NAROD KOZARE POKAZAO NESALOMIVOST

MRAKOVICA, 3. JULA (SRNA)- Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Bitka na Kozari prije 70. godina pokazala nesalomivost naroda ovoga kraja u nastojanju da živi u slobodi i da je Srpska nastala kao zakašnjeli odraz srpskog nacionalnog opredjeljenja iz Drugog svjetskog rata.

„Istorijske činjenice govore da su u partizanskoj Narodnooslobodičkoj vojsci najveći dio boraca su bili Srbi.

Pripadnici drugih naroda tek kada su vidjeli kako će završiti Drugi svjetski rat i ušli su u partizanski pokret kada se znalo ko će pobijediti“, rekao je Dodik.

On je naveo da to treba reći zbog onih koji sada pokušavaju falsifikovati istoriju i sebi bespravno pribaviti zasluge ili opredjeljenja njihovih predaka iz tog vremena.

„Srpski narod je dugo ostao zaluđen idejom jugoslovenstva i zbog toga platio veliku cijenu i u ovom otadžbinskom ratu“, istakao je Dodik na Mrakovici kod Prijedora, gdje je danas obilježeno 70. godina od Bitke na Kozari.

On je dodao da su Srbi, dok su drugi homogenizovali svoje nacije i države, branili Jugoslaviju kao propali projekat koji se nije mogao odbraniti.

„Postali smo krivi jer na vrijeme nismo pokazali svoje nacionalne težnje. Danas živimo slobodno u Republici Srpskoj koja je nastala kao zakašnjeli odraz srpskog nacionalnog opredjeljenja upravo iz Drugog svjetskog rata“, istakao je Dodik.

Dodik je dodao da na Narodnooslobodilačku borbu mogu biti ponosni i borci posljednjeg otadžbinskog rata koji danas, sa svojim djedovima i očevima učesnicima NOR-a, obilježavaju ovaj značajan datum iz istorije srpskog naroda.

„Republiku Srpsku volimo i branimo, uvjereni da branimo slobodu i dostojanstvo svih koji ovdje žive. Ona je dovoljno široka da prihvati sve, bez obzira na naciju i vjeru, koji ovdje žive i poštuju njen ustavni poredak“, poručio je Dodik.

Predsjednik Srpske je istakao da poruke da slobode sa Kozare i svih drugih takvih mjesta moraju biti jasne. „Poruke o prihvatanju svih moraju biti jasne, ali i poruke o neprihvatanju falsifikatora istorije i neprihvatanja Republike Srpske moraju istom snagom da budu odbačene“, naveo je Dodik.

Ministar boračko–invalidske zaštite RS Petar Đokić poručio je okupljenima na na Mrakovici da je srpski narod prertpio genocid u Drugom svjetskom ratu i da ta činjenica nikada ne smije biti zaboravljena i uvijek mora biti isticana.

„Mnogo je pokušaja da se minimiziraju i potisnu u zaborav žrtve koje su pale za slobodu našeg naroda i naroda na prostorima bivše Jugoslavije. Treba istaći činjenicu da je nosilac narodonooslobodilačke borbe bio srpski narod i da je u toj borbi najviše stradao“, rekao je Đokić.

On je naglasio da se narod Krajine i Kozare tada suprotstavio daleko jačem neprijatelju u nastojanju da sačuva slobodu i pravo da živi u svom i na svom.

„Kozara je duboko urezana u naša srca i ta slavna epopeja simbolizuje herojstvo, otpor i viteštvo ovog naroda, njegovu nepotrošivu volju da živi slobodno i ravnopravno“, istakao je Đokić.

Predsjednik SUBNOR-a Blagoje Gajić poručio je da je Bitka na Kozari bila moralni ispit svakog borca, čete, bataljona i čitavog narodnooslobodičakog pokreta i time neiscrpno djelo snage i ponosa budućim pokolenjima.

Obilježavanje godišnjice organizuje Odbor Vlade RS za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, a manifestacija pod nazivom „Kozara spominje i opominje“ počela je prijemom, koji je resorni ministar organizovao za predstavnike SUBNOR-a i goste.

U okviru obilježavanje služen je parastosom poginulim borcima i civilnim žrtvama narodno-oslobodilačkog rata, a brojne delegacije položile su vijence ispred memorijalnog zida na Mrakovici.

Bitka na Kozari je počela 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana do proboja na jugozapadnom dijelu Kozare, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe.

Bitka na Kozari, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbijegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora, jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem.

Na Memorijalnom zidu na Mrakovici upisana su imena 9.921 partizanskog borca poginula u borbama na ovom području tokom Drugog svjetskog rata. Istoričari su prikupili pšodatke o 33.398 pobijenih boraca civila, dok sudibna mnogih ni do danas nije poznata.

Izvor: