arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milan Radić

U Kozaperovici pretučen i opljačkan povratnik

‘Odmah na vratima su mi rekli da su policajci i da otvorim, a čim sam ih pustio u kuću, tražili su novac. Kada sam im rekao da nemam ništa, počeli su me udarati šakama po glavi’, svjedoči 59-godišnji Milan Radić Milana Radića (59), povratnika iz Kozaperovice na Baniji, desetak kilometara jugoistočno od Gline, u četvrtak su pretukli i opljačkali za sada nepoznati počinitelji. Tri dana ranije, u ponedjeljak, Radića je posjetio nepoznati muškarac, predstavivši se kao radnik policije. Ispitivao ga je o njegovom imovinskom statusu i novčanim primanjima. – U početku sam povjerovao da je zaista riječ o policajcu u civilu, ali kada me je pitao koliko imam novca u kući,

Stari Vujadin i njegovi drugovi

Moja majka znala je reći: sine, u svakom selu gradi kuću. Od rata, kada sam od smrti spasio nekoliko Hrvata koje i danas srećem, znam na što je mislila To što smo, prolazeći pješice kroz selo Dragotina, primjetili u jednom dvorištu brkatu ljudinu kako s cigaretom u ustima oštri kosu i nije bio baš nekakav razlog da svratimo. No kada je domaćin gromkim baritonom upitao: ‘A koja si ti baraba?’ – nije nam bilo druge nego ući u dvorište. Širok osmijeh i stisak ruke Vujadina Galjena brzo je izbrisao kratko čuđenje i nedoumicu, a kada smo kazali da je nižepotpisana baraba novinar, odmah je ponudio da sjednemo. S tim ljudima sam radio

Sela kao čekaonice smrti

Ljetnim dolascima udahne se život u beživotna sela ispunjena svakodnevnim umiranjem u kojima jedino rastu groblja kao posljednji tragovi i čuvari nekog bivšeg života Ljeto srpskim povratničkim selima, poslije duge zime, noći bez kraja u samoći i čekanja umiranja, hladnih ljudskih odnosa, rijetkih susreta i još rjeđih razgovora, ne znači samo buđenje toplo vrijeme, duže dane ispunjenih radom, školski raspust, nego mnogo, mnogo više. Znači život, ponovno rađanje, susret sa najmilijima kojih se vidi od ljeta do ljeta. Ljetnim dolascima udahne se život u beživotna sela ispunjena svakodnevnim umiranjem u kojima jedino rastu groblja kao posljednji tragovi i čuvari nekog bivšeg života. U tim beživotnim prostorima, samo bujna vegetacija svojom

Poginuli novinari na Baniji

Danas 26 godina od ubistva novinara RTS-a u Hrvatskoj

Udruženje novinara Srbije /UNS/ saopštilo je da se danas navršava 26 godina od kada su na putu Petrinja-Glina u Hrvatskoj ubijeni medijski radnici šabačke dopisničke ekipe Radio-televizije Srbije /RTS/. Tada su ubijeni novinar Zoran Amidžić, snimatelj Bora Petrović i asistent snimatelja Dejan Milićević, a mobilisani urednik u Radio Šapcu Sretan Ilić preminuo je na putu do bolnice. Automobil u kojem se nalazila ekipa RTS-a napadnut je iz zasjede i izrešetan 9. oktobra 1991. godine. UNS-ovo istraživanje za „Dosije o ubijenim i nestalim novinarima“ pokazalo je da tužilaštva Srbije i Hrvatske do danas nisu pokrenula istrage tog zločina. Komandant Trećeg bataljona 544 motorizovane brigade JNA Jovo Ilić je za UNS-ov „Dosije“

Miroslav Lazanski

Miroslav Lazanski: „Ne osuđuju Hrvati majora Tepića zbog onoga šta je uradio, već zbog onoga što oni nisu“

Nig­de dru­gde u sve­tu, u ne­kom ra­tu, mu­že­vi ni­su osta­vlja­li že­ne, a že­ne mu­že­ve sa­mo zbog na­ci­o­nal­ne pri­pad­no­sti, kao što je to bi­lo u su­ko­bi­ma na pro­sto­ru ne­ka­da­šnje Ju­go­sla­vi­je. Ame­ri­kan­ci su se to­kom ra­ta že­ni­li Vi­jet­nam­ka­ma, po­sle Dru­gog svet­skog ra­ta i Ja­pan­ka­ma, sa­mo su Sr­bi, Hr­va­ti i Mu­sli­ma­ni zbog ra­ta osta­vlja­li svo­je brač­ne part­ne­re. Isti­na, sta­ti­stič­ki gle­da­no, Sr­bi i Srp­ki­nje bi­li su u to­me i naj­ne­vi­ni­ji, od­no­sno naj­ver­ni­ji da­toj brač­noj za­kle­tvi ba­rem što se ti­če op­stan­ka za­jed­ni­ce. Na ame­rič­koj voj­noj aka­de­mi­ji Vest po­int ka­det ko­ji pre­va­ri de­voj­ku gu­bi pra­vo ško­lo­va­nja. „Ni­je ve­ran de­voj­ci, ne­će bi­ti ve­ran ni za­kle­tvi, ni ar­mi­ji.“ Da li i taj men­tal­no-po­li­tič­ki kon­tekst de­li­mič­no ob­ja­šnja­va naj­no­vi­je za­hla­đe­nje

