arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
ante-starcevic.jpg

Frankovačka ideologija od Ante Starčevića do danas

Od samog nastanka pa do danas, iza svih dezintegracija Srpstva stoji, kao osnov, ideologija Ante Starčevića i njegovih naslednika, frankovaca. Frankovačka ideologija najača je na Balkanu, jača od komunističke, makar komunisti mislili obrnuto. Hrvatski komunisti su bili uglavnom intimno frankovci, kao što su Ivan Stevo Krajačić, Andrija Hebrang, August Cesarec, Vladimir Bakarić i tzv. levičar Miroslav Krleža, čiji je frankovluk prvi uočio Stanislav Vinaver 1924. godine. U razgovorima sa Pavelićem tokom rata u Zagrebu, Krleža je govorio o „Anti Starčeviću kao „lučonoši u hrvatskoj noći“, a Pavelić mu je uzvratio komplimentom: „Gospodine Krleža, Vi se nikada niste ogriješili o hrvatstvo“. Ante Starčević, zajedno sa Eugenom Kvaternikom, osnivač je nepomirljive i militantne

Uspostava Nezavisne Države Hrvatske – Knjiga Jadovno 1.

IINEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA DRŽAVA GENOCIDA I KONCENTRACIONIH LOGORA Uspostava Nezavisne Države Hrvatske   Ustaški pokret vuče svoje korijene od dr Ante Starčevića (1823-1896),[1] nazvanog „ocem domovine“. Iako nije imao uvijek isti stav prema Srbima, on je svojom rasističkom teorijom i djelovanjem Stranke prava, koju je osnovao 1861. godine, pokrenuo pravu lavinu mržnje protiv Srba, koje nije priznavao za narod, već za „nečistu pasminu“ zlikovačke ćudi i „vlaški nakot“ koji treba istrijebiti.[2] Neke vladajuće političke ideje u Hrvatskoj XX vijeka zasnivaju se na Starčevićevom učenju. Njegovi sljedbenici, kao što su Josip Frank, Dominik Mandić, Ivan Pilar, Kerubin Šegvić, Ante Pavelić i drugi, više od pola vijeka su na tlu Hrvatske razvijali

jovan-mirkovic.jpg

Jovan Mirković: Preuveličavanjem zločina na jednom mestu relativizuje se genocid u celoj NDH

Napomena redakcije portala Jadovno 1941.: Ovaj intervju urađen pre više od četiri godine (septembra 2012) , ponovo objavljujemo da bi čitaoci mogli sagledati šta se u tom periodu promenilo u našem odnosu prema kulturi sećanja – zaborava. Nedavna izjava rimokatoličkog sveštenika i hrvatskog istoričara Stjepana Razuma da u koncentracionom logoru Jasenovac nije bilo genocida još jednom je podsetila na sistematske težnje u cilju revizije istorije Drugog svetskog rata koje su danas prisutne širom Evrope. Ali, dok su mnogi evropski narodi nekoliko godina posle Drugog svetskog rata osnovali institucije koje su posle nekoliko decenija istraživanja došle do konačnih rezultata o žrtvama, Muzej žrtava genocida u Beogradu, koji je formiran tek 1992. godine gotovo da nema ni osnovne uslove za

Postavljanje_spomen_krsta_na_Pagu.jpg

VIDEO: Jadovno, putevima ubijenih predaka

Za samo tri meseca postojanja kompleksa logora Gospić–Jadovno–Pag, u mučilištima Nezavisne Države Hrvatske stradalo je više od 40.000 Srba, među kojima oko 1.000 dece. Logori su zatvoreni dolaskom italijanskih fašista koji su bili zgroženi načinom ubijanja, a rane potomaka nastradalih još su otvorene. Uz pratnju policije, ekipa RTS-a popela se uz serpentine Velebita. Unuci onih koji su završili u jednoj od jama Jadovna, zbog komplikovane procedure ulaska u nacionalni park, ali i zbog straha, dolaze samo u organizovanim grupama. Pripremio Vladimir Banić http://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2015/06/22/6383297/Jadovno%20220615.mp4 “Do pre pet godina uopšte nismo mogli da dođemo da upalimo sveću. Na groblju u Plaškom piše da je on ubijen u Jadovnu i tamo palimo sveće,

Boris Begović: Tri četvrtine veka

Nalaz da je NDH bila država, smatram, daje posebnu težinu njenom zločinačkom karakteru. A svaka godišnjica njenog osnivanja prilika je da dalje i dublje istražujemo taj stravičan poredak. Približava se 75 godina otkako je 10. aprila 1941. proglašena Nezavisna država Hrvatska. Taj čin i ono što je sledilo u 49 meseci njenog postojanja spadaju, verovatno, u najmračnija poglavlja istorije južnoslovenskih prostora i najtragičnija srpske istorije. O prirodi te tvorevine, njenom poreklu i rezultatima, bar što se brojki tiče, ipak ne postoji konsenzus. Jedino što se, izgleda, svi slažu oko toga da je njeno političko nasleđe još uvek živo – najnoviji modni trendovi iz Zagreba upućuju na vitalnost ideja na kojima

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

U Gospiću je odpočelo masovno hapšenje Srba već 11. aprila 1941.

