arrow up

Od zavičaja ostala cigla srušene crkve

Na mestu gde je do 1991. godine postojala crkva u Velikim Zdencima, sada je ledina kao simbol pustoši u srpskim selima u Zapadnoj Slavoniji. Piše: Milan Pilipović – Specijalno za „Politiku” Grubišno Polje – Dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941”, čuva u Banjaluci ciglu srušene pravoslavne crkve Vozdviženja Časnog krsta u Velikim Zdencima, nekada jednom od najvećih srpskih sela u Kotaru Grubišno Polje, u Zapadnoj Slavoniji, kao jedini trag ove bogomolje, izgrađene 1744. godine. „Ciglu čuvam u stanu, kao zavičajnu ikonu”, kaže Bastašić, čiji su preci vekovima živeli, kršteni, venčavani i sahranjivani u ovom kraju, u Hrvatskoj. „Cigla ugrađena pre skoro tri veka je moja uspomena na crkvu i zavičaj”,

HRVATSKI BLAGAJ – VELJUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941.

6. maj – Đurđevdan, godina 1941. Osvanuo je lijep sunčan dan. Toga dana Srbi se svečanije odijevaju, idu jedni drugima na Krsnu slavu u goste, razgovaraju o uspjesima u obavljanju proljetne sjetve. Vesele se i raduju. Sve je razdragano i svečano. Nitko ni u pomisli nije mogao slutiti da će to biti dan nečuvenog zločina – genocida nad nevinim seljačkim stanovnicima Korduna. Jedan od prvih masovnih zločina nove hrvatske vlasti poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelića. Zločin planiran, dobro pripremljen i organizirano izveden po zamisli poglavara Pavelića i naređenju Eugena Dide Kvaternika. Upravo toga dana, 6. maja, dana veselja i slave, u ranu zoru, odjeknuli su prvi ustaški pucnji

BUDO SIMONOVIĆ NOVOM KNJIGOM OTKRIO TAJNU SKRIVENU 80 GODINA: Kako su prota i hodža, noseći crvenu zvijezdu i vjerska obilježja, pobijedili podjele i sačuvali obraz Starog Vlaha!

U velikoj sali GO Novi Beograd, 21. aprila, predstavljena je nova knjiga Buda Simonovića Zapisi na omorici, koja je već imala svoje promocije u Novoj Varoši i na Жabljaku, ispod Durmitora. Riječ je o potresnoj hronici rata i sudbine četiri porodice: Novosela ispod Durmitora, te Musića, Karamatijevića i Purića sa Zlatara, kojima je Drugi svjetski rat surovo ukrstio životne puteve. O knjizi su, kroz preplet ličnih sjećanja i stručne analize, govorili glumica Branka Petrić i Жeljko Lekić (potomci prote Jevstatija Karamatijevića), književna kritičarka prof. mr Zora Jestrović, te sociološkinja Maja Krek, koja je i sama izdanak porodice Musić. Završnu riječ dao je autor, Budo Simonović. Jestrović: Knjiga u službi istine Književna

Bojanić: Narod koji zaboravlja svoje žrtve pristaje na sopstveni nestanak

Dok drugi narodi od svog stradanja grade temelj identiteta, mi ga razaramo iznutra – deleći mrtve, umanjujući istinu i odričući se pamćenja koje jedino može da nas održi kao narod… pretvorili smo se previše u ,,građaniste”, koji gledaju samo u budućnost i profit. Postoje istine koje bole. Ne zato što su netačne već zato što su suviše tačne i činjenične. Dok drugi narodi strpljivo, sistematski i državnički grade svoju kulturu sećanja, mi kao da se takmičimo ko će brže zaboraviti sopstveno stradanje ili ga ublažiti. Dok drugi sabiraju svoje žrtve, mi ih delimo. Dok drugi podižu institute, muzeje i memorijale, mi vodimo beskrajne unutrašnje rasprave – ko je bio „u

Vladika Platon

Godišnjica hapšenja Vladike banjalučkog Platona

Ustaše su uhapsile vladiku Platona i odveli ga 5. maja 1941, zajedno sa protom Dušanom Subotićem, arhijerejskim namjesnikom iz Gradiške na Savi, izvan Banjaluke gdje su ih ubili i bacili u rijeku Vrbanju. Sveštenomučenika Platona Banjalučkog ubio je ustaša Asim Ćelić. Vladičino iznakaženo tijelo pronađeno je u selu Kumsale 23. maja 1941. godine. Episkop Platon (svetovno ime Milivoje), rođen je u Beogradu 29. septembra 1874. od oca Ilije i majke Jelke (Sokolović). Gimnaziju je učio u Vranju i Nišu, a potom školovanje nastavio u Beogradskoj bogosloviji. Zamonašio se kao učenik trećeg razreda bogoslovije. Kada je završio bogosloviju rukopoložen je za đakona i prezvitera. Godine 1896. poslat je u Srpsko podvorje

