arrow up

Podijelite vijest:

Pogubna teorija o dvoazbučnosti

Srpski jezik je danas na čitavom štokavskom području izložen totalnoj destrukciji, uz pomoć svih mogućih pseudonacionalnih i pseudonaučnih kriterijuma, među kojima je najpogubnija teorija o dvoazbučnosti, ocijenila je lingvista Mirjana Vlaisavljević.

Mirjana Vlaisavljević
Mirjana Vlaisavljević

Vlaisavljevićeva je rekla Srni da vodeći lingvisti u srpskoj pseudonacionalnoj filologiji, pod plaštom obnovljene srbistike, čine sve da odrade ono što „nije mogla da odradi serbo-kroatistika za 150 godina“.
Ona je istakla da se uz pomoć teorije o dvoazbučnosti insistira na ravnopravnosti ćirilice i latinice, što predstavlja nonsens, jer je, kako ističe, u ćirilici sačuvan srpski genetski kod.

Prema njenim riječima, platformu obnovljene srbistike su nametnuli neimenovani politički centri.

„Ako kažem da je samoproglašeni vođa srbistike Miloš Kovačević dobio nagradu engleske i američke vlade i proglašen intelektualcem 21. vijeka, to znači da je on svoje znanje o jeziku stavio u službu nemilosrdnog atlantizma kojem je jedini cilj uništiti srpstvo i pravoslavlje na Balkanu“, naglasila je Vlaisavljevićeva.

Ona je dodala da je drugi vodeći srbista, Radmilo Marojević, u publikaciji „Slovo o srpskom jeziku“ insistirao na očuvanju dogmata o dvoazbučnosti, a time i „nedirnutoj veličini Vuka Karadžića, koji je učinio sve da odradi austrofilski program za južnoslovenske prostore“.

„Ne možemo više govoriti o krivici spolja i o anglikanizaciji, katoličenju, hrvatizovanju ili protestantizaciji srpskog jezika, možemo samo da govorimo o našim domaćim nevoljama“, tvrdi Vlaisavljevićeva.

Lingvista Milorad Telebak rekao je Srni da najveći problem nezavidnog stanja srpskog jezika ne leži toliko u „globalističkoj ofanzivi“ engleskim jezikom, koliko u domaćoj nebrizi i neodgovornosti.

Milorad Telebak
Milorad Telebak

Prema njegovim riječima, u jeziku uvijek postoje strane riječi, ali je problem u tome što se malograđanski i skorojevićki prihvata i ono što nije potrebno.
On upozorava da je od takvog odnosa prema stranim riječima, još neshvatljiviji neodgovoran odnos prema nacionalnom pismu ćirilici, koje je, kako ističe, jedno od najsavršenijih svjetskih pisama.

„Vuk nas je među evropske narode uveo sa ćirilicom, a mi smo u ovom vremenu izbačeni iz kruga evropskih naroda, polatiničeni u posljednjih 50 godina“, rekao je Telebak.

On je naveo da obrazovne ustanove ne vode računa o značaju srpskog jezika u nastavi i stanju jezičke kulture.

„Drugi narodi svoje jezike štite zakonom, a mi ne. Kako se odnosimo prema jeziku, tako se odnosimo i prema sebi, kakva bude sudbina jezika biće i sudbina nas kao naroda“, upozorio je Telebak.

Izvor: Srna

Vezane vijesti:

Lingvista Milorad Telebak – Jezik dijeli sudbinu naroda …

Papić: Srpski jezik višestruko ugrožen | Jadovno 1941.

Srpski jezik i pismo ugroženiji nego u vrijeme Kalaja | Jadovno …

NAJNOVIJE VIJESTI

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​