arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Drž‘te Malagurskog: Sezona lova na srpskog reditelja na Kosovu

Do pre deset godina osamdeset odsto Albanaca ne bi ni pomislilo da kaže da su srpske crkve na KiM njihove, međutim, osmišljeno je nekoliko kampanja i mnogi su poverovali u tu laž. Još miriše dim 17. marta 2004. iz Bogorodice Ljeviške i taj dim osećaju i Albanci, ali je problem što su dovoljno licemeri da mogu da kažu — „to je naše“! Na saopštenje kosovskih vlasti, prema kome je novi film Borisa Malagurskog „rasistički i bez presedana“ i deo „sporne kampanje“ protiv članstva Kosova u Unesko, kao i da režiser „predstavlja kulturno nasleđe na Kosovu kao nasleđe Srbije“, pesnik Matija Bećković je, posle nekoliko minuta smeha, odgovorio za Sputnjik u jednoj rečenici: „Nema im se šta prigovoriti,

Idemo dalje…

„Ma koliko te puta neko saplitao – ustani! Nebitno koliko te gurali i pritiskali – nastavi! Neka te vera u ono što činiš i ono što stvaraš drži i nosi, i znaj da ideš upravo tamo gde niko do sada nije bio!!! Ne boj se! Jer ti to možeš. Ako ne ti … A ko će drugi?“ Dragi moji, Odruži se ovo leto i ova pauza koju smo sami sebi nakon promocije u Beogradu dodelili. Priznajem da je bilo uspona i padova. Da je bilo, ima i biće raznih pritisaka. Da problem nisu manji. Naprotiv. Ipak sa svakom promocijom rasli smo i mi – ja kao autor, ljudi koji su

© Sputnik/ Aleksandar Milačić

Malagurski odgovorio Prištini: Ramuše, organizovaću ti projekciju u zatvoru

Srpski reditelj Boris Malagurski odgovorio je premijeru tzv. države Kosovo Ramušu Haradinaju na optužbe kosovske vlade da je film ovog reditelja „Kosovo – momenat u civilizaciji“ kampanja protiv članstva Kosova u Unesko. Malagurski je ubrzo, pošto je kosovska vlada iznela niz kritika zbog prikazivanja tog dokumentarnog filma u Srpskom kulturnom centru u Parizu, na svom nalogu na Tviteru objavio da će „Ramušu organizovati projekciju filma u zatvoru“. Ramush, we'll organize a special screening for you in prison! — Boris Malagurski (@malagurski) September 17, 2017 Film je u petak veče premijerno prikazan u Parizu mnogobrojnim predstavnicima diplomatskih, kulturnih i intelektualnih krugova. Srpski reditelj je tom prilikom rekao da je ideja filma da se prikaže ugroženost, ali i lepota srpske baštine na KiM. „Film

Braća Miodrag i Miladin Brkljač danas su jedini Srbi u selu Vrela kod Kosova Polja, koje je nekada naseljavalo gotovo 300 Srba.

Dva brata jedini Srbi u selu kod Kosova Polja

Braća Brkljač, jedini Srbi u Vrelima, žive sklonjeni iza zidina i drvene kapije. U dvorištu im je stara očeva i nova kuća, koju su zajedno gradili. Preživjeli su teška vremena. Onima koji bi se vratili, sugerišu da se moraju organizovati… Priredio: Neđeljko ZEJAK Braća Miodrag i Miladin Brkljač danas su jedini Srbi u selu Vrela kod Kosova Polja, koje je nekada naseljavalo gotovo 300 Srba. “Ostali smo nas dvojica, posljednji. I neka smo, bar da se trag nas starih doseljenika ne zatre, da ne bude eto pobjegli ili popadali kao `pilad pred jastrebom`”, objašnjava šezdesetčetvorogodišnji Miodrag zašto su ostali. Braća Brkljač danas žive sklonjeni iza zidina i drvene kapije. Tu

Vladika Teodosije Foto: RTS

Vladika Teodosije: Lažne prijave protiv Srba vode potpunom etničkom čišćenju

Njegovo preosveštenstvo episkop raško-prizrenski Teodosije posjetio je Srbina Bogdana Mitrovića /74/ u zatvoru u Podujevu i ocijenio da tolerisanje lažnih prijava i prijetnje Srbima nekakvim tajnim listama nisu ništa drugo nego dalji nastavak politike koja vodi potpunom etničkom čišćenju Kosova i Metohije od srpskog stanovništva. Vladika Teodosije istakao je da je riječ o čestitom čovjeku koji je aktivno pomagao Srpskoj pravoslavnoj crkvi i dodao da se nada da će istina izaći na vidjelo. On je napomenuo da je prijava za navodne ratne zločine došla od komšije Albanca koji je lično uzurpirao Mitrovićevu zemlju i koji godinama pokušava da privoli porodicu Mitrović na prodaju. Vladika raško-prizrenski rekao je za Informativnu službu

