arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milenko_Jahura_001.jpg

Milenko Jahura: Prvi zločini ustaša u Klepcima

Izjava na saslušanju 1944, godine, Majić Ljube iz Drinovaca, srez Ljubuški, koji je svakog ljeta dolazio kod Dumilije, kao sin njegove sestre: Moj ujak dum Ilija Tomas bio je zakleti ustaša od 1932, godine, i uvijek je nastojao da i mene odgoji ustaški… Noću 22.juna 1941, godine u deset sati došli su u Klepca ustaše u 8 auta, i to iz Ljubuškog, Čapljine i Stoca. Mene su našli kod groblja gdje sam čekao ujaka don Iliju Tomasa, koga nisam našao kod kuće. Dvojica ustaša su me odmah uhvatili i odveli Franji Vegi, koji me je pitao da li znam koje su pravoslavne kuće u Klepcima. Ja sam im kazao da

Svijece_001.jpg

Bastašić: U proteklih 25 godina mnogi su auto-putevi, naročito kroz Liku, prošli upravo preko kraških jama u kojima su i kosti srpskih žrtava iz ere Pokolja

Partizansko groblje na Barin-kosi, u Magarčevcu kod Karlovca, gde su se nalazili i grobovi ustaških žrtava pobijenih Kordunaša i Banijaca na Petrovoj gori, među kojima i posmrtni ostaci 128 žena i dece, preorano je kako bi državna firma Hrvatske šume na tom mestu nastavila šumski put. Mehanizacija je, piše zagrebački portal Novosti, list srpske zajednice u Hrvatskoj, uništila gotovo sve grobove na kojima su bili istaknuti pravoslavni krstovi. Branko Gvozdenović iz Ključara, najbližeg mesta ovom groblju, ispričao je za portal Novosti da je nekoliko meštana izašlo pred bagere i molilo radnike da ne diraju groblje, ali da ti vapaji nisu uvaženi. – Kad je preko grobova izgrađen širok put, kucali

Filip Rodić

NEĆE MOĆI: Autoantifašizam

Hrvatski narod je srazmerno broju stanovnika najviše doprineo antifašističkoj borbi u Evropi, u kojoj je aktivno učestvovalo više od pola miliona hrvatskih građana – izjavila je ne trepnuvši 1. septembra 2019. tadašnja predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na obeležavanju godišnjice početka Drugog svetskog rata u Poljskoj. Piše: Filip Rodić Posebne izlive antifašizma bivša hrvatska predsednica imala je dok se vozila kolima sa svojom dečicom slušajući ode „crncima Francetića Jure“ (komandant ustaške Crne legije) u izvedbi ubedljivo najpopularnijeg pevača u Hrvatskoj, antifašiste Marka Perkovića Tompsona („Večernji list“, 16. jun 2016). Podsetimo se kakva je bila ta antifašistička borba hrvatskog naroda u Drugom svetskom ratu. Potrebno je jer mnogi (više u Srbiji

Bivši logoraši Jasenovca o stravičnim zločinima komandanta Šakića

Bivši logoraš Jakob Finci podsjetio se jeseni 1944. godine, kada je Šakić bio zamjenik komandanta logora i kada su ustaše za samo deset dana pogubile 3.000 ljudi. Drugi logoraši morali su da ih sahrane. Komandant hrvatskog koncentracionog logora Jasenovac u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i visoki ustaški oficir Dinko Šakić /1921-2008/ izručen je Hrvatskoj 18. juna 1998. godine, a na suđenju je dobio 20 godina zatvora. Antisrpska atmosfera u Hrvatskoj 1998. godine O atmosferi u hrvatskom društvu 1998. godine svjedočio je Efraim Zurof, direktor organizacije koja je „lovila“ naciste – Centra „Simon Vizental“. On je stigao u Zagreb u julu te godine i sretao je na ulicama fudbalske navijače koji su

Kalendar Pokolja: Zločin u Ljeskovom Dubu kod Gacka

U Ljeskovom Dubu je 29. juna 1943. na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi – muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu. U samo svanuće, oko 5 časova, pod vodstvom gatačkih ustaša Smaja Dilića i Rama Krvavca, blokirali su selo, dok su njegovi žitelji još spavali. Domaće ustaše i njemački vojnici podijelili su se na grupe-patrole. Grubo su istjerivali iz kuća nemoćne starce, žene i pospanu djecu. One koji su pokušavali da bježe ili nisu htjeli da napuštaju svoja ognjišta ubijali su, bez milosti, na licu mjesta.

