![Demonstracije protiv Srba Dubrovčana, njihovo proterivanje i uzurpiranje grada.](https://jadovno.com/wp-content/uploads/2018/01/Demonstracije-protiv-društva.jpg)
![Princ Aleksandar Karađorđević sa svojim vaspitačem Lujom Vojnovićem (foto: Milan Jovanović)](https://jadovno.com/wp-content/uploads/2018/01/Princ_Aleksandar_Karadjordjevic.jpg)
Karađorđević sa svojim
vaspitačem Lujom Vojnovićem
(foto: Milan Jovanović)
Dubrovčani su u 19. veku bili svesni da Austrija sprovodi plan da Srbe rimokatolike prevede u hrvatsku naciju. Oni su se tome opirali i preko novina upozoravali rimokatolike da ne prihvate ovu antisrpsku podvalu. Vodeći dubrovački intelektualci su uočavali da ova austrijska politika podrazumeva i teror nad Srbima najširih razmera. Njega je trebalo da sprovode Hrvati iz Zagreba i Zagorja, s pridobijenim katolicima među Srbima u Dalmaciji, Dubrovniku, Hercegovini, Bosni, Slavoniji i drugim srpskim krajevima.
Lujo Vojnović (Split, 1864 – Zagreb, 1951) bio je srpski pravnik, advokat, istoričar, diplomata i pisac iz stare srpske plemićke porodice (venecijanskih knezova) Vojnovića. Doktorirao je prava u Gracu, bio je dubrovački advokat i čovek „sa dva srpska dvora“. 1896. postaje sekretar crnogorskog kneza Nikole a zatim ministar pravde Knjaževine Crne Gore, opunomoćeni poslanik Crne Gore u Vatikanu (1901-1903). Od 1904. do 1906. bio je guverner kraljevića Aleksandra Karađorđevića u Beogradu, na dvoru Petra I Karađorđevića. Između 1907. i 1911. u Bugarskoj je pripremao teren za srpsko-bugarski sporazum. U Crnu Goru se vraća 1912, kao šef kabineta kralja Nikole. Od 1913. do 1914. delegat je Crne Gore na Londonskoj konferenciji gde potpisuje mir sa Turskom, 28. maja 1913.
![Dubrovnik, kalendar 1898.](https://jadovno.com/wp-content/uploads/2018/01/Dubrovnik_kalendar.jpg)
Preko srpskih dubrovačkih novina, u članku 1897, Lujo Vojinović je tačno predvideo hrvatski genocid nad Srbima, sproveden u velikim razmerama u Drugom svetskom ratu.
Proročki je napisao:
„Srbi preko Drine! I ta se lozinka slijepo sluša i slušaće se do onog usudnog dana koji mora da dođe, kad će jedan veliki kataklizam oboriti sve umjetne ograde, ili… ili, jaoh, porušiti i pošljednje bedeme narodne srpske zgrade i tada će — Hrvati biti zadovoljni!“ 1
Napomena:
1 Srpske novine: Dubrovnik, broj 35, 1897. godine.
Autor: Slobodan Jarčević
(Tripod)
Izvor: RASEN
Vezane vijesti:
List ,,Dubrovnik” o borcima za oslobođenje i ujedinjenje 1912 …