arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Katanac na istini logora Jastrebarsko (I dio)

16. jul 2026.

Frontal.RS donosi vam reportažu J.Mihajlović u tri dijela sa osvrtom na istorijske činjenice jednoga grada s mračnom tajnom. Zagrebački kolodvor, čini se sređenijim od ostalih stare Juge no, čim stupite na njega, ista priča. Sivilo ispod nadstrešnica kvari utisak djelomičnog održavanja potpomognutog obasjajima sunčevih zraka. Čekanje, lica ljudi napregnuta od „kad ću stići“, „kada poći“, odaju sliku svih sumornih, naizgled zaspalih, autobuskih čekališta potonulih u svojevrstan vremenski rascjep. Istovareni ovdje, ostavljeni i bačeni, prepušteni smo daljnjem snalaženju. Gurajući se među ljudima, vukući kofere, tražeći stanicu, novce, kartu za autobus, sve same sitnice za brigu, neprestano nas prati osjećaj vrtložnosti dešavanja kojemu ne možemo pobjeći, koji nas baca po svojoj želji,

Parastosom na groblju Šušnjar u Sanskom Mostu danas je obilježeno 76 godina od stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja, koji su ubijeni na tom mjestu na Ilindan 1941. godine.

Radmila Vuković, rođena Kragulj: DJETINjSTVO MEĐU CRNIM MARAMAMA

16. jul 2026.

Moji roditelji Jovo i Desa su živjeli u svojoj kući u Sanskom Mostu, na lijevoj obali Sane, u tada glavnoj ulici. U prizemlju je otac držao gostionicu, a gore smo mi stanovali, brat, sestra i ja. Još u maju 1941. godine Vitomir Gutić, banjalučki stožernik, u svom govoru poziva na uništenje Srba, a kasnije i na njihovo istrebljenje. Tad se mnogi ugledni Srbi uznemiriše i počeše kovati planove za bijeg u Beograd. Pošto je moj otac, po pričanju, bio tih i povučen, reče da on neće ići jer se nije ni o šta ogriješio, i tako ostade. Ipak, jedne tople junske noći 1941. godine on je legao kao i obično

Knjiga Haron i Sudbine

Haron i sudbine

15. jul 2026.

English  Ante Zemljar:  Haron i sudbine – Ustaški koncentracioni logori Slana i Metajna na ostrvu Pagu – 1941. Knjiga Haron i sudbine stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. U knjizi su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika. Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar Gospić te put do Karlobaga – mjesta su stravičnih zvjerstava, divljanja izopačenih ljudi – monstruma, mjesta nadljudskih patnji hiljada nedužnih ljudi, istorija krvlju ispisana. Knjiga je objavljena

OTVORENO PISMO I JAVNI POZIV ZA OBNOVU PRAVOSLAVNE SVETINJE U DONJOJ GRADINI

15. jul 2026.

Molimo da se pitanje obnove hrama Svetog Spasa ponovo razmotri u duhu pijeteta prema mučenicima, odgovornosti pred istorijom i svete misije Crkve da bude čuvar pamćenja i uteha stradalnima. Njegovom VisokopreosveštenstvuArhiepiskopu banjalučkom i Mitropolitu banjalučkomG.G. Jefremu Molba za ponovno razmatranje obnove hrama Svetog Spasa na prostoru Donje Gradine Vaše Visokopreosveštenstvo, Sveti vladiko, Obraćamo Vam se sa dubokim poštovanjem prema Vašoj arhijerejskoj službi i sa osećanjem odgovornosti prema našim mučenicima, istorijskom pamćenju i budućim pokolenjima. Ovo javno obraćanje nije upućeno kao kritika, već kao molba i duhovna inicijativa da se ponovo razmotri jedno važno pitanje, pitanje obnove hrama Svetog Spasa na prostoru Donje Gradine. Selo Donja Gradina, koje danas čuva sećanje

Dejan Baljošević: Sinovljevo novo odelo

15. jul 2026.

Klečao sam tako pred ovom majkom nad novim neotpakovanim odelom njenog sina sve dok me UNMIK-policajac nije pozvao da uvedem članove porodica žrtava u šator Kada sam se nakon rata prihvatio dužnosti Koordinatora za opštinu Orahovac tadašnjeg Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju  zajedničke nam države Srbije i Crne Gore, nisam ni slutio šta me sve čeka i kakve ću sve poslove morati da radim i da će na mene pasti toliki teret odgovornosti. Kao svaki mlad i nadobudan čovek mislio sam da mogu sve, ali su me spopala takva iskušenja da sam često preispitivao sebe jesam li dorastao poverenim mi zadacima, strepeći da ne obrukam i sebe i narod

Gordana_Dostanic.jpg

Za pomen žrtvama ili Ognjena Marija 1941. godine

14. jul 2026.