Foto: Dragan Zečević

Srbima spremaju lavinu optužnica

Specijalno tužilaštvo Kosova na osnovu iskaza samo dva svedoka može da radi šta hoće. U opasnosti svi koji su bili u vojsci ili policiji, anaročito povratnici. Aktiviraju se tajni spiskovi Mislim da nas očekuje lavina optužnica za navodne zločine koje su počinili Srbi. U pitanju su već pripremljeni “pravosudni dokumenti” koji se aktiviraju namenski. Ubeđen sam da su fioke Specijalnog tužilaštva Kosova prepune takvih predmeta – ovim rečima Ljubomir Pantović, advokat iz Kosovske Mitrovice, ukazuje na postojanje takozvanih tajnih spiskova sa imenima Srba sa Kosova i Metohije protiv kojih je kosovsko pravosuđe podiglo optužnice. Broj pomenutih optužnica je nepoznat predstavnicima Srba sa KiM. Spekuliše se o više stotina njih. Na

Foto: Dragan Zečević

Optužen za ratni zločin jer nije htio da proda zemlju Albancu

Bogdan Mitrović uhapšen je u Suvoj Reci na Kosovu i Metohiji jer nije htio da proda svoje imanje u Prizrenu i to je jedina njegova krivica, izjavila je njegova kćerka Radica Blagojević. “Nemaju oni na osnovu čega da okrive mog oca. Nikome ništa nije uradio. Prethodnih 18 godina redovno je odlazio na Kosovo i Metohiju. Nije bio ni na ratištu, niti je ikada bio u bilo kakvom sukobu sa komšijama Albancima”, rekla je Blagojevićeva. Mitrovićev advokat Dejan Vasić izjavio je za “Večernje novosti” da je hapšenje njegovog klijenta klasična matrica zastrašivanja povratnika i otimanja imovine. “Prema rečima mog branjenika, njega je prijavio prvi komšija koji je posle 1999. godine porodici

© Foto: Pixabay

Novi plan Prištine — da se nijedan Srbin više ne vrati

Jasno je da Priština politizuje i zloupotrebljava priču o ratnim zločinima da bi zastrašivala Srbe, proganjala nevine i sprečavala povratak proteranih. Hapšenje Bogdana Mitrovića u Suvoj reci pod optužbom za navodni ratni zločin izazvalo je uznemirenost i kod Srba na KiM i kod onih koji su iz južne srpske pokrajine raseljeni u centralnu Srbiju. Kosovsko Specijalno tužilaštvo početkom godine raspisalo je tajne poternice za 57 raseljenih Srba zbog sumnji u navodne ratne zločine između 1998. i 1999. Međutim, tajna poternica za Bogdanom Mitrovićem raspisana je 18. jula, što pokazuje da se niko od raseljenih Srba ne može osećati sigurnim dokle god tajne optužnice postoje. Analitičar iz Gračanice Živojin Rakočević tvrdi da se ovde ne radi samo o tajnim optužnicama. „To je optužnica koja treba da ubije svaku ideju

(Foto Printskrin RTS)

Mušutište, uhapšen muškarac iz grupe raseljenih Srba

Sedamdesetčetvorogodišnji Bogdan Mitrović iz Sopine uhapšen je u Suvoj Reci tako što je izveden iz grupe raseljenih Srba koji su obišli svoje kuće i porušenu crkvu Svete Bogorodice u Mušutištu. Specijalne snage kosovske policije pretresle su autobus koji je dovezao grupu raseljenih Srba. Legitimisani su svi u grupi u potrazi za još nekoliko osoba, javlja dopisnik RTS-a. Policijski službenik koji je rukovodio akcijom hapšenja i obezbeđivanja raseljenih tokom posete Mušutištu naveo je da je za Bogdanom Mitrovićem raspisana poternica kosovskog tužilaštva za teška krivična i ratna dela. Hapšenje je izazvalo uznemirenje u grupi od 50 raseljenih Srba koji posle rata ne žive u Mušutištu. Oni svake godine posećuju to mesto tokom

Arno Gujon Foto Privatna arhiva

Arno Gujon: Grlo mi se steglo kada mi je devojčica na KiM rekla “Ovo je moja prva lutka u životu”

Arno Gujon, francuski humanitarac posvećen Srbiji, u ličnoj priči kao lekciji kako se postaje vitez plemenitosti, pravde i dobrote Pokrenula ga je nepravda koja je iz dana u dan, iz godine u godinu pogađala jedan, samo jedan narod u Evropi. Srpski narod. Pitao se da li je moguće da se sva belosvetska mašinerija udruži u satanizaciji i zaključio da tu nešto nije u redu. Stasavao je uz priče o lepoti Srbije, prijateljstvu sa njegovom otadžbinom Francuskom, podvizima srpske vojske u Velikom ratu. A, onda… Onda je, u proleće 1999, on, još golobradi mladić bio zapanjen slikama bombardovanja te lepote sa kojom je sanjao susret. Ali, slike užasa oživele su ponovo

U Svetosavskom domu hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču promovisana je knjiga "Srpsko srce Johanovo", autora Veselina P. Dželetovića, bazirana na istinitoj priči o trgovini ljudskim organima na Kosovu i Metohiji.

