arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ekshumacija žrtava

U ZAGREBU IDENTIFIKOVANI POSMRTNI OSTACI DEVETORO SRBA

U Zagrebu su identifikovani posmrtni ostaci devet lica srpske nacionalnosti, stradalih na području sjeverne Dalmacije, Like, Banije i zapadne Slavonije u 1991. godini i 1995. godine, saopšteno je danas iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“. U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovani su Milan Ilije Gnjatović, koji je rođen 1920. godine, iz Bilišana kod Obrovca, Pejo Stojana Šever, rođen 1956. godine iz Bunića, opština Korenica i Ljubica Đure Knežević, rođena 1923. godine, iz Parčića kraj Benkovca. Navodi se i da su identifikovani posmrtni ostaci Petra Stevana Generalovića, rođenog 1956. godine, iz Žitnića kraj Drniša, Mile Ostoje Ljiljak, rođene 1959. godine iz Velikog Obljaja kod Gline i Nikole

Veljko Ostojić: Siva ptica

U snovima javlja mi se često moje rodno mjesto , sada mi i kose sijede često nedostaje mi moje rodno mijesto , ko otjera sivu pticu sa šamarice u ravnicu mjesto moje spominjem te često , gdje pšenica je nicala , a šljive su se kupile , gdje rakija se pekla vruća , gdje je ostala moja kuća tuđe sunce me sada mije , a rodom sam sa banije devedeset petu ne spominjem lako zbog nje bi cjelu noć plako godine su mnoge prošle , a od une do drine ostalo je puno praznine , tuđina me štipa za grudi , a srce hoće da poludi ostao mi je strah

Sjećanje na Snježanu (12) i Nevenku Crnobrnju iz Ravnih Kotara

U četvrtak 13. decembra navršava se 25 godina od stravičnog ubistva devojčice Snježane i njene majke Nevenke Crnobrnje u selu Donja Jagodnja.  Tokom akcije „Maslenica“ 1993. koju je sproveo državni vrh Republike Hrvatske ubijeno je 348 Srba – civila i zarobljenih boraca, među kojima 38 žena i petoro dece. U ovom etničkom čišćenju su stradala sledeća srpska sela: Islam Grčki, Kašić, Smoković, Gornja i Donja Jagodnja i nacionalno mešovita sela: Murvica, Crno, Zemunik, Poljica, Islam Latinski,. Srbi iz tih spomenutih sela su prognani, mučeni, klani ili odvedeni u hrvatske logore (splitska Lora, šibenske Kuline i dr.) odakle se malo ko vratio živ. Tog 13. decembra 1993. hrvatski vojnici su na

Kraj u kom’ kuće umiru

Stoje same, izbrazdane i smežurane vremenom. Prazni pogledi polupanih okana i krezuba iskešena vrata.  Tišina ih trnjem oblači. Iz slomljene kičme krovova bolna rebra strše, crna od godina, vjetrova, sunca, kiša… Davno je zamukao dječji plač, kikot djevojaka, topot nogu… Odavno se niti lavež ne čuje, ni jutarnji usklik pijetla, nema zveketa lanca na kolima. Davno je zamrlo njištanje konja i brundanje traktora. Ugasla ognjišta. Natruhe sjećanja šapću kroz snove dimnjaka. Dani i noći ispunjeni pepelom zaborava. Samo rosa plače nad njima. Izvor: Banija online Vezane vijesti: Pusta zemlja Banija.. Luščani na Baniji– Volimo i čuvajmo naše običaje

Veljko Ostojić: Pjesma slobode

Zapjevala stara ptica Nad Banijskim napušten kućama Čeka da joj se neko javi, A samo vjetar u daljini huče Vrati se banijski vuče Vrati se na Baniju rode Da zapjevamo pjesmu slobode Život mi niz bunare klizi Hladnoća mi ulazi pod kosti Šta uradiše neka im bog oprosti Nevolja me na put nagna Tražim staze svojih predaka Daljina me u srce pogađa Vrati se pjesmo moja stara Iz daljine starica progovara Pušta mi kuća osta sine Daleko si od svoje domovine Promiču nam godine i dani Nije isto ko i lani Ostarih ti daleko u tuđini Zakićen samo mojim pjesmama Iz duše pjesmu pišem Da sam Baniju voleo najviše… Izvor:

Sjećanje na žrtve u Novoj Krivaji

NOVA KRIVAJA – U Novoj Krivaji, selu opštine Đulovac u Bjelovarsko -bilogorskoj županija danas je održan parastos i komemoracija za nevino stradale srpske civile ovoga kraja. Prije 76 godina, na današnji dan ustaše su 28-ero mahom žena, starčadi i djece svirepo ubili i bacali u bunar koji je ostao zajednička grobnica za ove novomučenike.  Organizator komemoracije je Vijeće srpske nacionalne manjine na čelu sa predsjednikom Milanom Radakovićem uz potpunu logističku pomoć općine Đulovac, javlja info služba „SDSS-a“. Delegacije VSNM Đulovac, općine Đulovac, VSNM Bjelovarsko-bilogorske županije položile su vijence na spomenik. Prisutnima se obratio načelnik općine Đulovac Drago Hodak, te predsjednik VSNM BBŽ i potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća Darko Karanović. Parastos su predvodili

Veljko Ostojić: Dobri moj zemljače

Ostalo je moje selo pored Dvora čekaju da svane rujna zora moje se srce promjenilo nije, još stoji na krovu Banije U jesen se vraćam kući mislim i srce će mi pući sve od Dvora pa do Drine ostadoše duše naše domovine Prekrstim se nekad i svijeću zapalim za sve one što su u Krajini pali , za sve one tiće naše obiliće I kada mi srce plače pitam se tada gdje si sada moje zemljače , borili si kao vuci , a završili u banjaluci Čekala me majka ispred kućnoga praga da dođem sa dalekog puta na koji me povela guja ljuta , oj banijo odnjeli te vuci nestadoše

Izgradimo hram Svetog Spiridona Čudotvorca u Petrinji

PETRINjA – Grad Petrinja se nalazi u srcu Banije (Hrvatska) i sastavni je dio Pravoslavne Eparhije gornjokarlovačke.  Od izgradnje prvog hrama Sv. Spiridona Čudotvorca 1785. godine, Petrinja predstavlja duhovno i administrativno sjedište petrinjske parohije koja se prostire na području 4 opštine (Petrinja, Sisak, Sunja, Majur), što čini krug od 160 kilometara. I pored činjenice da parohiji pripada 55 gradskih i seoskih naseljenih mjesta, grad Petrinja od 1991. godine predstavlja jedno od rijetkih parohijskih sjedišta na području Eparhije gornjokarlovačke koji nema svoj filijalni hram. Budući da je iste godine hram do temelja razoren sva bogosluženja se skoro već tri decenije obavljaju u dnevnoj sobi parohijskog doma koja do danas vrši funkciju bogoslužbenog 

Drvenu crkvu premestili jer ima prejako zvono

GLINA –  Na Baniji i Kordunu bilo je do Drugog svetskog rata dvadesetak drvenih crkava Srpske pravoslavne crkve. Sve su bile izuzetni primerci autohtonog graditeljstva, od materijala sa ovog područja, nekad bogatog šumom, i uglavnom su sve građene u 18. veku. Bile su pravi biseri arhitekture, nastale ručnom obradom, umećem veštih tesara prenošenim s kolena na koleno. Što u onom, što u poslednjem ratu, devedesetih prošlog veka, nestale su, porušene ili zapaljene sve, izuzev dve. Sticajem okolnosti opstale su crkva u Donjem Selištu, danas stavljena pod zaštitu države Hrvatske, i poludrveni hram posvećen Vaskrsenju Gospodnjem u Majskim Poljanama. Oba svetilišta nalaze se u blizini Gline. U glinskoj opštini, u selu Buzeta,

„Srpska latinica” u katalozima naših biblioteka

Pesnička zbirka „Sa druge strane štreke” Jagode Kljaić iz Gline, pisana onim jezikom kojim govore poslednji Srbi po Baniji i Kordunu, štampana je u Mladenovcu, latinicom, i u Narodnoj biblioteci Srbije „cipovana” kao knjiga pisana hrvatskim jezikom. U istoj biblioteci uz sva dela Branka Ćopića stoji odrednica bosanski jezik. Pomenute knjige, nažalost, nisu jedine koje su „krštene” kao hrvatske ili bosanske, i to nije slučaj samo sa NBS. Tako, u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske po samo njima znanom kriterijumu odrednicu hrvatski jezik nosi čak devet knjiga Mome Kapora, „Moji pronalasci” Nikole Tesle, kao i knjige srpskih autora „Riječi koje nisu zaklane – Svjedočanstva preživjelih zatočenika logora Jasenovac” i