Prolaze decenije i polako odnose svedoke i dokumenta. Neke jame i stratišta su ostala neotvorena, a žrtve bez sveće i opela. Piše: Gordana Dostanić U leto 1941. godine u kraškim jamama Dinare, Golije, Staretine, Tušnice, Kamešnice, u čelebićkoj školi, livadi Trnovac, šumi Koprivnici, Kupreškim vratima, Borovoj glavi, Zanesovićima, Kožvarici i drugim bezimenim stratištima život je nasilno i na najstrašnije načine oduzet Srbima sa područja Livna zbog njihove nacionalnosti i pravoslavne vere. Više od 1600 žena, dece, staraca, muškaraca nestalo je u par julskih dana, uoči i na dan Svete Velikomučenice Marine – Ognjene Marije. Otrgnuti od svojih dnevnih poslova, isterani iz svojih domova izdisali su pod nožem krvnika koji nije

DA SE NE ZABORAVI: Zvao se Slobodan Stojanović i samo je htio da nađe svog psa

14. jul 2026.

Imao je samo jedanaest godina kada su ga, jedne duboke junske noći 1992. godine, roditelji šapatom probudili i rukom mu dali znak da je vrijeme da krenu. U zbjeg. U bijeg pred smrću. Zoru nisu smeli da dočekaju u svojoj kući, u svom selu Donja Kamenica, u bratunačko-zvorničkom kraju. Razuzdano i krvoločno zlo se spremalo da u to svoje uobičajeno “radno vreme” dođe po njih. Kao što je prethodnih zora dolazilo po druge seljane srpske vere i nacije. Iskradali su se na prstima, pognuti, u strahu da ne nagaze na neku granu i sve ostalo što od sebe zvuk daje. Plašili su se vlastitog kašlja… Čuo se samo pseći lavež,

Kalendar genocida: 12-22. jul 1941. godine. Stradanje Srba sa livanjskog područja

14. jul 2026.

U šumi Koprivnica (Kupres-Bugojno) na mestu Kožvarica 15. jula 1941. godine pobijeno je 11 Srba iz Livna, pretežno trgovaca i imućnijih domaćina, a potom, desetak dana kasnije, na mestu Mala vrata, ubijeno je još 49 Srba iz Livna, pretežno članova porodica pobijenih na Kožvarici i Zanesovićima. Neki izvori ukazuju da je u šumi Koprivnici, na više mesta, pobijeno 79 Srba iz Livna, ali za njih 19 nisu utvrđena imena. Dvadesetak dana nakon ubistva dr Mitrovića, dr Zubića i sudije Margetića, tačnije 12. jula 1941, na put bez povratka su povedeni drugi Srbi iz grada: trgovci, bankari, službenici, gostioničari… Posle nekoliko dana provedenih u zatvoru, najverovatnije 15. jula, pobijeni su u

RASPOLUĆENA DINAROM

13. jul 2026.

Dinara po sredini mene. Raspolutila me. Raspolućena sam Dinarom. Ja sa dva njena lica. Kamen i šuma. Rumena ruja i Suncem sasušena tanka trava. Jedno mi lice bosansko, drugo ličko, podvelebitsko. Koje je lice više moje i čija sam više ja? Ja lička i bosanska kći. Čija sam više? Piše: Cvijeta Radić Pod Dinarom se polje pružilo. Zelenilo žutim klasom presečeno ogleda se u plavetnilu od lakih krila plavih ptica ponad Troglava. A u tom polju moji. Kao na straži večnoj pod mramorom na obe strane polja. Nema nam kuća da u njima vatra zaplamti, nema ni ovce da zableji, ni psa da zalaje, ni konja da zarže… Ako! Ali

ŠTA SE SLAVI 13. JULA: Metak, čelo, potok, vir

13. jul 2026.

Kada slavite godišnjicu Trinaestojulskog ustanka, uz veliko uvažavanje prema crnogorskim ustanicima i njihovim žrtvama, sjetite se da su zajedničke aktivnosti crnogorskih ustanika sa crnogorskim komunistima, bile crveno zavođenje za Goleš planinu, jer je stvorena predstava o komunistima koji žele graditi slobodu kao i svi ostali, a zapravo se radilo samo o tome da je učešćem crnogorskih komunista u Trinaestojulskom ustanku stvorena podloga za „obračun sa klasnim neprijateljem.” Trinaestojulski ustanak jeste bio izraz borbe srpskog naroda za oslobođenje od italijanskog okupatora čiji ishodi nijesu bili izraz prvobitne narodne volje, ali je, nažalost, postao baza legitimnosti komunističkog pokreta u Crnoj Gori. (( Ako pokušamo, recimo, uporediti 13.jul 1941. i 30.avgust 2020. onda

Spomenici snimljeni osamdesetih godina prošlog vjeka.