Predstavljena knjiga “Srpsko srce Johanovo”

U Svetosavskom domu Hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču predstavljena je knjiga “Srpsko srce Johanovo” autora Veselina P. Dželetovića zasnovana na istinitoj priči o trgovini ljudskim organima na Kosovu i Metohiji. Protojerej-stavrofor Momir Vasiljević rekao je na sinoćnjoj promociji da Kosovo i Metohiju treba vratiti dobrim djelima i ispunjavanjem Božijih zapovijesti. “Stalno govorimo Kosovo je srce Srbinovo, duša srpska, ali po toj duši i tom srcu lutaju neki čudni ljudi i neprijatelji koji su učinili dosta zla srpskom narodu”, kaže prota Vasiljević. Protojerej Vasiljević je podsjetio da je zlo činjeno i ranije, što potvrđuje i ova knjiga, jer su se 1999. godine na raspetom i mnogostradalnom Kosovu desila mnoga zla.

Igumanija manastira Sokolica na Kosovu, mati Makarija Foto: blic.rs

“Palili su naše svetinje, ne mogu sada da ih čuvaju”

Igumanija manastira Sokolica na Kosovu, mati Makarija, izjavila je da je apsurdno da Albanci traže prijem u Unesko. “Šta oni imaju da zaštite? Nemaju nijedan, baš nijedan kulturni spomenik. Osim Muratovog turbeta i Sinan-pašine džamije u Prizrenu, koja je napravljena od materijala srušene Crkve Svetih arhangela. Nemaju ni ta dva spomenika, to su spomenici islama, Turske”, izjavila je mati Makarija za “Blic”. “Šta oni hoće. Hoće da prisvoje naše. Naši manastiri treba da dobiju eksteritorijalni status”, kaže mati Makarija. Ona smatra da je nedopustivo da oni koji su palili i minirali srpske svetinje, sutra budu u nekim uredima za zaštitu spomenika kulture. “Znate, stranci koji su dolazili na Kosovo u

OGORČENI Goran Perović (levo) ne vidi izlaz iz trenutne situacije

Ne smeju ni roditelje da obiđu

Nove muke Perovića koje je hapsila kosovska policija. Možda će morati da isele svoje stare iako su njih dvoje jedini preostali Srbi u Medregovcu Od kada nas je nedavno hapsila kosovska policija zbog navodnog ilegalnog prelaska administrativne linije, moja porodica i ja ne smemo da obiđemo roditelje u Medregovcu, podujevskom selu, kako ponovo ne bismo bili uhapšeni. A roditelji su nam stari i bolesni, tako da smo zaista na muci. Ovim rečima, Goran Perović (52) iz sela Medregovac, u razgovoru za “Novosti”, iznosi novi problem sa kojim je suočena njegova porodica. Njegovi roditelji su jedini preostali srpski žitelji u ovom selu ali i na području čitave podujevske opštine koja broji

Kolege novinari sa KiM ne zaboravljaju Perenića i Slavuja / Foto: Dragana Zečević

Tragedija porodice Perenić: Sve se nadam Ranku

Tragedija Snežane Perenić (55) čiji je muž otet na KiM. Lakša mi je neizvesnost nego da dođe crna vest Težak je ovo život u neznanju, nalik kazni, ali nekada mi se čini da mi je lakše i da živim u neizvesnosti nego da čujem najcrnju vest. Svesna sam da posle devetnaest godina teško mogu čuti nešto dobro, ipak se bojim onoga što bih mogla saznati – ovo su reči Snežane Perenić (55) iz Kosova Polja čiji je muž Ranko u 39. godini sa kolegom Đurom Slavujem kidnapovan 21. avgusta 1998. godine nedaleko od manastira Zočišta u opštini Orahovac. Kaže, prošle su tolike godine ali se u njenim emocijama ništa nije

Luka Vukadinović: Srbin i Kosovo

Polje novog rođenja, polje stradanja, polje mučenika. Polje a na polju jama. Raka puna stradalnika, puna sinova i otaca. Grobnica novih vojnika, novih ugodnika. Rana Srbinova, urođena želja i poslednja nada. Zemlja monaha, Srbinova Sveta zemlja. Groblje Srbinovo đe istorija porodice spava. Avlija Srbinova i kuća Srbinova, najsvetiji dio zemlje Srpske. Krvavo polje Srbinovo postalo je polje od otaca, izgubljena snaga Srbinova vjeru gubi odruče se carstva. Zemlja bez zemlje đe zvona bude satrape i krvnike. Zemlja krvava i zemlja sveta, zemlja sudbine izgubljene, sudbine nepoznate. Brana istorije i granica života, potonja i prva želja Srbinova. Obećana zemljo Srbinova, tvoji Srbi dadoše te lako. Suzo Srbinova i kućo Srbinova, nije

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.