Kristalna noć u Zadru

02. maja, se navršilo 35 godina od prvog velikog egzodusa srpske zajednice u Hrvatskoj – zadarskoj Kristalnoj noći, kada je za 24 sata proterano oko 10.000 Srba, a sva njihova imovina, i poslovna i privatna, uništena ili minirana. Mada je u ovom zločinu učestvovalo nekoliko stotina lokalnih Hrvata, uključujući i policajce, niko još nije odgovarao pred sudom Ovaj događaj se može uporediti sa Kristalnom noći iz novembra 1938. godine, u kojoj je 15.000 Jevreja poljskog porekla proterano iz Nemačke, kaže za “Vesti” Savo Štrbac, predsednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas. – U Zadru je kao povod iskorišćeno ubistvo hrvatskog policajca u blizini mesta Polača kod Benkovca. Međutim, kasniji događaji će pokazati da

Vukelić: Nekažnjeni zločin u Dobrovoljačkoj dokaz dvostrukih aršina u BiH

Nekažnjeni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu dokazuje politiku dvostrukih aršina u BiH i na prostoru bivše Jugoslavije, jer su za ratne zločine isključivo kažnjavani Srbi, a zločini nad srpskim narodom uglavnom su ostali bez sudskog epiloga, ocijenio je državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Vukelić. Vukelić je istakao da Srbi gotovo iz dana u dan obilježavaju tragedije i stradanja u zločinima počinjenim nad pripadnicima srpskog naroda. – Za te zločine gotovo niko nije odgovarao. Juče smo obeležavali godišnjicu stradanja Srba u zapadnoj Slavoniji, a sutra ćemo obeležiti godišnjicu zločina nad pripadnicima tadašnje regularne JNA. Međutim, ni za to niko nije odgovarao –

Krvavi pir na Đurđevdan – Blagaj

Već na samom početku Drugog svetskog rata  jasno su se pokazali ciljevi i namere NDH – genocidno istrebljivanje Srba sa područja Hrvatske. U hrvatskom Blagaju, krajem aprila 1941. godine, održan je sastanak ustaša, koji su organizovali  župnik Blažo Tomljenović, veljunski učitelj Ivan Šajfar i Josip Paunović – mlinar. Da bi  opravdali ono što su nameravali učiniti i kako bi stvorili što veću mržnju između Hrvata i Srba  trebao im je povod. Doneli su odluku da ubiju jednog Hrvata i njegovu porodicu i za to optuže Srbe. Жrtva je odabrana- Josip Mraunac-mlinar.  Ustaše u Kralovcu, oficir  Zdravko Karlović i Milan Boneta su se složili sa ovom idejom… Noć između 4. i

Akcija “Bljesak” ratni zločin i etničko čišćenje srpskog naroda iz zapadne Slavonije (FOTO/VIDEO)

Kod spomen-obilježja posvećenog ubijenim srpskim civilima i vojnicima iz Zapadne Slavonije danas su položeni vijenci i cvijeće povodom obilježavanja 31 godine od pogroma Srba u hrvatskoj zločinačkoj akciji “Bljesak”. Akcija “Bljesak” je ratni zločin i etničko čišćenje srpskog naroda iz zapadne Slavonije i istina mora biti sačuvana od revizije, rekao je danas predsjednik Republike Srpske Siniša Karan. Karan je istakao da je padom zapadne Slavonije, a kasnije i Kninske Krajine zaokružen proces koji je doveo do potpunog nestanka srpskog naroda sa prostora Hrvatske. – Ne možemo a da ne povežemo stradanje devedesetih godina sa onim što se dešavalo u NDH u kojoj je nad srpskim narodom, Jevrejima i Romima počinjen genocid

Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba iz Zapadne Slavonije 1. i 2. maja 1995. godine (akcija ’Bljesak’)

Prvog maja 1995. Hrvatske oružane snage izvršile su agresiju  pod kodnim nazivom „Bljesak“ na Srpsku autonomnu oblast (SAO) Zapadna Slavonija, u sastavu Republike Srpska Krajine (RSK), u vrijeme dok je ova oblast bila pod zaštitom UN-a (Operacija Ujedinjenih nacija za vraćanje poverenja u Hrvatskoj), poznatu pod nazivom  „Sektor Zapad“. Protiv zapadnoslavonskih Srba, sa oko 15.000 žitelja i sa oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga. Zaštitne snage UN-a, na vrijeme upozorene od strane hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje “štićenike” na milost i nemilost agresoru. Sjećajući se Jasenovca iz 1941. i Pakračke Poljane iz 1991, narod Zapadne Slavonije krenuo je u