Bubanjska krvava moba, ljeto 1941. godine

10. jul 2026.

Treći juli 1941. osvanuo je kao i prva dva, lijep, sunčan i veoma pogodan za poljske radove. To malo muškaraca, žena i djece što je bilo oko kuća budno je motrilo i radilo. Radila je i moba kopača kukuruza kod Save Medića u Жegaru, grupa od 12 djevojaka i momaka. Kod Vase Petrovića grupa, od 10 kopača i Miloša Medića, moba od 9 djevojaka i momaka. U jutarnjim satima po Bubnju su krstarile ustaške izvidnice. Bile su to ustaše iz susjednih mjesta. Cilj im je bio da zbune narod. Kod Joce Medića Stojina došao je Suljo Pelivanović, sin Ramin, odjeven u civilnu odjeću. Ustašku odjeću nosio je u torbi. Suljo

“JADOVNO 1941.” BANJA LUKA ASSOCIATION FILES COMPLAINT AGAINST SERBIA’S WAR CRIMES PROSECUTOR’S OFFICE

10. jul 2026.

BELGRADE, JULY 8 /SRNA/ – The Association of Descendants and Admirers of the Victims of the “Jadovno 1941” Ustasha camp complex from Banja Luka has filed a complaint against Serbia’s Public Prosecutor’s Office for War Crimes, alleging that there is an impression that the Prosecutor’s Office has acted in a discriminatory manner toward Serb victims of war crimes and contrary to the public interest when it comes to identifying and prosecuting perpetrators of crimes against Serbs committed since January 1st 1991. year. SRPSKI In the complaint submitted to Serbia’s Commissioner for the Protection of Equality, the association states that the Yugoslav state “Committee for the Collection of Data on Crimes

Đurđica Dragaš: Nidžo, Velebit te pamti, sigurna sam

9. jul 2026.

Dragi Nidžo, bila sam ti skoro u Smiljanu. Bilo je plavo nebo, bez oblačka. Onako prozračno i široko kako samo ličko može da bude. Sećaš se sigurno tog neba… svi ga sa sobom po svetu nosimo. Kosila se trava i talasalo žito. Mirisalo je baš onako kako pamtiš. Znaš kad lička zemlja diše…. Zelenio se Velebit plavičasto. Težak i moćan. Savršen i strašan. Velebit kojeg u krvi i kostima nosimo, planina što naraste i oteža od krvi naše i kostiju po utrobi njegovoj rasutih. Pamti starina sve naše tajne, pamti i ćuti. Kako li je njemu Nidžo moj?! Bole li ga rane naše il’ mu život i smrt dođu na

Gordana Dostanić: A sada ja tebi o Vrepcu

9. jul 2026.

Ko li će, posle mene, sem Like, pamtiti Vrebac? Onaj iz mamine davne, setne priče u kojoj još jedino postoji.         Uvek si mi pričala o Lici, Vrepcu, svom detinjstvu, zorama koje su pune rose kad kreneš za ovcama, večerima uz vatru na ognjištu. Sve si pamtila: ljude, njihove nadimke, šaljive stihove, događaje… Volela si svaki taj prošli dan, ma šta da je nosio. A nosio je lepotu detinjstva, ličke sveže noći i raspevane ptice, nosio je ledene zime, i strahote rata, skrivanje u planini, šumi, nosio je i nepreboljenu pogibiju brata negde daleko od Vrepca… Posle sam se i ja sećala tih tvojih sećanja i nekih mojih koje sam pabirčila

 Pod onim plavetnilom

8. jul 2026.

Jovan moj usnio je pod plavetnilom Dinare. Usnio bez uspavanke i tihe reči materine kojom se miran san doziva. Koju mu je poslednju reč mater izgovorila da mu bude ispraćajna i da na njoj uplovi u svoj duboki san? Moj Jovan! Moj stric Jovan. Moj ćić od četiri dana. Piše: Cvijeta Radić Da. Bio je četiri dana star kad je ubijen materi u naručju. Mora da joj je bio u naručju. Nesretna Anica, koga je od svoje dece tog časa grlila? Njih troje, a dve ruke. Dve ruke, a jedno srce materino koje se ne može pocepati na troje. Svakome celo pripada i svakome se celo daje. Tako je Bog

NAJNOVIJE VIJESTI

Suđeno je i mrtvima

Organizovane i sistematske likvidacije zarobljenika kontrolisale su Ozna i Knoj. Obećanje da

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA