Novac se čeka, a izgradnja nastavlja

Datum objave: ponedeljak, 18 juna, 2012
Veličina slova: A- A+

Obnova kuca-3a478218Donatorska konferencija, održana 24. aprila u Sarajevu, bila je rezultat opsežnih priprema, jer valja prikupiti sredstva za rješavanje povratka ili integracije 26.898 domaćinstava s ukupno 73.592 člana koji još žive u izbjeglištvu u Hrvatskoj, Srbiji, BIH-u i Crnoj Gori.

Za rješavanje Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, kojim bi se svi koji su još u izbjeglištvu u sljedećih pet godina vraćali ili integrirali, potrebna su 583 milijuna eura – tim bi se novcem gradile stambene jedinice u četirima zemljama regije, koje su za tu namjenu dužne osigurati 83 milijuna eura iz svojih budžeta. Prema kriterijima što ih je prije Konferencije odredio UNHCR, Srbiji bi pripalo 335 milijuna eura (57 posto) ukupnog iznosa za izgradnju 16.800 stambenih jedinica, Hrvatska bi dobila 120 milijuna za izgradnju i obnovu 3.500 kuća i stanova, BIH 101 milijun za obnovu 5.400 kuća i stanova, a Crna Gora 28 milijuna za izgradnju 1.200 stambenih jedinica.

 

Najveći pojedinačni donator je Evropska komisija, koja će u sklopu predpristupne pomoći dati 230 milijuna eura. Vlada SAD-a najavila je da će izdvajati deset milijuna dolara godišnje. Švicarska, Njemačka, Italija i Norveška donirat će po pet milijuna, Danska 1.300.000, Turska milijun, a Luksemburg 500.000 eura. Donacije od po 50.000 eura osigurale su i vlade Rumunjske, Cipra, Slovačke i Češke, a Mađarska je obećala 30.000. Među donatorima je i posebna gošća UNHCR-a Sadako Ogata, koja je regionalni projekt podržala s 25.000 eura.

 

Otvoren proces

 

– Ovo je regionalni proces koji od sve četiri države zahtijeva da zajednički rješavaju problem izbjeglica i povratka ili integracije, pri čemu je jedan od prioriteta konačno zatvaranje prognaničkih naselja vezanih uz ratove od 1991. do 1995. godine – kaže Stanko Janić, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a.

 

– Činjenica da je od planiranih 583 najavljeno oko 300 milijuna eura ne treba biti razočaravajuća: ovo je otvoren proces i sredstva obećana na Konferenciji nisu konačna, u narednim će godinama biti još sličnih konferencija ili pojedinačnih donacija – dodao je. Isto tako, Janić ukazuje da obećano tek i treba formalno prikupiti, kao i organizacijski riješiti pitanje upravljanja sredstvima. Razvojna banka Vijeća Evrope (CEB) finalizira pripremu upravljačke strukture Fonda regionalnog programa u suradnji s EU-om i SAD-om.

 

– Do jula bi se trebali održati sastanci sa svim donatorima, kako bi se omogućilo da Fond primi prva donatorska sredstva – kaže Janić.

 

U pripremi je i dokument za države partnere vezan uz Upravni odbor programa, a priprema se i natječaj kojim će se odabrati konzultant koji bi početkom jeseni trebao početi izrađivati studiju izvodivosti. Sve u svemu, početkom jula svi učesnici procesa trebali bi se ponovno sastati negdje u regiji te dogovoriti što treba poduzeti da do kraja godine bude riješena sva papirogija te da se može početi s izgradnjom stanova i kuća.

 

– To će, bar što se tiče Hrvatske, biti i poticaj za domaća građevinska poduzeća, ali i industriju građevinskog materijala, pri čemu će biti riječ o mnogo malih projekata, pa mogu konkurirati i domaći ponuđači – kaže Janić.

 

Ranjivima prioritet

 

– Hrvatska je dobila 5,25 milijuna eura iz nacionalnih predpristupnih fondova (IPA); ostatak potrebnog još se treba odrediti od strane SAD-a, strukturalnih fondova, tehničke pomoći Vijeća Evrope i drugih – kažu u UNHCR-u i dodaju da se Hrvatska obavezala da će dati 25 posto budžetskih sredstava od traženih 120 milijuna eura.

 

U Hrvatskoj bi po Regionalnom programu stambenog zbrinjavanja u mjestu povratka bio osiguran dom za 2.977 porodica, u mjestu smještaja za 412, a unutar institucija socijalne skrbi za 152 porodice. Najveći dio stambenog zbrinjavanja u mjestu povratka odnosio bi se na najam stanova (2.889), najam kuća (46) i obnovu obiteljskih kuća (25).