Priča o baki Đuli

GLINA – Nakon što je u emisiji „Nedjeljom u 2“ Hrvatske radio-televizije emitovan prilog o starima i nemoćnima iz okoline Gline, koji žive u skoro nemogućim uslovima, na Facebooku je osnovana stranica „Ljudi za ljude“ čiji je glavni cilj organizovati i pomoći tim i svim drugim ljudima koji žive u lošim uslovima. Pomoć pristiže sa svih strana, a prve količine su već isporučene. Svoje utiske podijelio je na svom Facebook profilu i Saša Pavlić iz Rijeke koji je učestvovao u sprovođenju posljednje akcije: „Sve je počelo sa Majinim prilogom u Nu2 o stanovnicima Banije, priču o Mići i baki Ljubi, ljudi su to vidjeli, organizirali se skupili pomoć i paketi su počeli stizati u Glinu, dio

Navršilo se 27 godina od ubistva ekipe RTS-a iz Šabca na Baniji

Na današnji dan prije 27 godina na Baniji su iz zasjede ubijena četiri radnika Dopisništva RTS-s iz Šapca, a za taj zločin do danas niko nije odgovarao. Ubijeni su novinari Zoran Amidžić, Dejan Milićević, Bora Petrović i Sretan Ilić. U znak sjećanja na poginule koji su bili i ostali uzor u profesiji i na tadašnjem ratištu samo radili svoj posao, ispred medijske zgrade „Glas Podrinja“, postavljen je spomenik koji je Šapcu poklonio Slobodan Pavlović, investitor iz Republike Srpske, prenosi RTS. Pomen stradalim novinarima biće održan danas u 10.00 časova u Kvartu sjećanja u ulici koja od aprila ove godine nosi njihovo ime. Izvor:Srna Vezane vijesti: 23 godine od ubistva šabačkih

U Šapcu spomenik za tragično nastradale novinare RTS-a na Baniji

Šabac- jedna od usvojenih tačka na sjednici Skupštine grada Šapca održanoj u petak, odnosila se na odluku postavljanja spomenika novinarima šabačkog dopisništva RTS-a i radio Šapca, poginulim na radnom zadatku, 9. oktobra 1991. godine na Baniji. Ovaj predlog, odbornici su usvojili jednoglasno.  Od ljetos i jedna ulica u Šapcu nosi naziv „Amidža, Bora, Dejan i Sretan“ – po kolegama koji su 9. oktobra 1991. godine tragično nastradali na Banijskom ratištu. Izvor: Banija online Vezane vijesti: 23 godine od ubistva šabačkih novinara na Baniji Danas 26 godina od ubistva

Evica Rašić i Žarko Vujaklija

Sjena negdašnjeg života

Veliki Šušnjar živio je punim životom i disao punim plućima. Selo je brojalo više od pedeset numera, u svakom domaćinstvu najmanje šest – sedam članova Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. oktobra 2015.godine. Nema tog povratnika koji, kada se odlučio vratiti na rodno ognjište, nije osjećao strah i zebnju. No kako bi netom nakon povratka dani prolazili, zebnja i strahovi vrlo brzo bi zauvijek nestajali, zamijenjeni brigom i svakodnevnom borbom za opstanak, obnovom kuće, ostvarivanjem socijalnih i drugih prava. Tek rijetki, negdje duboko u srcu, još uvijek osjećaju zebnju koja tinja i nikako da se ugasi, premda je krov nad glavom siguran, gladi nema, primanja su

General-potpukovnik Mile Novaković (1950-2015)

Ko je i kakav bio general Mile Novaković (1950-2015)

Da mu srce iznenada nije otkazalo poslušnost, general potpukovnik Mile Novaković (1950-2015) i dalje bi u svojoj kući pored Dunava dočekivao razni svijet – od vojnika, diplomata, političara i novinara do istražitelja ratnih zločina, advokata, bezbednjaka i drugih znatiželjnika koji su ga pohodili u potrazi za objašnjenjem ili ohrabrenjem. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 27. septembar  2016. godine.) Sa kakvom namjerom ga je posjetio Jirgen Kold, akter danskog dokumentarca „Masakr u Dvoru“, filma o brutalnom ubistvu devetoro mentalnih bolesnika i invalida 8. avgusta 1995. godine? Zločin je izvršen za vrijeme „Oluje“ pred očima mirovnjaka iz Danske koji ga nisu spriječili jer za

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.