Povjerio mi je Mila Stilinović, da ih voze u Janjče i tamo ih streljaju i kolju i bacaju u jamu Izjava Drage Stilinovića i Mate Antonovića o uspostavljanju ustaške vlasti u Gospiću, prvim hapšenjima, kaznionici Okružnog suda, zlostavljanju i ubijanju Srba u aprilu i maju 1941. godine. Ja Stilinović Drago bio sam 1941. općinski namještenik kao pisar općine Gospić. Dana 10. aprila 1941. g. nalazio sam se u službi u općini kao dežurni i oko pet sati poslije podne, došli su u prostorije općine s lijeva prvi kat gdje sam se ja nalazio i tadanji bilježnik Ive Stilinović: Josip Samardžija, Lovre Duić mlađi i Zvonko Janjić, te su od nas

Na samo 200 metara od manastira u Rakovici ubijeno 400 Jevreja

Masovna grobnica i kod manastira u Rakovici

U mapu stradanja Jevreja i Roma u Srbiji ucrtane i neke lokacije koje nisu bile poznate široj javnosti. Za samo četiri meseca 1941. godine nacisti ubili 6.000 Jevreja i 1.500 Roma Oko 6.000 Jevreja i oko 1.500 Roma ubijeno je tokom prve faze Holokausta u Srbiji, do novembra 1941. Objavljivanje prvih podataka i elektronsko mapiranje stratišta počeće već od februara i trajaće do juna, u okviru projekta “Mesta stradanja – prva faza Holokausta”. Na mapi će se naći i neke novootkrivene lokacije, poput Rakovice i Bubanj potoka. Projekat su zajedno izradili Savez jevrejskih opština Srbije, beogradski Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu i Filozofski fakultet u Rijeci. Stratišta u

igor_makarov.jpg

Zaboravljeni koncentracioni logor

Ruski | English Prosvećena Evropa se, baš kao mačka na miša baca na još jednog «srpskog ekstremistu» i odvlači ga u Hag, ali iz nekih razloga s lakoćom oprašta genocid nad Srbima… Većina naših građana (u svakom slučaju –ljudi starijeg pokolenja) svakako zna nešto o logorma smrti Osvjenćim, Treblinka, ali je malo ko čuo za tako veliku «fabriku smrti» kakav je Jasenovac. Međutim, prema nemačkim izvorima, u tom ustaškom koncentracionom logoru, koji se nalazio na teritoriji sadašnje Hrvatske, stradalo je  700 hiljada Srba, a po podacima srpskih istoričara, broj žrtava dostiže  milion. A sasvim retki  pojedinci znaju za Jadovno – prvi ustaški logor smrti. Ovog leta, u isto vreme dok

danas-2014.jpg

Srbima i Hrvatima za nauk Jadovno i zlo

Velebit je zapravo zloupotrebljena planina, kao da se s vremenom gore, u njegovim visovima, ustoličio neki crni satanistički vladar koji izvodi svoje pirove. A akteri su južnoslovenski, srodni narodi, bratski Srbi i Hrvati, koji su tu živeli ili žive, a kojima je nanesena duboka rana tim bratskim odnosima. Zapravo, kao da se sve dogodilo po nekom strašnom scenariju. Najpre je postalo ime, Jadovno, koje ima nedvosmisleno značenje na našem jeziku, a onda je stvorena mračna, duboka tmina o kojoj je sa toliko tuge pevao Ivan Goran Kovačić. Na potezu od Gospića, preko Velebita, zapravo, Jadovna do Paga 40.000 ljudi nasilno je završilo život. I kao epilog svake godine krajem juna

(Foto: M. Đorđević)

Soneti vraćaju u život pretke

Možda je došlo vreme da Srbi, kao društvo – bez negativnih osećanja, stvaralački, ozbiljno i sa samopoštovanjem, kao neki drugi narodi, u sličnoj situaciji – uspostave temeljniji odnos sa genocidom koji su pretrpeli, kao elementom svog identitetskog pamćenja Knjiga „Bol” Miroslava Maksimovića (1946), koju je objavila „Čigoja štampa”, plod je porodične drame iz Drugog svetskog rata. Za nju je pesnik znao od detinjstva, ali u porodici o njoj nije razgovarano – i zbog majčine traume, i zbog „bratstva i jedinstva”. A onda, sve se raspalo, i država građena na lažnim temeljima. Autor je smogao snage da, nedavno, ode i pronađe jamu Bezdanicu, u koju je u avgustu 1941. bačena čitava

Sarajevo – Knjiga Jadovno 1.

