Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac ocijenio je da se na primjeru Ovčare i Mrkonjić Grada najbolje može sagledati koliko aršini i lice pravde mogu biti različiti za ista užasna nedjela, u zavisnosti ko iza njih stoji i ko je žrtva, iako bi princip da svaki zločin zahtijeva adekvatnu kaznu trebalo da bude univerzalan.
Štrbac je Srni rekao da je strašan bio zločin koji se desio u Ovčari u novembru 1991. godine, gdje su haški istražioci pet godina kasnije 1996. godine ekshumirali 200 tijela, dok se 60 lica vodi kao nestalo, i podsjetio da su za taj zločin mnogi procesuirani.
„Haški tribunal je pravosnažno osudio dvojicu oficira JNA, Milu Mrkšića na 20, a Veselina Šljivančanina na 10 godina. Sudilo se i Goranu Hadžiću, protiv koga je postupak obustavljen zbog teške bolesti, od koje je nedavno i preminuo. Sudilo se i ratnom gradonačelniku Vukovara Slavku Domanoviću, koji je izvršio samoubistvo u Ševeningenu“, rekao je Štrbac.
Na dugom spisku procesuiranih za Ovčaru našao se, kako je podsjetio Štrbac, i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, koji je nedavno pravosnažno oslobođen, a Tužilaštvo u Beogradu za taj zločin optužilo je ukupno 20 osoba, od kojih je 15 bilo pravosnažno osuđeno na 207 godina, ali je ta presuda ukinuta i postupak se ponavlja pred Apelacionim sudom.
„I hrvatski sud je osudio Ivicu Vuletića iz Pančeva prije nego što je Ovčara ekshumirana, iako nije bio ni blizu Ovčare“, rekao je Štrbac.
On je istovremeno ukazao da, sa druge strane, niko nije procesuiran za stravičan zločin u Mrkonjić Gradu iz oktobra 1995. godine, kada je za dva mjeseca hrvatske okupacije tog grada ubijeno 364 lica, među kojima i 137 civila.
„Dokumentacija o stradanju Srba sa područja Mrkonjić Grada, uključujući i masovnu grobnicu iz koje je u aprilu 1996. godine ekshumirano 181 tijelo, među kojim i 13 žena dostavljeno je 2002. godine Haškom tribunalu sa zahtjevom da se pokrene postupak protiv odgovornih naredbodavaca i izvršilaca, ali je Tužilaštvo tog suda bez pokretanja postupak vratilo domaćem pravosuđu“, podsjetio je Štrbac.
On je ukazao da je MUP Republike Srpske dostavio 2006. godine nove dokaze i obimnu dokumentaciju tog slučaja Tužilaštvu BiH na postupanje, uz navedena imena jedinica i komandanata Hrvatske vojske i HVO-a koji su počinili zločine, ali da se ovih dana saznalo da je taj postupak još u istražnoj fazi.
„Županijski sud u Zagrebu sudio je trojici pripadnika Sedme gardijske brigade za ubistvo dvije nepoznate žene i dva nepoznata muškarca 10. i 11. oktobra, ali ih je u obnovljenom suđenju oslobodio“, rekao je Štrbac.
On je istakao da je među odgovornim za zločine u Mrkonjić Gradu i ime aktuelnog ministra odbrane Hrvatske Damira Krstičevića, koji je u to vrijeme bio komandant Četvrte gardijske brigade, a koji je svoju prvu službenu posjetu BiH otkazao nakon nedavnog hapšenja pripadnika HVO-a u Orašju.
„Rekao je, prilikom gostovanja na HRT-u 4. novembra da nije otišao u BiH zbog bojazni da se i on nalazi na nekoj potjernici, kao i da je sretan što je učestvovao u akciji `Južni potez` /Mrkonjić Grad/ i `Maestral` /zapadnokrajiške opštine/ koje su po njemu bile – briljantne vojne operacije koje su zaustavile rat i donijele mir u BiH i na koje je Hrvatska ponosna“, podsjetio je Štrbac.
On je ocijenio da sve dok ima ovakvih disonantnih stavova i sudova o zločinima, kako je rekao, „njihovih“ i „naših“ neće biti istinskog pomirenja među narodima koji su nekada živjeli u istoj državi.
Izvor: SRNA
Vezane vijesti:
HRVATSKA VOJSKA IZVRŠILA MASOVNO ETNIČKO ČIŠĆENjE SRBA
Pokrenuti postupak protiv Hrvatske za zločine u Mrkonjić Gradu