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 29. jun 1943. Godišnjica stradanja Srba u Hercegovini

U Ljeskovom Dubu je 29. juna 1943. na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi – muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu. U samo svanuće, oko 5 časova, pod vodstvom gatačkih ustaša Smaja Dilića i Rama Krvavca, blokirali su selo, dok su njegovi žitelji još spavali. Domaće ustaše i njemački vojnici podijelili su se na grupe-patrole. Grubo su istjerivali iz kuća nemoćne starce, žene i pospanu djecu. One koji su pokušavali da bježe ili nisu htjeli da napuštaju svoja ognjišta ubijali su, bez milosti, na licu mjesta. Među

koriscka-jama-spomen-ploca.jpg

Krvavi kamen hercegovački: Vidovdanski pokolji

Drugi talas ustaških zločina, isplaniran kao „vidovdanska akcija“, započeo je 22 juna masovnim hapšenjem Srba i Jevreja u Mostaru, Stocu, Čapljini, Ljubinju, Nevesinju, Gacku, Konjicu i drugim hercegovačkim mjestima. Komandant zloglasne Pavelićeve tjelesne bojne Mijo Babić izdao je naredbu da se granični pojas prema Crnoj Gori očisti od Srba i tako omogući sprovođenje „vidovdanske akcije“. U naletu hrvatskih i muslimanskih ustaša u selima oko Gacka ubijeno je 140 muškaraca, žena i djece. Sa koliko su svireposti zlikovci izvršavali zadatak, vidi se i po tome što su satirali i cijele porodice. Todoru Nikoliću iz Kule bacili su u Čavčiju jamu 9 članova porodice, a Pilju i Špiru Boljanoviću 12 članova porodice

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 28. jun. Godišnjica stradanja Srba ’41 i ’92

Srpski narod je na Vidovdan stradao u više navrata. Jama Ržani do kod Ljubinja. Uoči Vidovdana 1941. godine ustaše su na prevaru uhvatile 186 Srba i nakon zvjerskog mučenja bacile ih u jamu Ržani Do kod Ljubinja. Bratunačka sela Loznica i Zagoni. Muslimanske snage iz Srebrenice napale su na Vidovdan 28. juna 1992. godine bratunačka sela Loznicu i Zagone i tom prilikom ubili 12 srpskih civila, 11 u Loznici i 1 u Zagonima. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.  Vezane vijesti: Sjećamo

Stop za ustaško divljanje u Australiji – država zabranjuje lik Pavelića, slovo U i pozdrav „za dom spremni”

Australijska država Viktorija proširiće zabranu isticanja fašističkih simbola,  u koje će ubuduće biti uključeno i ustaško znamenje. Odmah pošto to usvoji država Viktorija , istim putem će krenuti i australijska federalna uprava. Hitlerov saveznik To znači da Hrvati više neće moći da ističu šahovnicu iz vremena Nezavisne države Hrvatske, fotografije i transparente sa likom Ante Pavelića, slovo U i  pozdrav „za dom spremni”. Hrvatska zajednica među kojima je veliki broj potomaka ustaša koji su nakon Drugog svetskog rata pobegli iz Jugoslavije, za to može da zahvali fudbalerima kluba „Vitezovi” iz Melburna. Oni su desetog aprila, na dan osnivanja Nezavisne države Hrvatske, u svlačionici pevali ustašku pesmu „boj se bije, ustaški

U Pridvorcima kod Trebinja služen parastos za žrtve ustaškog zločina

U Pridvorcima kod Trebinja služen je parastos za žrtve ustaškog zločina iz 1941. godine. Pridvorci – parastos; Foto: RTRS Ustaše su u noći između 23. i 24. juna na Pridvoračkoj jami počeli sa ubijanjem Srba koje su prethodno uhapsili na području grada. U jamu je bačeno 13 ljudi, a nakon što su trojica zarobljenih uspjeli da pobjegnu, ubijanje je prekinuto. Zločin, za koji niko nije odgovarao, izvršile su komšije i poznanici ubijenih Srba. Parastos je služio episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, a prisustvovali su potomci žrtava ovog zločina. Izvor: RTRS

Stradanje Srba Donje Hercegovine u genocidu NDH 1941-45. godine (2)