DRAGO H. ČOLAKOVIĆ: JASENOVAC

Već 1. jula 1941. godine ustaše su ga uhapsile i internirale u Gospić, a zatim je otjeran u zloglasni logor Jasenovac. U Jasenovcu je proveo osam mjeseci, a kasnije je protjeran u Srbiju. Specijalna policija ga ponovo hapsi 18. rujna 1943. godine. Slijede teški dani istražnog zatvora u Beogradu i Šapcu, a zatim logorske ćelije na Banjici, gdje je ostao sve do 2. februara1944. godine. DRAGO H. ČOLAKOVIĆ – JASENOVAC DRAGO H. ČOLAKOVIĆ KRONIKA IZ PAKLA (Jasenovac, 21. VIII 1941 – 31. III 1942) Izdavač: SPOMEN – PODRUČJE JASENOVAC Za izdavača: RADOVAN Tehnički urednik i korektor: FRANJO PIRC Tisak Štamparski zavod »Ognjen Prica« Daruvar HAPŠENJE Prvi dan avgusta 1941. godine

Tihomir T. Prodanović: Sećanja na ustaški logor „Danicu“

Noć u kojoj sam izgubio slobodu. Mrtvima – da ih ne zaboravimoЖivima – da se ne zaboravi Subota 26. aprila 1941. godine. Šesnaesti dan fašizam učvršćuje ustaški, novi poredak u Hrvatskoj. „Nova vlast” revnosno kuje okove za sve koji vole slobodu. Iz radio-aparata grme pretnje. Novine u svim vidovima izobličuju istinu. U ovom krvavom proleću teror ore po ljudskim dušama i seje seme mržnje. Umiru vrednosti i komunisti, nestaju svi ljudi koji cene ljudske vrednosti. Ovo je proleće bez proleća koje cveta vedrinom… Zloslutne misli izazivaju još strašniju viziju sutrašnjice i toliko teško saznanje o izgubljenoj slobodi. Spaljujem drage rukopise u kojima sam sanjao drukčiju sutrašnjicu. Rastajem se s knjigama

Bankovic

How We Left Our Own Suffering Nameless

Nearly a decade ago, and I may be mistaken here, so I ask my readers for understanding, members of the Jadovno non-governmental organization came forward with a proposal to introduce a specific term, a phrase for the genocide committed against Serbs in the Independent State of Croatia, hereinafter referred to as the NDH. SRB Their proposal was “Pokolj,” in Serbian meaning “Slaughter.” It sounded eerie, unsettling, and dark, but given what it was meant to describe, it could hardly sound otherwise. Nevertheless, in the hope that the Serbian public would begin to discuss this issue, I, then a young man who had just completed his undergraduate studies, wrote a modest

Lekar i pesnik ranjenog detinjstva

Kozarska sela su gorela, u plamenu nestajale sirotinjske udžerice, a u zbegu, duboko u šumi, među hiljadama nejači, najviše žena i dece, u leto 1943. godine, rođen je Rajko Srdić. Njegova majka Petra iz Crne Doline kod Prijedora pupčanu vrpcu prerezala je srpom kojim je žela žito na skrovitim proplancima, okupala ga na potoku i zavila u staru krpu. „Preživeo sam, na veliko čudo. Mnogi moji vršnjaci, deca rođena u zbegovima, ustaškim logorima, kolibama i vododerinama, nisu imala tu sreću. Svuda, po celoj Kozari, Potkozarju i Knešpolju, o njihovom stradanju svedočili su grobovi, mali, dečji, sa krstačama od pruća”, kaže Srdić. Tako o sebi, o ranjenom detinjstvu u Drugom svetskom

Prvi ustaški pokolj Srba desio se u Gudovcu 28-29. aprila 1941.

Plakale su užasno, jaukale, busale se u grudi, a ja ih u čudu gledam i ne razumem ništa. Nitko u gradu nije znao za užas u Gudovcu. Nitko nije čuo ni pucanje mitraljeza. Poštovani i dragi naši prijatelji, evo ipak ću da izvršim svoje obećanje, da Vam opišem tragediju Gudovca i naše patnje, iako tek danas, skoro godinu dana posle mog obećanja. Milan je na treći dan Uskrsa, u utornik 22. aprila 1941. na veče zadržan u magistratu, zatvoren onde sa ostalim našim Srbima, advokatima, trgovcima, činovnicima, sveštenicima, itd. Iz magistrata su prevedeni posle dan, dva u poresku upravu, kamo smo im smeli hranu da nosimo. Posle kraćeg zadržavanja tamo,

NAJNOVIJE VIJESTI

Šta je sledeće?

Neko će reći da poređenje nije primereno, adekvatno, ali slike uniformisanih, postrojenih

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.