Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović istakao je da je obilježavanje dana stradanja Srba u dobojskom logoru u Prvom svjetskom ratu jedan od najznačajnih datuma iz novije istorije srpskog naroda, jer mu se na ovom području desila velika golgota.
Milunović je naveo da je dobojski logor formiran 27. decembra 1915. godine s namjerom austrougarske vlasti da se stvori tampon-zona, koja je trebala da razdvoji Srbe u Srbiji od Srba u BiH, što bi omogućilo lakšu i bržu asimilaciju naroda na ovom području.
„Kroz logor u Doboju, sa namjerom da se srpsko stanovništvo pogranične zone Gornjeg Podrinja i istočne Hercegovine ukloni sa vjekovnih ognjišta, prošlo je 45.971 lice, od kojih 17.000 žena i djece, dok ih je 12.000 stradalo od posljedica mučenja i iscrpljivanja glađu“, rekao je Milunović.
Prema njegovim riječima, još nije bilo riječi o finansijskoj konstrukciji za izgradnju adekvatnog spomenika.
Zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić rekao je da su riješeni imovinsko-pravni odnosi za izgradnju spomenika „Dobojski logor 1915 – 1917“, koji će se nalaziti u neposrednoj blizini željezničke stanice, gdje je u Prvom svjetskom ratu bio austrougarski logor za internirane Srbe.
Jutros je služenjem parastosa u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Doboju počelo obilježavanje 99 godina od internacije Srba u dobojski logor.
Vijence na Spomen-kosturnicu položili su izaslanici predsjednika i Vlade Republike Srpske, konzulata Srbije u Republici Srpskoj, te delegacije Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH, Udruženja potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca „1912-1918“, boračkih organizacija i grada Doboja.
Prema podacima iz knjige „Dobojski logor“ autora Dušana Paravca, pisane na osnovu crkvenih dokumenata i izjava preživjelih logoraša, austrougarski logor bio je na prostoru sadašnje dobojske Željezničke stanice, a zarobljeni Srbi bili su smješteni u drvenim barakama u kojima su prethodno uginuli konji austrougarske vojske od zarazne bolesti „sakagije“.
Logor je osnovan 27. decembra 1915. godine i bio je u funkciji do 5. jula 1917. godine.
U pomen žrtvama dobojskog logora Srpska pravoslavna crkva je u septembru 1938. godine objavila knjigu „Spomenica 1915-1917“ i u porti dobojskog Sabornog hrama Svetih apostola Petra i Pavla osveštala izgrađenu Spomen-kosturnicu u kojoj se nalaze ekshumirani posmrtni ostaci oko 12.000 žrtava austrougarskog logora.
Obilježavanje 99 godina od internacije Srba u dobojski logor organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Vezane vijesti:
SUTRA OBILjEŽAVANjE INTERNACIJE SRBA U DOBOJSKI LOGOR
DOBOJSKI LOGOR – SIMBOL TRAGEDIJE … – Jadovno 1941.
SJEĆANjE NA INTERNACIJU SRBA U DOBOJSKI LOGOR …
spomen-obilježje za srpske logoraše u prvom … – Jadovno 1941.