Nekad spomenik palim borcima, danas hrvatskim braniteljima – Okučani Foto: Jurica Galović/PIXSELL

Otimači kostiju

Partizanska spomen-kosturnica u Novskoj prebrisana je 2009. spomenikom poginulim braniteljima, a isto je učinjeno u Okučanima, Gospiću, Ivanjskoj i Orahovici. U Đakovu je petokraka na partizanskom spomeniku zamijenjena krstom, u Odri Sisačkoj je postavljeno raspelo, u Mikleušu kip Bogorodice, a u Svetom Filipu i Jakovu bista Franje Tuđmana Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora sa spomen-kosturnicom iz Drugoga svjetskog rata u spomen-području Trokut u opštini Novska, koji je početkom 1990-ih miniran, nije jedini primjer spomeničke baštine kojoj je prenamijenjena njezina prvobitna funkcija. Na lokaciji tog nekada zaštićenog monumenta 2009. podignut je Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata 1991.-1995., čime je prebrisan i posljednji trag partizanskog spomenika. S obzirom na takav

big-1503.jpg

Milan Cvetojević ubijen kod Siska, nađen kraj Kovina

Milja Cvetojević svoga je supruga Milana sahranila tek nakon rata, nakon što joj je netko od povratnika u poštanski sandučić stavio list „Pančevac“, u kojem je pisalo da je tijelo Milana Cvetojevića pronađeno na obali Dunava kod Kovina, šest mjeseci poslije ubojstva uz Savu Mošćenica kod Siska, topao dan 19. septembra 1991. Milan Cvetojević radi u dvorištu porodične kuće. Tri osobe, odjevene u maskirne uniforme bez oznaka, gologlave, s pištoljima za opasačima, dolaze po njega i odvode ga na obalu Save, u obližnju Hrastelnicu, gdje ga ubijaju mecima u potiljak. Ubistvo Milana Cvetojevića tek je jedna od nekoliko stotina sisačkih ratnih priča u kojoj počinitelji nisu odgovarali. Sve sudske instance

Dragica Kovačević

Tajna bratovog kaputa

Dragica Kovačević sumnja da je neko tokom rata u banijskom Klasniću likvidirao njenog brata Milana Demića, jer nije htio uzeti oružje i krenuti u rat Lutajući po zapuštenom i napuštenom Klasniću, prolazeći kraj desetina srušenih, nagorjelih i opljačkanih kuća, nigdje ne nalazimo čeljadeta. Odjednom, iza jednog zavoja trošnog puta, zabljesnu nas kuća, toliko lijepa da zastaje dah. Ispred nje, vitalna ženica pozva nas u dvorište. ‘E, baš lijepo da ste došli, danas mi je sedamdeseti rođendan!’ – reče uz širok osmijeh i otvori još šire vratnice. Na trpezi se za čas nađoše tek ubrane jabuke i kruške. Prije četrdeset godina, Dragica Kovačević i njen suprug Ljubomirotišli su, za poslom iz Klasnića u Karlovac,

Sisak

Ubijanje Srba u Sisku 1991-1992 godine

Nestanci Srba u Sisku ili Slučaj Sisak predstavlja niz ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj u Sisku i okolini. koje je Republika Hrvatska izbegavala da procesuira. U okviru ratnih zločina koji su se tada dogodili stradalo je 611 civila uglavnom srpske nacionalnosti. Od ubijenih 595 je srpske nacionalnosti zatim 14 Hrvata i 2 Bošnjaka. Od ukupnog broja stadalih 120 je žena.  Već u leto i jesen 1991, a posebno od septembra nakon što je JNA zauzela Petrinju, a tamošnje hrvatsko stanovništvo izbeglo prema Sisku i Zagrebu, veći broj građana Siska uglavnom srpske nacionalnosti odvođen je iz svojih kuća i sa posla i nestajao. Neki od njih kasnije su nađeni mrtvi.

Igor Premužić: Ludilo morona, a toliki ljudi pobijeni, tolika mržnja posijana…

Pojedini portali forsiraju priču o akciji „Una“ koja je pokrenuta krajem septembra 1995. Priča je klasična propagandna, bez imalo želje da objektivno prikaže događaj. Piše: Igor Premužić Mutan je razlog poduzimanja ove akcije i njenog cilja. Službena verzija je poštivanje dogovora Izetbegović – Tuđman, ali svjedoci tog vremena znaju da to nema veze s onime što se događalo. Nakon VRA „Oluja“ promijenio se odnos snaga, HV i vojska iz Bosne su imale inicijativu, srpske snage su bile u rasulu, ofenziva je išla prema Banja Luci koja je bila pred padom. Čim su stvorene sve pretpostavke da se izvrši osvajanje tog grada, Amerikanci su – iz svojih interesa i razloga –

