RAVNATELjSTVO USTAŠKOG REDARSTVA
NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE U ZAGREBU
Broj: tajni: 1/1941. Zagreb, dana 23. srpnja 1941.
Predmet: Pritvaranje i otpremanje u zbiralište, Srba i Židova – komunista – okružnica.
Osobno!
ŽUPAMA 1 – 22.[1]
USTAŠKOM POVJERENIŠTVU ZA BOSNU I HERCEGOVINU
– SARAJEVO – G. FRANCETIĆ[2]
Poziva se naslov, da odmah izda shodnu odredbu područnome Redarstvenom ravnateljstvu, Ravnateljstvu ustaškog redarstva u koliko su već takva osnovana u sjedištima Župa, Predstojništvima redarstva i kotarskim oblastima u mjestima gdje nema Redarstva, da se najnužnije izvrši pritvaranje svih Židova i Srba – pravoslavaca, koji su bili poznati već kao komunisti, bilo pak da su i malo sumljivi, da su skloni tome pokretu.
Iste mjere valja poduzeti i protiv komunista katoličke ili muslimanske vjeroispovjesti, kao i drugih time, da se pridrže do daljnjega u pritvoru, dok Srbe i Židove ima se smjesta odpremiti u zbiralište (konc. logor) Gospić.[1]
O uspjehu te broju otpremljenih odnosno pritvorenih osoba valja žurno podnijeti neposredan kratak izvještaj sa osobnim podacima (prezime, ime, zanimanje te odakle je) pozivom na broj gornji.
ZA DOM SPREMNI!
RAVNATELj USTAŠKOG REDARSTVA
NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE:
CEROVSKI,[1] v.r.
M. P
[1] Teritorija NDH bila je podijeljena na 22 Velike župe.
[2] Jure Francetić, ustaški pukovnik Pavelićeve tjelesne bojne, poznate „Crne legije“. Zbog kvara na avionu, spustio se 22. decembra 1942. na slobodnu partizansku teritoriju, u blizini sela Močila kod Slunja na Kordunu. Mještani su ga prepoznali i, znajući za njegove zločine koje je počinio nad nevinim stanovništvom Bosne i Like, predali ga partizanima, koji su ga ubili 27. decembra. Pavelić ga je proglasio vitezom a Stepinac, kao predsjednik biskupskog duhovnog stola, odobrio da se unese u molitvenik, veličajući njegove „podvige“. (Miletić, I, 57)
[3] Prema „Spomenici pravoslavnih sveštenika – žrtava fašističkog terora i palih u NOB-u“, te mojim istraživanjima, u koncentracionom logoru Gospić – Jadovno – otok Pag ubije- ni su slijedeći pravoslavni arhijereji, sveštenoslužitelji, đakoni, monasi, teoloai i bogoslovi: Andrić Jove Čedomir, Ban Nikola, Bjegović Steve Jovan, Bogunović Jove Nikola, Božić Milana Milan, Brakus Danilo, Brkić Đoke Vladimir, Budimir M. Ilija, Vujić Nikola, Vukić Milan, Vučinić Rade Petar, Gaković Marka Bogoljub, Gašić Đ. Vojislav, Gospić M. Đorđe, Grozdanić Save Đuro, Grozdanić Save Jovan, Diklić Rade Milan, Dokmanović Ilije Milan-Ljuti, Došen Mane Milojko, Dujić P. Vladimir, Đukić Todora Milan, Živadinović Čedomira Lazar, Zimonjić Bogdana Petar, mitropolit dabro-bosanski, Ilić Vučena Ilija, Jerković Dmitra Dimitrije, Jerković Milan, Jovanović R. Mihajlo-Miko, Jović S. Sevastijan, Katanić Pavle, Kosanović Teofan, Krajnović Đure Aleksandar, Krnjević Luke Dušan, Krnjić C. Ljubomir, Lavrnja Spaso, Lalić Jove Bogdan, Lacdup Pantelija, Magarašević Dušana Jovan, Majstorović Ilije Petar, Mandić Trivuna Miloš, Marin Jove Adam, Marjan Gojka Georgije-Đuro, Marković J. Risto, Milojević Đorđe, Nasadil Františeka Stanislav, Nedić Emilijan, Nešković Tihomir, Obradović T. Pavle, Pavlica Jovana Ilija, Pantelić Luke Dimitrije, Panjković Vuja- din, Petrović-Košović Antim, Popović Milenko, Popović Đ. Stevan, Rajčević Jovana Milan, Rajčević S. Uroš, Rašeta Jovana Petar, Stanisavljević Ise Rade, Stanojević Jovan, Stepanov Save Jaša, Stijačić V. Matija, Stojanović Petra Đuro-Đorđe, Subotin Metodije, Tovirac Cvijana Petar, Todorović Maksima Konstantin, Trlajić Stefana Svetozar – Sava, episkop gornjokarlovački, Ćulumović Antim, Đurčić Đure Stevan, Čupović Aleksandar, Čuturić Jovan, Škorić M. Ljubomir i Štrbac Pane Damjan.
[4] Božidar.
Pripremila redakcija: Srbi u BiH
Izvor: SrbiuBiH
Vezane vijesti:
Okolnosti pod kojima su ustaše likvidirali logor Jadovno – Knjiga Jadovno 1.
Ustaše decenijama spremale genocid
Ustaški logori smrti – mjesta nezapamćenog pogroma