Pokrećemo srpski kulturni centar u Zagrebu

Predsednik SKD „Prosvjeta“ Siniša Ljubojević o očuvanju naše zajednice u Hrvatskoj, sudbini društva na čijem je čelu, vraćenoj imovini, kapitalnim projektima…

OD STALNOG DOPISNIKA: ZAGREB

Kada je „Prosvjeta“ nakon dugih godina pravne bitke u Hrvatskoj napokon dobila povrat oduzete zgrade u samom centru Zagreba, malo ko je mogao da pretpostavi da će za srpsko kulturno društvo tek početi problemi. Iako je država samim činom da vrati imovinu „Prosvjeti“ priznala „greh“ odluke o oduzimanju imovine, sada je zatražila i plaćanje poreza. I kada je srpska vlada donela odluku da za tu svrhu obezbedi 150.000 evra, novac je otišao na račun Srpskog narodnog veća, pa još uvek nije iskorišćen za plaćanje poreza.

U razgovoru za „Novosti“ Siniša Ljubojević, predsednik SKD „Prosvjeta“, kaže da vreme ističe i da hitno treba naći rešenje da se novac koje je obezbedio Beograd iskoristi za uplatu poreza.

* Kada je, i zašto, „Prosvjeta“ ostala bez svoje imovine u Zagrebu?

– SKD „Prosvjeta“ u svojem vlasništvu do 1962. godine imala je zgrade u Zagrebu na adresi Preradovićeva ulica 21 i 23. Nakon što je Društvo ugašeno 1971, a zabranjeno 1980. godine, imovina je oduzeta i nacionalizovana. Obnova rada „Prosvjete“ počela je 1992. godine, a vraćanje imovine od Republike Hrvatske zatraženo je 2001. godine, te je pokrenut i sudski spor. Nad zgradom u Preradovićevoj 21 „Prosvjeta“ se uspešno upisuje kao vlasnik, ali Preradovićevu 23 Vlada Republike Hrvatske vraća tek 2015. godine Društvu.

* Kako je uopšte došlo do toga da treba platiti porez?

– „Prosvjeta“ je odustala od sudskog spora za Preradovićevu 23, prema dogovoru sa političkim predstavnicima Srba, da bi Vlada RH mogla „pokloniti“ „Prosvjeti“ njenu zgradu. Taj poklon zabeležila je i Poreska uprava, koja donosi Rešenje o porezu na darovanu imovinu od pet odsto njene procenjene vrednosti. Kako je zgrada u Preradovićevoj 23 procenjena na 25 miliona kuna ili 3,3 miliona evra, „Prosvjeta“ je dužna da državi plati porez od oko 170.000 evra za povraćaj vlastite zgrade.

* Zbog čega je Vlada Srbije sredstva predviđena za plaćanje poreza uplatila na račun SNV-a i kakva je uloga SNV-a u svemu tome?

– Vlada Srbije je, verujem, imala iskrenu nameru da pomogne SKD „Prosvjeti“ kao najvećoj i krovnoj instituciji kulture Srba u Hrvatskoj, ali tačan razlog uplate sredstava na račun SNV-a mogu samo da nagađam. Kako je nama rok za plaćanje poreza istekao, biće teško za „Prosvjetu“ i srpsku zajednicu ako taj novac ne posluži svrsi. „Prosvjetine“ zgrade su veliko bogatstvo srpske zajednice i mnogi ih se žele dočepati. S tim nekretninama u funkciji možemo finansirati školovanje mnogo srpske dece i razvijati značajne projekte Srba u Hrvatskoj.

* Preuzeli ste „Prosvjetu“ u vremenima koja nisu lagana za rad jedne takve institucije. Kako danas deluje „Prosvjeta“, koji su joj prioriteti?

– Osim naše izdavačke delatnosti, delujemo kroz informisanje u dva časopisa „Prosvjeta“ i „Bijela pčela“, zatim je tu projekt Registra kulturne baštine Srba, Centralna biblioteka, Centar za obrazovanje, Ansambl narodnih igara, te mnoštvo programa i sekcija kulturnog amaterizma u 52 pododbora. Naslovi koje izdajemo dobijaju potporu Saveta za nacionalne manjine, u sklopu finansiranja kulturne autonomije nacionalnih manjina. Nastavićemo sprovoditi projekte od značaja za očuvanje kulturnog, nacionalnog i jezičkog identiteta srpske zajednice u Hrvatskoj.

* Šta pripremate od kapitalnih projekata?

– Sve što „Prosvjeta“ uradi kapitalno je s obzirom na okolnosti, te politički i ekonomski položaj srpske zajednice u Hrvatskoj. Važno je napomenuti da je ovog trenutka, uz sve projekte koji imaju svoj kontinuitet, važno da se „Prosvjeta“ oslobodi obaveza prema Poreskoj upravi. Sa imovinom Društva, u saradnji sa ostalim srpskim institucijama i Republikom Srbijom, predložiću projekat srpskog kulturnog centra u Zagrebu, sa privrednim predstavništvom Srbije i Ambasadom Srbije u istom kompleksu. Takvim polivalentnim projektom „srpskog centra“ osnažili bismo srpsku zajednicu u Hrvatskoj, a SKD „Prosvjeta“ bi, zbog svoje veličine, nezavisnog delovanja i aktivnosti, postala jedna od najvećih kulturnih institucija u Hrvatskoj.

* Koliko Srbi u Hrvatskoj učestvuju u radu „Prosvjete“, šta im ona znači?

– Veliki broj aktivnih članova deluje u „Prosvjeti“ i oni su uglavnom entuzijasti u svom radu. „Prosvjeta“ ponekad znači utočište onima koji ne žele pobeći od svog identiteta. Danas imamo više od 2.300 članova, a sprovodi se više od 300 programa godišnje.

* Hoće li sa novom vladom biti uspostavljena bolja saradnja i šta u tom smislu očekujete?

– Očekujem da Vlada RH da veći značaj razvoju kulturne autonomije Srba u Hrvatskoj. Premijer Plenković duže je vreme boravio u Evropskom parlamentu, pa verujem da je stekao iskustva u odnosu na nacionalne manjine koje mnogi u Hrvatskoj nemaju. Nadam se da će se pronaći više sluha za obrazovanje srpske dece na maternjem jeziku i pismu, registracijom srpskih škola u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu i razvijanju obrazovnih programa za srpsku decu u ostatku Hrvatske.

UPLITANjE POLITIKE

* IZAZVALI ste veliku pažnju javnosti kada ste energično tražili da se politika ne meša u rad SKD „Prosvjeta“. Šta ste pod tim želeli da poručite?

– Srpska zajednica u Hrvatskoj ne može biti predstavljena kroz jednog čoveka. Veliki je broj Srba intelektualaca koji ne učestvuju u radu srpskih institucija upravo zbog uplitanja pojedinih političkih predstavnika Srba u sve sfere zajednice. Ako želimo razvijati srpsku zajednicu, moramo biti pluralisti i demokrate u svakom pogledu. Nemam ništa protiv toga da članovi svih tela Društva budu članovi političkih partija, ali odupreću se sprovođenju političkih naloga u interesu bilo koje političke opcije. Politici i autokratizmu nije mesto u „Prosvjeti“.

Autor: J. Kerbler

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Siniša Ljubojević novi predsjednik SKD „Prosvjeta“ | Jadovno …

Siniša Ljubojević: Paljevine restorana na Bjelolasici nisu …

Ljubojević: Izaslanik Božović se samo postavio zaštitnički u …