Jedinice UNPROFOR-a u Medačkom džepu

Sumorna jesen

Ratne jeseni 1991. mnoge žrtve zabilježene su iza borbenih linija; godišnjice koje padaju ovih dana sasvim sigurno će proći u ćutnji medija i države. Tokom ljeta i jeseni te godine u Sisku je likvidirano više od sto lica srpske nacionalnosti, a do danas nisu pronađena tijela 40 stradalih. Na karlovačkom Koranskom mostu 21. septembra 1991. godine dogodio se „krvavi pir“ nad razoružanim rezervistima JNA, od kojih je ubijeno njih 13, dok je osam dana kasnije ubijeno šestero zarobljenih pripadnika JNA iz bjelovarske kasarne. U Sajevcu kraj Karlovca 5. oktobra 1991. za ručkom je likvidirano troje članova porodice Roknić. Ubojstva u Marinom Selu i Pakračkoj Poljani počela su 9. oktobra 1991.

Cijena patnje

‘Zamislite da su urinirali po vama, stavljali sol na rane, vodili vas na strijeljanje, da zbog toga postanete invalid na antidepresivima i onda, nakon svega, dobijete 40.000 kuna odštete’, žali se advokat žrtve koja spada među rijetke koji su dobili kakvu-takvu nadoknadu za pretrpljena mučenja tokom prethodnog rata Državljanin Republike Hrvatske srpske nacionalnosti O.Š. zaustavljen je u julu1991. godine na kontrolnom punktu kod Jasenovca. U tome trenutku bio je pripadnik hrvatske policije, ugledni savezni nogometni i kinološki sudac. Tamo je došao s dva pripadnika Zbora narodne garde, koji su ga ‘stopirali’ kod Virovitice. Vičući mu da je četnik, grupa ljudi ga je na ovom punktu izvukla iz automobila i počela mlatiti dok

Zločin nad srpskim civilima

Danas 26 godina od ubistva Srba u capraškim selima

Danas se navršilo 26 godina od ubistva 15 i ranjavanja više desetine srpskih civila u srpskim selima u oblasti Caprag nadomak Siska, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“. Iz „Veritasa“ podsjećaju da su zločin nad Srbima počinili pripadnici „Zengi“ koji su u srpska sela ušli sa transporterima JNA i tom prilikom ubili sve koji su im se našli na putu. Prema podacima „Veritasa“ u Sisku i okolnim mjestima je u nastavku ljeta i u jesen 1991. godine likvidirano najmanje 118 lica srpske nacionalnosti, od čega 97 civila, od kojih je 11 žena. „Ljudi su ubijani u kućama, na ulici, na radnim mjestima, a najčešće odvođeni na unaprijed pripremljena mjesta – bivše

U Hramu Svetog Joakima i Ane u beogradskom naselju Kaluđerica danas je služen parastos za 20 srpskih civila, koji su mučki i na prevaru, misleći za svoje ubice da su vojnici JNA, pobijeni u nekoliko capraških sela kod Siska, 22. avgusta, 1991. godine.

Služen parastos za srpske civile mučki ubijene kod Siska

U Hramu Svetog Joakima i Ane u beogradskom naselju Kaluđerica danas je služen parastos za 20 srpskih civila, koji su mučki i na prevaru, misleći za svoje ubice da su vojnici JNA, pobijeni u nekoliko capraških sela kod Siska, 22. avgusta, 1991. godine. Parastos je uz blagoslov Njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja služio protojerej-stavrofor Dragan Stanišić, arhijerejski namjesnik vračarsko – gročanski, uz sasluženje sveštenstva ovog hrama. Stradalim srpskim civilima položeni su vijenci na Spomen-ploču, a nakon odavanja pošte minutom ćutanja održan je i prigodan program sjećanja. Sekretar Koordinacije izbjeglih i raseljenih u Srbiji Jovan Čakarević rekao je da je ovaj zločin hrvatska propaganda tada prikazala na stranim televizijama kao zločin

Parastos stradalim civilima Capraških sela na Baniji 1991. godine

UDRUŽENjE ZAVIČAJ -BEOGRAD  i KOORDINACIJA UDRUŽENjA IZBEGLIH  I RASELjENIH U R.SRBIJI       Udruženje izbeglih, raseljenih i doseljenih lica ,,Zavičaj“-Beograd i Koordinacija Udruženja izbeglih i raseljenih u Republici Srbiji, organizuju povodom 26 godina od stradanja nevino ubijenih civila u Capraškim selima na Baniji 1991 godine, Parastos u Hramu svetih pravednika Joakima i Ane u Kaluđerici 20.08.2017 sa početkom u 11 časova. Pozivamo sve patriote i patriotske organizacije i predstavnike institucija da dođu i odaju poštu nevinim žrtvama  

NAJNOVIJE VIJESTI

Sadržaj

Autorica Zdenka Novak, rođena 26. novembra u Zagrebu u imućnoj jevrejskoj obitelji,

Izrael

“Što je u jednom imenu?”, kaže Julija kad čuje da je Romeo

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika.

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.