i ubistvo devetogodišnje djevojčice Mirjane Dragičević koja je ispred zgrade gdje je živjela u Sarajevu pred svojom majkom silovana i ubijena”, podsjetio je Kojić.

On je ocijenio da bi bilo korektno da sa tom majkom zajedno posjete grob djevojčice, jer je riječ o monstruoznom ubistvu.

“Međutim, oni samo na ovaj način pokušavaju da banalizuju zločin i da kažu da Srbi stradali jedino na Kazanima”, istakao je Kojić.

On je podsjetio da su Srbi u Sarajevu stradali i po logorima, kojih je bilo 126, ali i u stanovima, kućama iz kojih su odvođeni i ubijani na razne načine.

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije /UDIK/ u današnjem podsjećanju na ovaj zločin ističe da, iako Sarajevo ima političku i moralnu odgovornost suočavanja sa ovim zločinom, još ne postoji spomen-obilježje stradalim civilima na Kazanima, uprkos brojnim inicijativama i obećanjima političara, porodice žrtava još čekaju na spomen-obilježje.

Koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić rekao je da se može reći da su Kazani najveća mrlja Sarajeva tokom rata, ali i grada koji je u poslijeratnom periodu dozvolio podizanje spomen-ploče ratnom zločincu Caci na zidu zgrade Osnovne škole “Edhem Mulabdić” u Starom Gradu. “Da stvar bude gora, Mušan Topalović je sahranjen pored Alije Izetbegovića, što nam daje priliku da pomislimo da je nagrađen za svoje zločine”, rekao je Ćudić.

On je ocijenio da se samo distanciranjem i podizanjem spomenika u centru Sarajeva u znak sjećanja na žrtve ratnog zločina na Kazanima može skinuti mrlja sa sarajevske ratne prošlosti.

“Ovim putem pozivamo odgovorne strukture vlasti u Sarajevu da uklone spomen- ploču na zidu škole, ali i da konačno održe svoja obećanja i izgrade spomenik u gradu Sarajevu kako zaborav, negiranje i neobilježavanje zločina na Kazanima ne bi ovaj zločin učinili još većim i strašnijim”, navodi se u saopštenju.

Na lokaciji Kazana na Trebeviću tokom rata u BiH ubijeni su brojni srpski civili, većinom građani Sarajeva. Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su posmrtni ostaci 29 ljudi, a broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen.

Pripadnici takozvane Armije BiH su od 1991. do 1993. godine, prilikom racija, hvatali Srbe na sarajevskim ulicama i u stanovima i odvodili ih na kopanje rovova na Trebević, gdje se nalazi pećina Kazani u koju su ih bacali.

Na lokaciji Kazana na Trebeviću ubijeni su brojni srpski civili, većinom građani Sarajeva.

Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su posmrtni ostaci 29 ljudi, a broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen.

Za zločine na Kazanima od 1994. godine osuđeno je 14 pripadnika takozvane Armije BiH na kazne zatvora od 10 mjeseci do šest godina, a mnogi smatraju da su neke ubice još na slobodi.

Prema podacima Saveza logoraša Republike Srpske, u Sarajevu je tokom rata stradalo 8.800 Srba.

Prema istim podacima, u Sarajevu je tokom rata bilo 126 logora za Srbe, te da je, prema popisu iz 1991. godine, u tom gradu prije rata živjelo više od 156.000 Srba, a sada ih nema ni 6.000.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Sarajevska najpoznatija javna tajna: Caco, Kazani i zločini …

Rijeka Miljacka i jama Kazani najmasovnije grobice …




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top