U Bosni i Hercegovini je hapšenje Srba, Jevreja i jugoslovenski opredijeljenih Hrvata i Muslimana počelo u aprilu i maju, kao i u drugim dijelovima NDH. Zatvori su se brzo punili nevinim ljudima, kojima niko nije objašnjavao zašto ih hapse, zatvaraju, tuku i odvode u logore. Poglavnikovo povjereništvo u Sarajevu, povjereno profesoru Hakiji Hadžiću i župniku crkve Sv. Josipa Božidaru Brali, sredinom aprila je organizovalo hapšenje Srba i Jevreja u Sarajevu i njegovoj okolini. Prvi pohapšeni Srbi, među kojima su bili Milan Božić, protojerej i vjeroučitelj iz Sarajeva, čovjek koji je nekoliko puta bio biran za narodnog poslanika, zatim doktor Vojislav Besarović, predsjednik trgovinske komore u Sarajevu, profesor Milan Janješević, upravnik

Sjeverozapadna Hrvatska, Podravina i Zapadna Slavonija – Knjiga Jadovno 1.

U vrijeme masovnih hapšenja u Zagrebu, početkom jula, ustaše su hapsili Jevreje i Srbe i u Varaždinu. Hapšenjima je rukovodio izvjesni Gregl (Grögl), viši ustaški funkcioner, prema rasnom zakonu polujevrejin. Po njegovoj zapovijesti, ustaše su noću išli od stana do stana i naređivali Jevrejima, kako muškarcima tako i ženama s djecom, da se spreme za odlazak u roku od 15 minuta. Tako pohvatane Jevreje bi potrpali u teretne vagone na željezničkoj stanici i preko Zagreba transportovali u logor Gospić. Tokom transportovanja, bili su izloženi okrutnostima za koje nema dovoljno riječi. Zato ovdje navodim riječi iz elaborata o zločinima nad Jevrejima, u kojem je iznesen i jezovit primjer kako je „jedna

Metajna_litija_1.jpg

Metajnska litija 2015.

Velika je razlika između potomaka fašističkih zločinaca i potomaka žrtava fašizma. Nije lako ni jednima ni drugima Piše: Zorica Đoković Metajnska litija 2015. – ostrvsko čudo neviđeno u 74 godine od osnivanja i zatvaranja prvog logora za žene i djecu u Drugom svjetskom ratu, zvuči veliko i jeste veliko, ali ne na oko. Pa, ipak, bila je trn u oku. Nekima. Kako je moguće da mala metajnska litija sa tri pravoslavna sveštenika i četrdesetak hodočasnika, uključujući i kamermane, novinare i foto-reportere, čija je trasa iznosila jedva 250 metara, inspiriše neku gospodu koja se uz tu trasu slučajno zatekla, a nisu bili, sad već po pravilu, antagonistički raspoloženi navijači, na vrijeđanje

Karlovac, Kordun i Banija – Knjiga Jadovno 1.

Hapšenja Srba i Jevreja u Karlovcu, te Srba na Kordunu i Baniji, takođe su počela u aprilu 1941. Među prvim Srbima u Karlovcu, 16. aprila su uhapšeni profesor i katiheta Milan Radeka, Mihajlo Medaković, Dimitrije Dimić, Božidar Dozet, trgovac, Janko Mihajlović, trgovac, Miloš Ulemek, trgovac, Stevan Drakulić, Milan Kozomarić, trgovac, Andrija Novaković, Dušan Dokmanović i Mihajlo Zatezalo, željezničari, Đorđe Pajić, gostioničar, Petar Karan, Đuro Grudić, Mile Crevar, Vujo Vorkapić, Andrija Vorkapić, Dušan Marojević, Đuro Šarić, Uroš Petrović, Đuro Petrović i drugi. Već krajem aprila i početkom maja, uhapšeno je više Srba i Jevreja. Među njima su bili i poznati profesori Marko i Pero Sabljić, dr Nikola Badovinac i inženjer Ivan

Nalozi ustaškog redarstva za hapšenje i upućivanje Srba i Jevreja u logor Jadovno i bezuspješni apeli za prekid zločina – Knjiga Jadovno 1.

U kaznionicu Okružnog suda Gospić, koju će pretvoriti u logor, ustaše su pohapšene Srbe iz Gospića i čitave Like počeli da dovode već 11. aprila 1941. godine. Tokom maja i juna, priliv uhapšenih je rastao iz dana u dan, a po izgradnji kompleksa logora Jadovno, transporti sa Srbima, Jevrejima i Hrvatima su u Gospić stizali iz svih dijelova NDH. Intenzivnije, svakodnevno dovođenje na gubilišta logora Jadovno počelo je početkom jula i trajalo sve do 18. avgusta 1941. Početkom jula je koncentracioni logor u Gospiću potpuno završen i osposobljen da prihvati dnevno i do 1.000 zatočenika. To potvrđuje i Nalog Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH od 8. jula 1941,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.