Aprilski rat, hrvatska izdaja i pobuna, proglašenje NDH u Čapljini, ogorčene borbe za grad, okupacija prve srpske žrtve, uspostavljanje hrvatske vlasti i pripreme genocida. Piše: Milenko Jahura  Za potpuno istrebljenje Srba idealna prilika posle Hitlerovog i Musolinijevog razbijanja Jugoslavije i uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske, mračne zločinačke tvorevine. Hrvatske mase su je dočekale sa euforičnim oduševljenjem. Muslimanske takođe, u nešto manjoj meri. O kakvom se raspoloženju radi govori i činjenica da je u Čapljini, pod vođstvom katoličkih sveštenika Jure Vrdoljaka i Ilije Tomasa, predratnih članova ustaške organizacije, proglašena Nezavisna još 8. aprila 1941.godine, dva dana pre nego je istu Kvaternik proglasio u Zagrebu! Opijene šovinističke mase napadaju i razoružavaju jugoslovensku vojsku,

Pisanjem čuva Kordun i Kordunaše od zaborava

Milka Kajganić sada je, kao viktimolog i koscenarista, deo ekipe filma „33 anđela” o stradanju srpske dece u logorima. Sa snimanja filma (Fotografije lična arhiva) U toku je snimanje dokumentarno igranog filma ,,33 anđela” u norveško-srpskoj produkciji o stradanju srpske dece u hrvatskim i nacističkim logorima za vreme Drugog svetskog rata. Na čelu filmske ekipe su direktor, producent i koscenarista Branko Dimović Dimeski i reditelj Goran Vukčević, a u njoj je, kao viktimolog i koscenarista, i Milka Kajganić, autorka 16 knjiga o Kordunu, njenom zavičaju. Dve najnovije „Mali unproforac” i „Ljubav prema slobodi” (obe u izdanju Arhiva Vojvodine), u januaru je predstavila u Beogradu. – Drago mi je što sam

Ustaše sprovode narod sa Kozare

Krvavi pir u glinskoj crkvi

Ustaše naredile da se ugasi ulična rasveta, a onda je počelo klanje u pravoslavnoj crkvi Jedan od najsvirepijih i najjezivijih zločina nad Srbima u NDH bio je pokolj nekoliko stotina Srba muškaraca u pravoslavnoj crkvi u Glini. Srbe zatvorene u glinskoj pravoslavnoj crkvi ustaše su odvodile po grupama do stratišta u Glinsko Novo Selo, Hadžer i Prekopu, gde su ih zverski mučili, najsvirepije ubijali i pokopavali u već iskopane jame. Franc Žućek, župnik Crkve Svetog Ivana u Glini, dobro se seća događaja: „Po crkvenim knjigama znam da je to bilo 29. 7. 1941. Srbe iz okoline Vrginmosta dovozili su u pravoslavnu crkvu kamionima i autobusima, a odatle ih dalje vodili

Pandurica

Kalendar genocida u Hercegovini, 13. jun: Mučenička smrt uglednih Ljubinjaca u jami Pandurica

U noći 13. juna 1941, hrvatsko – muslimanske ustaše na čelu sa Leom Togonalom u ovu jamu su bacili 36 uglednih Srba: 33 pravoslavca, dvojicu katolika i jednog muslimana. Prethodno su ih nedjeljama i danima svirepo mučili u  Ljubinjskom zatvoru. Od kamiona  kojim su dovezeni iz zatvora do jame vučeni su 50 metara metara do jame u koju su ugurani živi. Ljubinjski srez Jama Panurica  nalazi se 2 od Ljubinja, kod sela Vođeni, pored samog puta ka Trebinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine :1. Božidar Šarenac – sveštenik2. Obren Jahura – učitelj3. Tomo Jahura – zemljoradnik4. Gojko Kozić –

Miloš Ković: Krajina kao simbol i suština istorije srpskog naroda

Postoji jedna reč koju, zbog našeg duhovnog zdravlja, valja uporno i stalno ponavljati. Potrebno je da je iznova izgovorimo upravo danas i naročito ovde, u drevnom Krušedolu, na padinama Fruške gore, nove, srpske Svete Gore, u Sremu, utočištu srpskih prognanika, od Svetih Brankovića do današnjeg dana. Ta reč je – Krajina. Miloš Ković; FOTO: Jadovno 1941. Pri tome, ne mislim samo na austrijsku Vojnu krajinu, istorijsku pojavu koja ima svoj početak i kraj u dobu od 16. do 19. veka. Nije ovde reč ni samo o Bosanskoj krajini, kao nekadašnjem delu drevne turske granice. Kada kažemo „Krajina“, potrebno je da se setimo vekovnih seoba, izbeglištva, ali i genocida nad srpskim

NAJNOVIJE VIJESTI

Dete iz logora

Svedočenje Gojka Šašića koji je svoje prve korake napravio u ustaškom logoru

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.