arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Ne zaboravljaju oslobodioce iz Senegala

Piroćanci i Francuski institut slave vek od završetka Velikog rata. Obeležavaju i 140 leta od prisajedinjenja ovog kraja Srbiji.

Foto: Novosti

Lokalna samouprava i Francuski institut u Beogradu – povodom veka od završetka Velikog rata i oslobođenja Pirota – organizuju tematsku izložbu pod nazivom „Naše uspomene – naša sećanja“.

Postavka od nekoliko desetina autentičnih fotografija iz tog slavnog doba je otvorena 3. oktobra u galeriji „Čedomir Krstić“. Potom će biti i pred publikom u drugim srpskim gradovima, a 1. novembra – na dan oslobođenja prestonice u prvom ratu – moći će da je vide i Beograđani.

Pomoćnik gradonačelnika Pirota Bojan Ranđelović kaže da će ljudi na krajnjem jugoistoku Srbije moći da vide i dokumentarne filmove, te dva igrana filma na istu temu.

Istovremeno, u obeležavanje značajnih jubileja je uključeno i Društvo istoričara u Pirotu, koje predvodi Davor Lazarević. Podsećajući na to da je prilikom proboja Solunskog fronta iskovano prijateljstvo sa Francuskom koje traje i danas, on je uveren da se to odrazilo i na uspostavljanje privredne saradnje, na koju su ovdašnji ljudi posebno ponosni.

– Tog 13. oktobra 1918, kao oslobodioci, u Pirot su prvi ušli vojnici iz Senegala, tadašnje francuske kolonijalne vojske, pa su mnogi naši sugrađani tada prvi put u životu videli ljude druge boje kože – kaže Lazarević. – Za razliku od našeg grada, čini mi se da se ovaj jubilej u čitavoj Srbiji obeležava nekako stidljivo.

Inače, kod nas će ove godine biti proslavljeno i 140 leta od pripajanja ovog kraja Srbiji, što će biti propraćeno i organizovanjem okruglog stola, uz učešće istoričara iz naših najpoznatijih univerziteta.

Direktor Gimnazije Bratislav Krstić kaže da i ova obrazovno-vaspitna ustanova, u saradnji sa Francuskom, pridaje veliki značaj obeležavanju slavnih datuma. Međuškolska saradnja, podseća, traje već nekoliko decenija.

RARITETI

Direktor Istorijskog arhiva Ivana Kostadinović naglašava da će posetioci izložbe moći da vide mnoge originale koji su dosad bili daleko od očiju javnosti. U isto vreme, direktor galerije „Čedomir Krstić“ Radmila Vlatković kaže da je ovdašnja publika već videla ostvarenja iz Kine i Tunisa, i sada iz Francuske, a do kraja godine će stići i jedna postavka iz SAD.

Autor: V.Ćirić

Izvor: Večernje novosti

Vezane vijesti:

NAJNOVIJE VIJESTI

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Pregled podataka

Radi orijentacije o približnom broju žrtava hrvatskog logora smrti Jasenovac prilažemo i ovaj

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​