arrow up

Podijelite vijest:

“Novosti” u Boboti kod Vukovara: Progone srpske đake, dok ustaše divljaju

Meštani u šoku zbog policijskog isleđivanja osnovaca. Zadarsko desničarsko udruženje prijavilo mališane zbog pevanja partizanskih pesama

Deca iz Bobote recituju na obeležavanju Dana ustanka u Srbu, avgust 2016. godine
Deca iz Bobote recituju na obeležavanju
Dana ustanka u Srbu, avgust 2016. godine

OD STALNOG DOPISNIKA – ZAGREB

Kada je policija pre nekoliko dana zakucala na vrata roditelja trinaestoro dece koja pohađaju osnovnu školu Bobota u istoimenom malom mestu kraj Vukovara počela je da se odmotava neverovatna priča koja više od ičega pokazuje u kojim uslovima danas žive Srbi u Hrvatskoj. Povod policijske intervencije bila je prijava udruženja “Жene iz Domovinskog rata” iz Zadra koje je zaštitnici prava deteta signalizovalo neverovatan “zločin” – da su deca u avgustu, na obeležavanju Dana ustanka u Srbu, pevala partizanske pesme.

I zaista, tog avgusta nakon što je policija napokon intervenisala i maknula šator koji su postavili ustaški nostalgičari, narod ovog kraja mogao je da obeleži Dan ustanka i sećanje na strašne dane 1941. kada su ustaške horde ovde učinile strašan zločin nad Srbima. Ispod spomenika deca iz Bobote pevala su partizanske pesme, recitovala stihove Ćopića i Nazora, a onda je pokrenuta lavina koja je rezultirala kriminalističkom istragom, pozivanjem roditelja, ispitivanjem dece i direktorke škole.

Neposredni povod bila je lažna prijava zadarskog desničarskog udruženja da su deca, između ostalog, rekla sledeće: “Ako te neko pita za Partiju i Tita, ti mu reci da smo mi budući Titovi borci, moj će tata da pronađe još bolji top sa kojim će da udara po neprijatelju, moj će tata sekiricom da udara po krvnikovoj glavi”.

Mesto Bobota deli danas sudbinu mnogih hrvatskih mesta u kojima su Srbi većinski narod. Odatle su dva narodna heroja, Bogoljub Vukajlović i Đoko Patković, u središtu mesta od 1.800 stanovnika je pravoslavna crkva Sv. Georgija izgrađena krajem 18. veka, a kraj nje je spomenik žrtvama fašista. Svega pedesetak Hrvata živi u Boboti, ostali su Srbi, a osnovna škola, uz Kulturno-umetničko društvo “Đoko Patković”, centar je svih zbivanja u mestu.

– Ta lažna prijava u kojoj se zlonamerno tvrdi da su deca podsticala na nasilje bila je dovoljna da zaštitnica za decu poveruje i pokrene ceo slučaj – rekao je “Novostima” jedan od roditelja iz Bobote.

EVROPA ZATVORILA OČI

Da se o celom slučaju nisu raspisale zagrebačke “Novosti” niko i ne bi saznao šta se događa ovih dana u Boboti. A da se tako nešto dogodilo u zemljama Evrope digli bi se na noge intelektualci, demokratska javnost, institucije. Ovde svi ćute, a roditelji iz Bobote mogu samo da stisnu zube u “istrazi” koju prolaze u dokazivanju da Ćopić i Nazor nisu, valjda, narodni neprijatelji.

Na naše pitanje da li ih je dolazak policije iznenadio, čovek je samo rezignirano dodao: “Pa, mi Srbi smo navikli da smo uvek za nešto krivi”.

A tog dana deca su podno spomenika pevala “Druže Tito mi ti se kunemo”, govorili su se stihovi slavnih Ćopićevih pesama “Na Petrovačkoj cesti”, “Pjesma mrtvih proletera”, odzvanjalo je tu “Mi smo Titovi, Tito je naš”, recitovali stihovi Vladimira Nazora “Titov napred”. Još koji dan ranije danima su se iz šatora podignutog od ustaških nostalgičara širile ustaške pesme i glorifikovali ustaški zločinci, ali to policiji nije smetalo. Sada, kada je lažna prijava krenula u “zvaničnu proceduru”, kucalo se na vrata i tražilo objašnjenje.

– Kome su smetale antifašističke pesme i stihovi koji govore o slobodi i pravdi u zemlji u kojoj nikome ne smetaju ustaške pesme budnice – rečeno je našem listu, a sličnu tvrdnju iznosi i Aleksandar Tolnauer, predsednik Saveta za nacionalne manjine.

U roditelje se uvukao strah da će im deca biti obeležena pre nego što nastave školovanje u Osijeku.

Policajci u civilu pročešljali su gotovo celo selo, digla se neverovatna prašina, ljudi uzbudili, a ustaševanje koje je prethodilo skupu antifašista je zaboravljeno.

Tužna priča, za tužna vremena.

Autor: Jurica KERBLER

Izvor: NOVOSTI

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​