 

– U mjestu smještaja 293 porodice zbrinule bi se najmom stanova, 79 najmom kuća, a 40 obnovom kuća – kaže Janić i dodaje da bi se u 162 slučaja zbrinjavanje rješavalo izgradnjom domova za starije.

 

Zanimljivo je da bi se zbrinjavanje u Hrvatskoj i BIH-u, kako je predviđeno, riješilo u prve tri godine provođenja programa: u Hrvatskoj svake godine po trećina u odnosu na utrošena sredstva, u BIH-u prve godine dva posto, a sljedeće dvije po 49 posto. Za usporedbu, u Srbiji bi prvo bilo riješeno tek deset posto porodica, a naredne tri godine rješavalo bi se po 26, 25 posto i 14 posto. U Crnoj Gori stambeno zbrinjavanje počelo bi tek druge godine od početka programa i trajalo bi ukupno tri godine.

 

Janić kaže da su ranjive grupe prioriteti programa, a to su prije svega oni koji žive u prognaničkim naseljima i bivši nositelji stanarskih prava. U Hrvatskoj bi trebalo zbrinuti 334 porodice koje žive u prognaničkim naseljima, 387 izvan njih i 2.747 obitelji bivših nosilaca stanarskog prava, ukupno 3.468 porodica. Po Janićevim rječima, do kraja ove godine bit će zbrinuto 556 porodica bivših nosilaca stanarskog prava i 118 porodica u prognaničkim naseljima, od kojih bi neka, kao što su Blace ili Mala Gorica, bila zatvorena ili bi se značajno smanjio broj ljudi ondje smještenih, odnosno 19,4 posto od ukupnog broja porodica koje treba zbrinuti. Podsjeća i da su brojke porodica i njihovih članova navedene u regionalnom programu okvirne, jer će sljedećih godina zasigurno biti još onih koji bi na ovaj način željeli riješiti stambeno pitanje.

 

Hrvatska ne čeka

 

Nadležna ministarstva i službe u Hrvatskoj ne čekaju da se riješi pitanje financiranja i projektiranja kuća i stanova koji će biti dodijeljeni korisnicima, to je ovdje već u punom zamahu. Kažu da su do 1. aprila ove godine imali 1.079 administrativnih pozitivnih rješenja iznad mjerila za 2009., pri čemu su za 233 porodice riješene stambene jedinice, a za ostalih 846 to tek treba učiniti: od tog je broja 536 korisnika na područjima posebne državne skrbi, a 310 izvan njih.

 

Iako je početkom 2008. bilo evidentirano oko 14.000 neriješenih žalbi uloženih na prvostupanjska rješenja ureda državne uprave nadležnih za postupke obnove, angažiranjem dodatnih 14 diplomiranih pravnika na drugostupanjskom postupku u 2010. i 2011. eliminirani su svi navedeni zaostaci, pri čemu su presude Upravnog suda RH potvrdile gotovo sva drugostupanjska rješenja.

 

Za 314 korisnika koji nisu stambeno zbrinuti do kraja aprila prošle godine bila je osigurana opcija potpore za najam stana u iznosu od 25 kuna po osobi na dan do useljenja u dodijeljene stanove i kuće. Dosad su odobrena 143 zahtjeva za ukupno 314 osoba. Od toga je, u međuvremenu, za 91 porodicu sa 194 člana realizirano stambeno zbrinjavanje, a podstanarstvo se i dalje plaća za 52 korisnika, odnosno 120 osoba.

 

Hrvatska je lanjskog decembra ponovno otvorila rok za podnošenje zahtjeva izvan PPDS-a, koji je trebao isteći potkraj aprila ove godine. U novom roku podneseno je 1.048 zahtjeva, a dosad je riješen 51; za 15 korisnika su osigurani stanovi, a za 36 korisnika utvrđeno je pravo na stambeno zbrinjavanje.

 

– Mnogi se pitanju što znači pozitivno rješenje bez stana, ali to je važno jer sada kupnju i izgradnju kuća i stanova organiziramo na osnovi rješenja, tako da svakom korisniku možemo naći ili sagraditi odgovarajući stan. Ranije su se rješenja određivala na temelju raspoloživih stanova, pa smo nekoga tko je bio na redu za dobivanje stana morali ugurati u stan manje kvadrature ili nekome tko je bolestan ponuditi stan na petom katu u zgradi bez lifta. A ako ga je odbio, morao je opet čekati svoj red – kaže Janić i dodaje da se sada mogu uračunati sve specifične potrebe korisnika. Janić ukazuje i da se nastoji organizirati posao po fazama, odnosno da se, dok se neke kuće ili stanovi grade, radi projektna dokumentacija i osiguravaju dozvole za stambene jedinice koje će se graditi kasnije.

