arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Ne zaboraviti stradanje 45.791 Srbina u austrougarskom logoru u Doboju

Arhijerejski namjesnik dobojski Mirko Nikolić poručio je da je njegovanje kulture sjećanja jedini način da od zaborava bude sačuvano stradanje 45.791 Srbina interniranog u austrougarski logor u Doboju tokom Prvog svjetskog rata, koji je i prvi koncentracioni logor u modernoj Evropi 20. vijeka.
Dobojski logor (foto: in4s.net) -
Dobojski logor (foto: in4s.net)

U logor je, istakao je on, do 5. jula 1917. godine interniran 45.791 Srbin, među kojim 16.673 muškarca i 16.996 žena i djece iz BiH, te 12.122 srpska vojnika i jedan broj starijih ljudi, žena i djece iz Srbije i Crne Gore, od kojih je oko 12.000 stradalo.

Nikolić je naveo da je stradanje Srba u dobojskom logoru i danas otvorena knjiga koja se dopisuje jer se u proteklih 100 godina svjesno nastojalo da izblijedi i nestane sjećanje na njegovo postojanje i o čijem se obimu stradanja do skoro nije znalo i nije smjelo znati.

– Prvi podaci o dobojskom logoru predočeni su tek u „Spomenici posvećenoj mučenicima i žrtvama dobojske internacije iz svjetskog rata 1915/16. godine“, koja je urađena prilikom osveštanja spomenika, spomen-kosturnice sa kostima stradalih i Spomen-crkve Svetih apostola Petra i Pavla 1938. godine – rekao je Nikolić.

On kaže da su u „Spomenici“, osim dokumenata, predočeni i detaljni opisi transporta mučenika, te svjedočanstva, među kojima starca koji je gurao kolica sa leševima djece, njihovom ukopu, kao i stradanju majke kojoj je u logoru umrlo osmoro djece i mnoga druga.

– Ne smijemo zaboraviti gdje nas je zmija ujela kako se to ne bi ponovilo – izjavio je Nikolić i naveo da je 2015. godine promovisano i ponovljeno fototipsko izdanje „Dobojske spomenice“, veoma važne publikacije koja je postala bibliofilski raritet.

On ističe da je u novom izdanju naveden dokument iz vojnog arhiva Nezavisne Države Hrvatske, naredba ustaškog stana u Doboju od 27. maja 1941. godine da se poruši spomenik žrtvama dobojskog logora.

Kontinuitetu zaborava doprinijelo je i to što je na lokalitetu dobojskog logora u periodu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije sagrađena željeznička stanica u Doboju i tako onemogućeno prikupljanje materijalne građe.

Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova uvrstio je internaciju Srba u dobojski logor u kalendar značajnih događaja. Svake godine 27. decembar se obilježava kao dan sjećanja na dolazak prvog transporta Srba u logor 1915. godine.

Nikolić kaže da odavanje pomena tokom jednog dana nije dovoljno ako se želi sačuvati kultura sjećanja na stradanje Srba i podsjetio na bezuspješne pokušaje da se dobojski logor uvrsti u nastavni predmet u Republici Srpskoj.

Prema njegovim riječima, Arhijerejsko namjesništvo dobojsko organizovanjem izložbi, akademijama i horskim nastupima po gradovima u Podrinju i istočnoj Hercegovini pokušava da stvori živu vezu dobojskog logora sa potomcima čiji su preci iz Višegrada, Rogatice, Trbinja, Foče, Bileće i drugih lokalnih zajednica internirani i stradali u tom logoru.

– Nažalost, stogodišnja borba za zaborav učinila je svoje i ljudi sve manje imaju osjećaja za to – izjavio je Nikolić.

On kaže da problem predstavlja što zemljište na kojoj je sagrađena spomen-kosturnica sa kostima stradalih nije u vlasništvu crkve, kako bi se adekvatno uredila i održavala, te spriječila devijantna i neprimjerena okupljanja i ponašanja.

Prema podacima iz knjige „Dobojski logor“ autora Dušana Paravca, pisane na osnovu crkvenih dokumenata i izjava preživjelih logoraša, austrougarski logor bio je na prostoru sadašnje Željezničke stanice u Doboju, a zarobljeni Srbi bili su smješteni u drvenim barakama u kojima su prethodno konji austrougarske vojske uginuli od zarazne bolesti sakagije.

Logor je osnovan 27. decembra 1915. godine i bio u funkciji do 5. jula 1917. godine.

U pomen žrtvama dobojskog logora Srpska pravoslavna crkva objavila je u septembru 1938. godine „Spomenicu“ i u porti dobojskog Sabornog hrama Svetih apostola Petra i Pavla osveštala izgrađenu spomen-kosturnicu u kojoj se nalaze ekshumirani posmrtni ostaci oko 12.000 žrtava austrougarskog logora.

U Doboju je 1. jula 2016. godine otkriven i osveštan spomenik „Dobojski logor 1915-1917“, posvećen logorašima austrougarskog logora.

Izvor: RTRS

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi svjedok

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​