 

Obavijest o mogućnosti kupnje stanova izvan PPDS-a dostavljena je na adrese 1.317 korisnika, pri čemu je zahtjeve za kupnju nakon dostavljene obavijesti dosad podnijelo 1.237 korisnika stambenog zbrinjavanja izvan PPDS-a. Pripremljeno je šest ugovora o kupoprodaji, koji su proslijeđeni nadležnim općinskim odvjetništvima na mišljenje, na temelju kojeg će se intenzivirati priprema preostalih ugovora za sve kompletirane zahtjeve. Janić ističe da su brojni prigovori da je procedura spora osnovani, zbog čega će se ona nastojati ubrzati. Nažalost, rekao je, nema mogućnosti da se smanji postojeća otkupna cijena kvadrata.

 

Nastavljen program obnove

 

Osim gradnje novih stanova, radi se i na obnovi kuća i stanova. U Vladi i Ministarstvu podsjećaju da je svim dosad korištenim modelima obnove i popravka u ratu oštećenih ili uništenih stambenih jedinica obnovljeno njih 148.792, za što je iz državnog budžeta izdvojeno 2,37 milijardi eura.

 

Nastavljeno je provođenje programa obnove u ratu oštećenih ili uništenih obiteljskih kuća, uključujući novu fazu započetu u oktobru 2011. (s predviđenim rokom završetka do sredine 2012.) na 550 obiteljskih kuća od četvrtog do šestog stupnja oštećenja. Novčane pomoći korisnicima prava na popravak obiteljskih kuća od prvog do trećeg stupnja oštećenja isplaćuju se redovito, a obitelji korisnika tih prava ostvaruju i pravo na isporuku namještaja i bijele tehnike. Prema planu obnove oštećenih objekata i isplate potpora, od 2012. do 2014. bit će organizirana obnova 700 objekata od četvrtog do šestog stupnja oštećenja, u što će se uložiti 25,93 milijuna, a za isplatu potpora za 550 objekata od prvog do trećeg stupnja oštećenja bit će isplaćeno 1,16 milijuna eura.

 

Kad je riječ o popravcima i sanaciji zgrada, u prva dva kvartala ove godine predviđena je primopredaja 23 stana u Korenici, sedam u Kistanjama, 25 u Pakracu, 58 u Petrinji, 16 u Gračacu, 80 u Kninu. Primopredaja 19 stanova u Otočcu predviđena je za treći kvartal. Osim toga, u Vukovaru bi s trećim ovogodišnjim kvartalom trebalo popraviti i sanirati 115 stanova.

 

Janić kaže da dosad nije obnovljena elektro-mreža u 46 naselja s ukupno 219 domaćinstava, kojih je više nego 2010. stoga što su naknadno podnijeti zahtjevi za u međuvremenu obnovljene kuće. Ipak, ima li se na umu da je 2004. bez struje bilo oko osam hiljada domaćinstava u više od 900 naselja, situacija je znatno bolja. Činjenica je da mnoge od obnovljenih kuća stoje prazne, no to su već neki drugi problemi.

 

I u Srbiji bliže konačnom rješenju

 

U Srbiji, koja za regionalni program treba izdvojiti oko 33 milijuna eura, predviđena je izgradnja 10.000 stambenih jedinica, otkup 2.000 domaćinstava s okućnicom, izgradnja 1.200 montažnih kuća i donacija 3.580 paketa građevinskog materijala za završetak započetih i adaptaciju neadekvatnih stambenih objekata.

 

Prema riječima Milojka Budimira, predsjednik Asocijacije izbegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske, procjenjuje se da će tako biti riješena stambena pitanja svih izbjeglica koji žive u nekom obliku kolektivnog smještaja, kao i stambeni problemi onih u privatnom smještaju. Naglasio je da je Asocijacija – i pored svih neriješenih problema i prava koja su izbjeglicama uskraćena u Hrvatskoj, zemlji porijekla – podržala organiziranje Donatorske konferencije ocjenjujući da će se njome barem uvažiti njihove potrebe i riješiti stambeni problemi najugroženijih izbjegličkih kategorije iz Hrvatske i BIH-a.

 

No, bez obzira na podršku Konferenciji, najavio je da će i dalje lobirati u međunarodnoj zajednici da se konačno usvoje akti koji bi jamčili primjenu Bečkog sporazuma o sukcesiji: u aneksu tog dokumenta jasno se kaže da će građanima i pravnim licima biti priznata, zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. decembara 1990, što bi značilo da se izbjeglim i prognanim Srbima iz Hrvatske treba vratiti oduzeta imovina i stanarska prava, kao što je učinjeno u BIH-u.

 

 

Izvor: novossti




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top